Nacionalna strategija zaštite od požara za razdoblje od 2013. do 2022. godine (NN 068/2013)
Preuzmi XMLXML
Vrsta propisa: dokument tijela javne vlasti
Status propisa:
  • VAŽEĆI PROPIS
Ključne riječi Eurovoca (4):
(prikaži sve...)
Područje djelatnosti:
Napomene:
  • Datum objave: 07.06.2013
Vezani dokumenti:
Poveznica na originalni dokument: Nacionalna strategija zaštite od požara za razdoblje od 2013. do 2022. godine (NN 068/2013)

HRVATSKI SABOR

1352

Na temelju članka 12. stavka 4. Zakona o zaštiti od požara (»Narodne novine« br. 92/10.), Hrvatski sabor na sjednici 24. svibnja 2013., donio je

NACIONALNU STRATEGIJU

ZAŠTITE OD POŽARA ZA RAZDOBLJE OD 2013. DO 2022. GODINE

1. OPIS I ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA PROTUPOŽARNE ZAŠTITE

Požar je nekontrolirano, stihijsko kretanje vatre po nekoj površini. Pripada u prirodne katastrofe. Razlikuje se po vrsti, načinu postanka i štetama. Za nastanak požara potrebna je određena temperatura, tlak i kisik, ako se jedan od tih elemenata ukloni, požar prestaje. Požar uzrokuje:

– stradanje ljudi,

– uništavanje drveća,

– eroziju šumskog tla, oštećivanje fizičkih svojstava tla, smanjenje količine humusa i proizvodne sposobnosti tla,

– narušavanje estetske vrijednosti okoliša,

– štete nastale zbog uginuća šumskih životinja,

– uništavanje stambenih i gospodarskih objekata.

U Republici Hrvatskoj su tijekom posljednjih godina stupili na snagu novi propisi koji uređuju područje zaštite od požara, kao temeljne pretpostavke za sustavno i cjelovito uređenje te unapređenje zaštite od požara u Republici Hrvatskoj, kao i usklađenje hrvatskog zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije, posebice u području slobode kretanja roba i usluga.

Unapređenje sustava zaštite od požara osigurano je stvaranjem pretpostavki za donošenje dokumenata zaštite od požara državne razine, prije svega Nacionalne strategije zaštite od požara za dugoročno razdoblje i Nacionalnog plana djelovanja zaštite od požara za srednjoročno razdoblje, kao i uvođenjem međunarodno priznatih metoda proračuna i modela (npr. EUROCOD) u projektiranje zaštite od požara i kontrole predviđenog sustava mjera od ovlaštenih revidenata, za složenije zahvate u prostoru.

Najveća promjena je nastupila usklađivanjem propisa Republike Hrvatske s direktivama Europske unije u području građenja, čime je uređen način sudjelovanja inspekcije zaštite od požara na početku i na kraju postupka građenja, odnosno od izdavanja lokacijske dozvole do uporabne dozvole za građevine, na način da se, sukladno relevantnim zakonskim odredbama, utvrđuju posebni uvjeti iz područja zaštite od požara prije nego što se pristupi samom građenju.

Navedeni uvjeti obvezuju projektante, izvođače radova, nadzorne inženjere u postupku građenja za investitora te stručno povjerenstvo koje ocjenjuje može li se novoizgrađena građevina staviti u uporabu ili se moraju prethodno otkloniti određeni propusti nastali tijekom gradnje. Važno je inzistirati na provedbi navedenih posebnih uvjeta, jer vlasnici odnosno korisnici građevina i prostora vrlo često nastoje uštedjeti na mjerama sigurnosti, a s tim u svezi, i na mjerama zaštite od požara, smatrajući da se provođenje tih uvjeta može odgoditi do nastupa neke povoljnije situacije i da se bez njih može poslovati.

Veća pozornost trebala bi se posvetiti uvođenju nove tehnologije sustava za dojavu i gašenje požara u građevinama i prostorima većih gospodarskih subjekata, jer se isti sporo integriraju u ostale sigurnosne i zaštitne sustave. Navedeno se odražava i na mjerodavne službe zadužene za zaštitu od požara i vatrogastvo, kada je u pitanju njihova sinkronizacija s ostalim zaštitnim i sigurnosnim službama.

Posljednjih se godina manja važnost pridaje upoznavanju i osposobljavanju zaposlenika i pučanstva s mjerama zaštite od požara i postupcima u slučaju požara.

Analizom statističkih podataka o požarima za razdoblje 2002. – 2011. godine uočeno je da je najveća materijalna šteta nastala od požara na otvorenom prostoru u priobalju, zaobalju i na otocima, jer su ta područja u ljetnom periodu izložena velikim rizicima od požara na šumskom zemljištu i šumama, posebno onima koja su obrasla gustim i neprohodnim crnogoričnim šumama i makijom. Ukupno je veći broj požara na otvorenom prostoru u kontinentalnom području, ali s manjom materijalnom štetom (različita vegetacija u odnosu na priobalje i otoke, spaljivanje korova na poljoprivrednom zemljištu i sl.).

Požari na građevinskim objektima također uzrokuju veliku materijalnu štetu kao i veliki broj stradalih osoba (poginulih i ozlijeđenih). Najčešći tehnički uzročnik nastajanja požara u građevinskim objektima je toplinska energija, zatim slijede električna energija, mehanički rad i unutarnja kemijska energija.

U prilogu strategije su STATISTIČKI POKAZATELJI POŽARA ZA RAZDOBLJE 2002. – 2011. (Izvor: Odjel za strateško planiranje, analitiku i razvoj Ministarstva unutarnjih poslova), u kojima su navedene detaljnije informacije o požarima.

Preventivni i operativni (kurativni) poslovi zaštite od požara

Važnu ulogu u provedbi zaštite od požara imaju inspekcijske službe zaštite od požara Ministarstva unutarnjih poslova koje provode inspekcijski nadzor. Inspekcijske službe, između ostaloga:

– prate stanje i pojave iz područja zaštite od požara na području Republike Hrvatske te poduzimaju mjere za smanjenje broja požara, tehnoloških eksplozija i s tim prouzrokovane štete po živote i zdravlje ljudi, materijalna dobra i okoliš;

– sudjeluju u kriminalističkoj obradi složenijih slučajeva požara, tehnoloških eksplozija, havarija i drugih akcidentnih događaja;

– obavljaju nadzor nad provođenjem zakona i podzakonskih propisa iz područja zaštite od požara na građevinama i prostorima od javnog interesa za Republiku Hrvatsku;

– izdaju odobrenja za uporabu građevina za proizvodnju i skladištenje zapaljivih tekućina i plinova;

– sudjeluju u postupku donošenja dokumenata zaštite okoliša i prostornog uređenja te utvrđuju posebne uvjete građenja iz zaštite od požara u postupku izdavanja lokacijske i građevinske dozvole;

– sudjeluju u tehničkom pregledu novoizgrađenih i rekonstruiranih građevina u postupku izdavanja uporabne dozvole;

– predlažu izmjene te sudjeluju u izradi zakonskih i podzakonskih propisa te drugih normativnih akata.

Inspekcijske službe za zaštitu od požara inspekcijskim nadzorom utvrđuju možebitne nepravilnosti odnosno povredu zakona ili drugih propisa te imaju pravo i obvezu u skladu sa zakonom i drugim propisima naložiti otklanjanje utvrđenih nepravilnosti u određenom roku, podnijeti prijavu nadležnom državnom tijelu zbog utvrđenog prekršaja odnosno izreći zakonom ili drugim propisom utvrđenu prekršajnu kaznu i poduzeti druge mjere za koje su ovlašteni.

Jednako tako, s ciljem zaštite od požara, i ostala državna tijela, pravne osobe s javnim ovlastima, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dužni su, u okviru svojih nadležnosti, provoditi aktivnosti i preventivno djelovati na zaštiti od požara, a ukoliko raspolažu materijalno-tehničkim i ljudskim potencijalima, i operativno djelovati.

Zakonom o zaštiti od požara (»Narodne novine« br. 92/10.) dana je mogućnost jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave da svojim odlukama mogu propisati da vatrogasne postrojbe i/ili vatrogasne zajednice na svom području mogu obavljati određene poslove kontrole provedbe propisanih mjera zaštite od požara utvrđenih Zakonom te provedbenim propisima. Često se ti poslovi obavljaju u zajedničkim koordiniranim inspekcijskim nadzorima s ostalim inspekcijskim službama, pri čemu svaka služba obavlja poslove u okviru svog djelokruga i nadležnosti.

Inspekcija za vatrogastvo Državne uprave za zaštitu i spašavanje provodi inspekcijski nadzor nad provedbom Zakona o vatrogastvu (»Narodne novine« br. 106/99., 117/01., 36/02., 96/03., 174/04., 38/09. i 80/10.). Nadzor operativnih poslova, odnosno poslova vatrogastva obavljaju inspektori za vatrogastvo raspoređeni u sjedištu i područnim jedinicama Državne uprave za zaštitu i spašavanje.

Državna uprava za zaštitu i spašavanje nadzire provedbu propisanih mjera, sudjeluje u provedbi preventivnih mjera zaštite od požara i eksplozija i spašavanju ljudi i imovine, a putem ustrojenoga Sektora za vatrogastvo koji obavlja preventivne, stručne, planske i analitičke poslove iz područja vatrogastva, kreira strategiju ustroja i organiziranosti vatrogasne djelatnosti, predlaže mjere i aktivnosti za zaštitu ljudi i imovine ugroženih požarom, zatim planira, organizira i provodi mjere za pripremu i provedbu osposobljavanja i usavršavanja pripadnika vatrogasnih postrojbi i drugih sudionika koji sudjeluju u vatrogasnim intervencijama (gašenju i zaštiti od požara).

Ostala državna tijela, pravne osobe s javnim ovlastima, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u okviru svojih nadležnosti dužni su preventivno djelovati temeljem odredbi Zakona o zaštiti od požara i Zakona o vatrogastvu kojima su propisana njihova prava i obveze.

Ostvaruje se, primjerice, i suradnja sa stručnim službama Ministarstva poljoprivrede, Ministarstva zaštite okoliša i prirode, Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture, Ministarstva turizma, Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja, Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije i Državnog hidrometeorološkog zavoda (kontakti glede vremenske prognoze i izračuna razreda opasnosti od izbijanja šumskih požara).

Glavni nositelji operativnih (kurativnih) aktivnosti su Državna uprava za zaštitu i spašavanje (uz potporu resursa Ministarstva obrane putem Protupožarnih namjenski organiziranih snaga Oružanih snaga Republike Hrvatske – najznačajniji segment u potpori su zračne snage), Hrvatska vatrogasna zajednica, jedinice lokalne samouprave (gradovi i općine s vatrogasnim postrojbama – profesionalnim i dobrovoljnim, ustrojenim prema Procjeni ugroženosti/Planu zaštite od požara) te pravne osobe iz gospodarstva s osposobljenim i opremljenim ljudskim potencijalima za gašenje požara.

Sektor za vatrogastvo Državne uprave za zaštitu i spašavanje obavlja i operativne poslove iz područja vatrogastva i nositelj je koordiniranja, praćenja i usmjeravanja operativnog djelovanja sudionika (središnjih tijela državne uprave nadležnih za pojedine segmente djelovanja u vatrogasnim intervencijama, pravnih osoba i drugih sudionika koji se uključuju u vatrogasne intervencije sukladno odgovarajućim propisima i planovima) te upravlja i koordinira složenim vatrogasnim intervencijama. U Sektoru za vatrogastvo ustrojena je i djeluje Državna vatrogasna intervencijska postrojba (sjedišta postrojbe su u Dubrovniku, Šibeniku, Zadru i Divuljama kod Splita), koja izravno djeluje u značajnijim vatrogasnim intervencijama – prvenstveno pri gašenju požara otvorenoga prostora, a temeljni je dio pružanja pomoći u drugim zemljama, u izvršenju obveza utvrđenih međudržavnim ugovorima. Temeljem Programa aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od požara od interesa za Republiku Hrvatsku, za vrijeme ljetne požarne sezone, Državna vatrogasna intervencijska postrojba dodatno se popunjava vatrogascima iz kontinentalnog dijela Republike Hrvatske, te se tako popunjeni timovi (ekipe – moduli) žurno prebacuju na požarišta, posebno na priobalju.

Iako operativni poslovi zaštite od požara i gašenja nisu temeljna zadaća Ministarstva obrane – Oružanih snaga Republike Hrvatske, dio raspoloživih resursa koristi se i u izvršenju tih zadaća. Značajni segment potpore u operativnim poslovima gašenja su namjenski organizirane zračne snage koje se koriste za gašenje požara, prijevoz snaga i opreme, spašavanje i izviđanje prostora. Republika Hrvatska zadnjih nekoliko godina uglavnom koristi (tijekom ljeta) zračne snage, koje čine:

– 6 zrakoplova Canadair CL-415,

– 5 izviđačko-navalnih zrakoplova Air Tractor,

– do 2 helikoptera MI-8,

– ostale letjelice sukladno potrebama.

U Republici Hrvatskoj vatrogasnu djelatnost provode profesionalne i dobrovoljne vatrogasne postrojbe te vatrogasne postrojbe u gospodarstvu. Profesionalne vatrogasne postrojbe osnivaju se temeljem Zakona o ustanovama (»Narodne novine« br. 76/93., 29/97., 47/99. i 35/08.), a dobrovoljna vatrogasna društva temeljem Zakona o udrugama (»Narodne novine« br. 88/01. i 11/02.). U Državnoj upravi za zaštitu i spašavanje osnovane su interventne vatrogasne postrojbe, a u sastavu Oružanih snaga Republike Hrvatske zračne snage za gašenje požara i logistiku.

Preventiva i kurativa su u određenoj uzajamnosti te ih nadležna tijela provode istovremeno. Zakonom o zaštiti od požara dana je mogućnost jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave da svojim odlukama, uz suglasnost policijske uprave, mogu propisati da određene poslove kontrole provedbe propisanih mjera zaštite od požara utvrđenih Zakonom o zaštiti od požara te provedbenim propisima mogu obavljati vatrogasne postrojbe i/ili vatrogasne zajednice na području te jedinice.

Hrvatska vatrogasna zajednica je organizacija koja promiče interese dobrovoljnog vatrogastva na teritoriju Republike Hrvatske i aktivno sudjeluje u zaštiti od požara. Osnovana je davne 1876. godine i danas nastavlja s radom temeljem odredbi Zakona o vatrogastvu. Sve javne vatrogasne postrojbe (osim interventnih vatrogasnih postrojbi Državne uprave za zaštitu i spašavanje) i dobrovoljna vatrogasna društva udružuju se u vatrogasne zajednice općina, gradova, područja i županija/Grada Zagreba te u Hrvatsku vatrogasnu zajednicu. U Republici Hrvatskoj djeluje 20 vatrogasnih zajednica županija i Vatrogasna zajednica Grada Zagreba u koje su izravno ili putem vatrogasnih zajednica općina, gradova i županija udruženi 1.889 DVD-a (teritorijalnih i gospodarstvo) i 95 profesionalnih vatrogasnih postrojbi (teritorijalnih i gospodarstvo) s ukupno 61.421 operativnim vatrogascem (58.036 dobrovoljnih i 3.385 profesionalnih). Dobrovoljna vatrogasna društva i vatrogasne postrojbe raspolažu s 1.119 vatrogasnih domova, 952 vatrogasna spremišta, 3.117 vatrogasnih vozila i 2.170 vatrogasnih naprtnjača za gašenje požara.

Pregled ljudskih potencijala u JVP i DVD (statistički pokazatelji):

Operativni članovi u JVP i DVD

VZŽ/GZ Broj DVD i JVP Broj vatrogasaca Broj dobrovoljnih vatrogasaca iz DVD/1000 stanovnika Broj profesionalnih vatrogasaca iz JVP/1000 stanovnika Broj vatrogasaca/1000 stanovnika Broj vatrogasaca /km2
Bjelovarsko-bilogorska 179 5.325 36,52 0,74 40,01 2,02
Brodsko-posavska 64 1.850 10,06 0,29 10,44 0,91
Dubrovačko-neretvanska 50 981 6,15 1,19 7,98 0,55
Grad Zagreb 68 4.511 5,00 0,43 5,79 7,03
Istarska 44 1.232 4,50 1,10 5,97 0,43
Karlovačka 103 2.454 16,24 0,52 17,17 0,68
Koprivničko-križevačka 156 7.733 59,97 0,72 62,13 4,42
Krapinsko-zagorska 84 2.556 17,20 0,52 18,09 2,10
Ličko-senjska 21 388 4,77 0,97 7,23 0,07
Međimurska 92 4.362 33,79 0,30 34,45 5,73
Osječko-baranjska 155 4.847 13,64 0,37 14,67 1,17
Požeško-slavonska 60 2.877 32,61 0,23 33,52 1,58
Primorsko-goranska 82 1.755 4,42 0,78 5,75 0,49
Sisačko-moslavačka 140 4.360 21,67 0,57 23,52 0,98
Splitsko-dalmatinska 56 1.837 3,40 0,31 3,96 0,40
Šibensko-kninska 27 430 3,36 0,94 4,56 0,09
Varaždinska 135 3.289 16,90 0,28 17,80 2,61
Virovitičko-podravska 71 1.395 14,46 0,44 14,94 0,69
Vukovarsko-srijemska 63 1.108 4,66 0,37 5,41 0,45
Zadarska 49 779 3,38 1,01 4,79 0,21
Zagrebačka 294 7.236 22,56 0,38 23,36 2,36
Ukupno: 1.993 61.421 12,69 0,53 13,82 1,04

Hrvatska vatrogasna zajednica financira se iz državnog proračuna Republike Hrvatske, a dobrovoljna vatrogasna društva i ostale vatrogasne zajednice financiraju se iz proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (do 5% izvornih prihoda).

Profesionalne javne vatrogasne postrojbe financiraju se dodatno iz državnog proračuna Republike Hrvatske temeljem minimalnih financijskih standarda.

Broj DVD/JVP i pokrivenost jedinica lokalne samouprave

VZŽ/GZ Broj DVD-a u gospodarstvu Broj JVP Broj PVP u gospodarstvu Ukupno DVD, JVP, DVDg, PVPg Broj JLS Broj DVD i JVP/JLS Broj JLS bez VP
Bjelovarsko-bilogorska 6 4 2 179 23 7,43 0
Brodsko-posavska 1 2 0 64 28 2,25 4
Dubrovačko-neretvanska 0 6 2 50 22 2,18 2
Grad Zagreb 5 1 6 68 1 57,00 0
Istarska 0 7 4 44 41 0,98 9
Karlovačka 3 2 0 103 22 4,55 0
Koprivničko-križevačka 4 3 0 156 25 6,08 0
Krapinsko-zagorska 4 2 0 84 32 2,53 0
Ličko-senjska 0 3 2 21 12 1,58 1
Međimurska 5 1 0 92 25 3,48 0
Osječko-baranjska 7 3 1 155 42 3,50 0
Požeško-slavonska 2 2 0 60 10 5,80 0
Primorsko-goranska 0 6 8 82 35 2,11 0
Sisačko-moslavačka 1 3 3 140 19 7,16 0
Splitsko-dalmatinska 0 2 2 56 55 0,98 18
Šibensko-kninska 0 4 1 27 19 1,37 5
Varaždinska 8 1 1 135 28 4,50 0
Virovitičko-podravska 0 2 0 71 16 4,44 0
Vukovarsko-srijemska 2 4 1 63 31 1,94 2
Zadarska 3 4 0 49 34 1,35 6
Zagrebačka 5 4 1 294 34 8,26 1
Ukupno: 56 66 34 1993 554 3,58 48

2. PRAVNI OKVIR

2.1. Zaštita od požara

Sustav zaštite od požara podrazumijeva planiranje zaštite od požara, propisivanje mjera zaštite od požara za građevine, ustrojavanje subjekata zaštite od požara, provođenje mjera zaštite od požara, financiranje zaštite od požara te osposobljavanje i ovlašćivanje za obavljanje poslova zaštite od požara, s ciljem zaštite života, zdravlja i sigurnosti ljudi i životinja te sigurnosti materijalnih dobara, okoliša i prirode od požara, uz društveno i gospodarski prihvatljiv požarni rizik. U njegovoj provedbi sudjeluju i međusobno surađuju građani kao pojedinci, udruge, organizacije, fizičke i pravne osobe, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i tijela državne uprave.

Pravni okvir zaštite od požara čine Ustav Republike Hrvatske, zakonski i provedbeni propisi koji uređuju poslove zaštite od požara.

Temeljni propis kojim se uređuje područje zaštite od požara je Zakon o zaštiti od požara i podzakonski akti doneseni na temelju tog Zakona. Navedenim zakonom nedvojbeno je utvrđen sustav zaštite od požara, kao i prava i obveze svih sudionika u zaštiti od požara. Uz Zakon o zaštiti od požara, važnost u pog ledu zaštite od požara imaju i Zakon o zapaljivim tekućinama i plinovima (»Narodne novine« br. 108/95. i 56/10.) i Zakon o eksplozivnim tvarima (»Narodne novine« br. 178/04., 109/07., 67/08. i 144/10.).

Osim navedenim propisima, zaštita od požara u Republici Hrvatskoj uređena je i posebnim propisima drugih državnih tijela koji se odnose na tu problematiku.

Osobito važni propisi vezano za zaštitu od požara su Zakon o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine« br. 76/07., 38/09., 55/11., 90/11. i 50/12.), Zakon o zaštiti okoliša (»Narodne novine« br. 110/07.) te Zakon o šumama (»Narodne novine« br. 140/05., 82/06., 129/08., 80/10., 124/10., 25/12. i 68/12.).

Zakon o prostornom uređenju i gradnji uređuje sustav prostornog uređenja i gradnje, nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima te upravni i inspekcijski nadzor. Sustav prostornog uređenja čine subjekti, dokumenti, akti i postupci kojima se osigurava praćenje stanja u prostoru, određivanje uvjeta i načina izrade, donošenja i provođenja dokumenata prostornog uređenja te uređenje građevinskog zemljišta. Prostornim uređenjem se ostvaruju pretpostavke za unapređenje gospodarskih, društvenih, prirodnih, kulturnih i ekoloških polazišta održivog razvitka u prostoru Republike Hrvatske kao osobito vrijednom i ograničenom nacionalnom dobru na načelu integralnog pristupa prostornom planiranju. Jedan od bitnih zahtjeva za građevinu je i zaštita od požara s odgovarajućim organizacijskim i tehničkim mjerama.

Službenici Ministarstva unutarnjih poslova, temeljem Zakona o prostornom uređenju i gradnji te Zakona o zaštiti od požara, sudjeluju:

– u postupku izrade dokumenata prostornog uređenja kroz dostavu zahtjeva (podataka, planskih smjernica i propisanih dokumenata) za izradu prostornog plana,

– u postupku donošenja dokumenata prostornog uređenja kroz davanje mišljenja na nacrt konačnog prijedloga prostornog plana,

– u postupku provođenja dokumenata prostornog uređenja (lokacijska dozvola),

– u postupku izdavanja potvrde glavnog projekta,

– u postupku izdavanja građevinske dozvole,

– u postupku izdavanja uporabne dozvole,

– u postupku izdavanja rješenja o promjeni namjene građevine,

– u postupku procjene zahvata na okoliš određenih posebnim propisom,

– u postupku utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša i dr.

Zakonom o šumama uređuje se uzgoj, zaštita, korištenje i raspolaganje šumom i šumskim zemljištima kao prirodnim bogatstvom, s ciljem održavanja biološke raznolikosti te osiguranja gospodarenja na načelima gospodarske održivosti, socijalne odgovornosti i ekološke prihvatljivosti. Također, propisano je da su Hrvatske šume d.o.o. te pravne osobe koje koriste šume u vlasništvu Republike Hrvatske i šumoposjednici dužni poduzimati mjere radi zaštite šuma od požara. Nadalje, utvrđena je obveza županija i Grada Zagreba da propišu mjere čuvanja šuma, provođenja šumskog reda te zabranu loženja otvorene vatre i paljenja drvenog ugljena za šume i šumsko zemljište šumoposjednika, kao i obvezu da trgovačko društvo Hrvatske šume d.o.o., šumoposjednici i pravne osobe koje koriste šumu ili šumsko zemljište pošume opožarene površine, površine na kojima nije uspjelo pomlađivanje i površine na kojima je izvršeno pustošenje, bespravna sječa ili krčenje.

Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (»Narodne novine« br. 33/01., 60/01., 129/05., 109/07., 125/08., 36/09., 150/11. i 19/13. – pročišćeni tekst) propisano je da općine i gradovi u svom samoupravnom djelokrugu obavljaju poslove lokalnog značaja, a županije poslove od područnoga (regionalnog) značaja kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana, a koji nisu Ustavom ili zakonom dodijeljeni državnim tijelima.

Posebnim zakonima kojima se uređuju pojedine djelatnosti propisane Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi određeni su poslovi čije su obavljanje općine, gradovi i županije dužni organizirati te poslovi koje mogu obavljati.

Općine i gradovi, uz ostale poslove od lokalnog značaja, sukladno odredbama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, u svom samoupravnom djelokrugu obavljaju poslove protupožarne zaštite.

Značajan dokument za zaštitu od požara je Program aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od požara od interesa za Republiku Hrvatsku (Program aktivnosti) kojeg svake godine donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog Ministarstva unutarnjih poslova uz prethodno mišljenje Nacionalnog odbora za preventivnu zaštitu i gašenje požara i središnjeg tijela državne uprave za vatrogastvo. Program aktivnosti temeljni je dokument koordinacije i provedbe godišnjih aktivnosti državnih tijela, javnih ustanova, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, udruga građana te drugih organizacija i tijela uključenih u provedbu mjera zaštite od požara.

2.2. Vatrogastvo

Sustav vatrogastva uređen je odredbama Zakona o vatrogastvu i podzakonskim aktima koji detaljnije uređuju područja vezana za ustroj, zapovijedanje, osposobljavanje, financiranje vatrogasne djelatnosti, prava i obveze jedinica lokalne samouprave, tehniku, opremu i sredstva vatrogasnih postrojbi i društava koja obavljanju vatrogasnu djelatnost.

Vrlo važan dokument za sustav vatrogastva je Plan intervencija kod velikih požara otvorenog prostora na teritoriju Republike Hrvatske (»Narodne novine« br. 25/01.). Plan je strateški dokument Republike Hrvatske u intervencijama kod velikih požara otvorenog prostora koji donosi Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva obrane i Hrvatske vatrogasne zajednice. Planom se utvrđuju: sudionici provedbe, njihov ustroj, djelokrug i nadležnost, sustav koordiniranja aktivnosti, rukovođenja i zapovijedanja akcijama gašenja velikih požara otvorenih prostora, osposobljavanje sudionika provedbe Plana, obavješćivanje javnosti o velikim požarima otvorenih prostora te način osiguranja financijskih sredstava za provedbu Plana.

Organizacija i djelovanje sustava vatrogastva, osim Zakonom o vatrogastvu, uređeni su i sljedećim propisima:

– Ustav Republike Hrvatske, odredba članka 129.a. stavka 1.,

– Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, odredba članka 19.,

– Zakon o ustanovama,

– Zakon o udrugama,

– Zakon o zaštiti i spašavanju,

– Zakon o zaštiti od požara,

– Zakon o sustavu državne uprave,

– Zakon o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih tijela državne uprave,

– Zakon o općem upravnom postupku,

– Prekršajni zakon.

Školovanje vatrogasaca može se obavljati u obrazovnim ustanovama koje ispunjavaju tehničke i kadrovske uvjete propisane zakonom i drugim propisima. Ovlaštenje za školovanje vatrogasaca daje Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta uz suglasnost Ministarstva unutarnjih poslova te uz mišljenje Hrvatske vatrogasne zajednice. Pravni okvir područja obrazovanja vatrogasnih djelatnika čine sljedeći propisi:

– Zakon o vatrogastvu,

– Zakon o zaštiti i spašavanju,

– Zakon o obrazovanju odraslih,

– Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi,

– Zakon o strukovnom obrazovanju,

– pravilnici i drugi pravni akti koji se donose na temelju navedenih Zakona.

Financiranje redovne djelatnosti javnih vatrogasnih postrojbi utvrđeno je člankom 43. stavkom 1. Zakona o vatrogastvu, na način da se sredstva za financiranje redovne djelatnosti javnih vatrogasnih postrojbi općina, gradova i Grada Zagreba osiguravaju u proračunu općine, grada ili Grada Zagreba. Zbog nedostatnih financijskih sredstava u proračunima jedinica lokalne samouprave, a za redovno djelovanje javnih vatrogasnih postrojbi, svake godine se temeljem zakona utvrđuju i dodatna sredstva izravnanja za decentralizirane funkcije u državnom proračunu Republike Hrvatske.

Navedena pomoć ostvaruje se na način da jedinice lokalne samouprave koje su osnivači i financiraju javnu vatrogasnu postrojbu, imaju pravo na dodatni udio od 1,3% poreza na dohodak do iznosa utvrđenog Odlukom o minimalnim financijskim standardima za decentralizirano financiranje redovite djelatnosti javnih vatrogasnih postrojbi u tekućoj godini. Ukoliko se iz dodatnog udjela u porezu na dohodak ne osigura potrebna visina sredstava za financiranje minimalnih financijskih standarda, razliku do ukupno bilanciranih sredstava ostvaruju s pozicije dodatnih sredstava izravnanja za decentralizirane funkcije u državnom proračunu Republike Hrvatske.

Potrebno je izraditi prijedlog novog ustroja vatrogastva koji treba precizno utvrditi odnose u sustavu vatrogastva na razinama gradova (općina), županija i države. Naime, tijekom proteklog desetljeća uočeni su određeni nedostaci ili nepreciznosti u postojećoj zakonskoj regulativi, a neka područja sustava vatrogastva nisu u potpunosti regulirana podzakonskim propisima. Slijedom navedenog, potrebno je izmijeniti postojeće ili donijeti nove propise kojima će se ukloniti uočeni nedostaci. Iako su odredbama Zakona o vatrogastvu (»Narodne novine« br. 58/93. i 87/96.) te važećeg Zakona o vatrogastvu (»Narodne novine« br. 106/99., 117/01., 36/02., 96/03., 174/04., 38/09. i 80/10.) uklonjeni dotad uočeni nedostaci u sustavu vatrogastva te se sustav razvijao i unapređivao tijekom godina, i nadalje postoji prostor za poboljšavanje sustava vatrogastva donošenjem novog Zakonom o vatrogastvu.

Kada se naglašavaju ugroze koje podrazumijevaju djelovanje sustava vatrogastva, može se pored općih postojećih ugroza naglasiti povećana opasnost nastanka šumskih požara tijekom ljeta u priobalnom dijelu Republike Hrvatske. Šumske požare je potrebno izdvojiti zbog toga što tijekom ljeta takve intervencije zahtijevaju angažiranje znatnijeg materijalnog, tehničkog i kadrovskog potencijala iz cijele države. Stoga je potrebna uspostava prilagodljivog i modernog sustava vatrogastva čiji će ustroj sukladno potrebama brzo i mobilno reagirati na događaj. Osim toga, šumski požari na otvorenom prostoru priobalja znatno utječu na globalnu sigurnost turističkih destinacija.

Sustav vatrogastva potrebno je na određeni način nadograditi u segmentima djelovanja u kriznim događajima i složenijim vatrogasnim intervencijama. Drugim riječima, ustroj vatrogastva i međusobne odnose potrebno je regulirati zakonom i podzakonskim aktima, i to na razini općina, gradova, županija i cijele države.

Na razini općina i gradova (lokalne samouprave) najviše se vode rasprave oko utvrđivanja optimalnog modela financiranja i raspodjele financijskih sredstava među subjektima u sustavu vatrogastva. Na županijskoj razini vatrogastva djeluju vatrogasne zajednice u koje se udružuju javne vatrogasne postrojbe i dobrovoljna vatrogasna društva s njihovog područja, dok poslove na državnoj razini vatrogastva obuhvaćaju poslovi Sektora za vatrogastvo Državne uprave za zaštitu i spašavanje i Hrvatske vatrogasne zajednice.

Postojeće stanje u sustavu vatrogastva opterećeno je određenim poteškoćama, stoga je izradom novog Zakona o vatrogastvu potrebno preciznije utvrditi sljedeće:

– čvršće integriranje sustava vatrogastva od državne razine pa do razine županije i gradova u smislu jedinstvenog zapovijedanja vatrogasnim intervencijama i raspodjele odgovornosti. Hijerarhiju zapovijedanja utvrditi na način da županijski vatrogasni zapovjednici moraju biti zaposlenici županije,

– utvrđivanje odgovornosti i ovlasti vatrogasnih zapovjednika,

– čvrsto definirati izvore financiranja djelatnosti vatrogastva,

– regulirati obrazovanje vatrogasaca,

– reguliranje beneficija u radu vatrogasaca i stimuliranje rada dobrovoljnog vatrogastva,

– inspekcijski nadzor djelovanja sustava vatrogastva.

Cilj razvoja vatrogastva je učinkovito djelovanje u provedbi preventivnih mjera zaštite od požara i eksplozija, gašenju požara i spašavanju ljudi i imovine, pružanju tehničke pomoći pri svim vrstama ugrožavanja, gašenju većih i dugotrajnijih požara (velikih šumskih požara, požari spremnika s gorivom i sl.), djelovanju pri ostalim složenijim događajima (nesreće s opasnim tvarima, elementarne nepogode, nesreće u prometu, pružanje pomoći drugim državama). Za realizaciju ciljeva razvoja bitna je izrada odgovarajuće pravne regulative te materijalna, tehnička i kadrovska podrška. Potrebno je omogućiti jedinstvenost djelovanja i učinkovito rukovođenje u slučaju većih nesreća i katastrofa, kao i djelovanje postrojbi na cijelom području Republike Hrvatske, uz jasno definirano osiguravanje materijalnih, tehničkih, kadrovskih i financijskih resursa.

3. MEĐUNARODNE OBVEZE

Republika Hrvatska u velikom je dijelu uskladila nacionalno zakonodavstvo s regulativom Europske unije (direktive, odluke) te će se usklađivanje s pravnom stečevinom Europske unije nastaviti i dalje. Potrebno je, također, na nacionalnoj razini donijeti tehničke propise koji uređuju zaštitu od požara za građevine različite namjene (npr. podzemne garaže, veliki sportski objekti i dvorane, veliki trgovački centri, terminali za skladištenje plina nafte i plina, magistralni i međunarodni naftovodi i plinovodi i dr.).

Ministarstvo unutarnjih poslova u suradnji s tijelom državne uprave nadležnim za poslove vatrogastva (Državnom upravom za zaštitu i spašavanje) provodi međunarodne bilateralne sporazume u području zaštite od katastrofa koji definiraju načine pružanja i primanja pomoći, pa tako i u slučaju velikih požara. Republika Hrvatska od 2009. godine sudjeluje u Mehanizmu za civilnu zaštitu Europske unije, kroz koji se stavlja naglasak na suradnju država Mediterana u području suradnje u vatrogastvu gdje je tijelo državne uprave nadležno za poslove vatrogastva nositelj aktivnosti te koordinira pružanje pomoći drugim državama u slučaju požara otvorenog prostora na njihovom teritoriju, kada traže međunarodnu pomoć preko EU Centra za monitoring i informiranje u Bruxellesu.

4. GLAVNI CILJEVI I PRIORITETI

Glavni ciljevi razvoja sustava zaštite od požara i prioriteti kroz preventivno i operativno djelovanje su:

– smanjiti broj nastalih požara,

– smanjiti broj stradalih osoba,

– smanjiti materijalnu štetu nastalu uslijed posrednog i neposrednog djelovanja požara,

– unaprijediti sustav vatrogastva te redefinirati status vatrogasaca.

Smanjenje broja nastalih požara moguće je postići prvenstveno kroz preventivno djelovanje na svim razinama u kojem će vodeću ulogu imati inspekcija zaštite od požara, jedinice lokalne i područne samouprave i vatrogasne službe.

Da bi se postigli zadani ciljevi potrebno je:

– dovršiti usklađivanje zakonske regulative iz područja preventive s pravnom stečevinom Europske unije, čime će se urediti operativno (kurativno) djelovanje ljudskih i materijalno-tehničkih resursa u zaštiti od požara uz poštovanje načela supsidijarnosti i integralnosti svih resursa;

– zakonskim odredbama osigurati financiranje protupožarne zaštite (iz sredstava proračuna jedinica lokalne i područne samouprave, državnog proračuna Republike Hrvatske, pravnih osoba s javnim ovlastima, gospodarskih pravnih osoba obveznika zaštite od požara, iz premija osiguranja osiguravajućih kuća, iz naknade za korištenje općekorisne funkcije šuma, kroz programske dokumente za razdoblje od 2014. – 2020. godine korištenjem sredstava iz strukturnih instrumenata Europske unije – Europskog fonda za regionalni razvoj, Europskog socijalnog fonda i Kohezijskog fonda te donacija i drugih izvora);

– osposobljavanje i edukacija stručnih kadrova za preventivno provođenje protupožarne zaštite, kao i operativno djelovanje (inspekcijske službe, vatrogasni djelatnici – profesionalni i dobrovoljni, djelatnici u gospodarstvu, stanovništvo);

– edukacija kroz osnovno, srednjoškolsko i visoko obrazovanje (znanstvene institucije, fakulteti i sl.);

– obrazovanjem putem tehničkih fakulteta (strojarski, građevinski, arhitektonski, kemijski, elektrotehnički i drugi) osigurati provođenje zaštite od požara prilikom projektiranja složenih i raznovrsnih građevina i industrijskih postrojenja;

– obrazovanje na visokoškolskim institucijama čije područje rada je biotehničke struke, a vezano je uz otvoreni prostor (šumarski, poljoprivredni i dr. fakulteti);

– ustrojiti jedinstvenu službu vatrogastva na čelu s državnim tijelom zaduženim za vatrogastvo s jasno postavljenom linijom zapovijedanja, financiranja, školovanja i stručnog osposobljavanja;

– izraditi metodologije za određivanje broja i vrste vatrogasaca u vatrogasnoj postrojbi u gospodarstvu te u jedinicama lokalne samouprave s vrstama i količinama vatrogasne opreme;

– održavati i nabavljati potrebna materijalno-tehnička sredstva i opremu za preventivno i operativno djelovanje te provoditi uvježbavanje i edukaciju ljudskih potencijala;

– informiranje i senzibiliziranje domaće javnosti i turista o važnosti poduzimanja i provođenja mjera protupožarne zaštite i odgovornog ponašanja, posebno u ljetnim mjesecima i tijekom turističke i žetvene sezone;

– izraditi sveobuhvatne evidencije objekata i prostora od značaja za Republiku Hrvatsku radi kontinuiranog uvida i praćenja provođenja mjera zaštite od požara u istima;

– ostvariti jaču suradnju svih državnih tijela i institucija te zajednički pojačati provođenje inspekcijskih i drugih nadzornih pregleda.

5. PROVEDBENE MJERE I NOSITELJI AKTIVNOSTI

5.1. Inspekcijske službe zaštite od požara i vatrogastva

5.1.1. Inspekcija zaštite od požara

Potrebno je izvršiti popunjavanje inspekcijskih službi novim kadrovima te pojačati djelovanje u pogledu obavljanja inspekcijskih nadzora nad provođenjem preventivnih mjera zaštite od požara te putem tečajeva, seminara i slično, planirati i provesti:

a. osposobljavanje i usavršavanje inspektora za sudjelovanje u postupcima utvrđivanja posebnih uvjeta zaštite od požara,

b. osposobljavanje i usavršavanje inspektora za utvrđivanje uzroka požara, njegovog nastajanja i širenja,

c. usavršavanje inspektora u obavljanju inspekcijskog nadzora u području zaštite od požara i vatrogastva,

d. kontinuirano usavršavanje u pogledu praćenja zakonske regulative, novih primijenjenih tehnologija i metoda koji se koriste kod projektiranja, izvođenja i korištenja svih oblika sustava zaštite od požara.

5.1.2. Inspekcija za vatrogastvo

Inspektori za vatrogastvo državnog tijela nadležnog za poslove vatrogastva provode inspekcijski nadzor provedbe Zakona o vatrogastvu i podzakonskih akata kod pravnih osoba koje podliježu nadzoru.

Zadaće iz svog djelokruga rada, inspektori za vatrogastvo provode kod profesionalnih javnih vatrogasnih postrojbi i profesionalnih vatrogasnih postrojbi u gospodarstvu, vatrogasnih zajednica, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravnih osoba koje se bave osposobljavanjem i obrazovanjem vatrogasnih kadrova, pravnih osoba koje se bave osiguranjem imovine.

Radi unapređenja rada inspekcije za vatrogastvo potrebno je poduzeti sljedeće mjere:

a. popuniti nepopunjena radna mjesta inspektora za vatrogastvo,

b. materijalno opremiti inspekciju za vatrogastvo (prijenosna računala i pisači, programska podrška za provođenje inspekcijskih nadzora, vozni park),

c. kontinuirano osposobljavanje i usavršavanje inspektora putem tečajeva, seminara, radionica i slično.

5.2. Gospodarski objekti

Radi unapređenja zaštite od požara, za gospodarske objekte, kao i za infrastrukturne građevine linearnog tipa (plinovodi, naftovodi, produktovodi) od važnosti ili od interesa za državu, predlažu se sljedeće mjere:

– održavanje u ispravnom stanju sustava za dojavu i gašenje požara, uz uvođenje novih i suvremenih tehnologija te njihova integracija u ostale sustave zaštite i sigurnosti,

– označavanje izlaza i izlaznih putova u slučaju požara,

– upoznavanje zaposlenika s mjerama zaštite od požara i postupcima u slučaju požara,

– provjera ispravnosti vanjske i unutarnje instalacije za gašenje požara (hidrantske mreže) te održavanje iste u ispravnom stanju ili izvedba nove i pouzdanije,

– provjera rada stručnih osoba zaduženih za obavljanje poslova zaštite od požara,

– usklađivanje planova zaštite od požara i procjena ugroženosti od požara s novonastalim uvjetima u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave,

– rad na boljoj organizaciji u pripremljenosti i osposobljavanju vatrogasnih organizacija na gašenju požara,

– osposobljavanje zaposlenika vezano uz mjere zaštite od požara i postupke u slučaju požara.

5.3. Stambene i stambeno-poslovne zgrade

Za stambene i stambeno-poslovne zgrade predlažu se sljedeće mjere za unapređenje zaštite od požara:

– održavanje u ispravnom stanju ugrađenih stabilnih sustava za gašenje požara u podzemnim garažama,

– označavanje i dovođenje u ispravno stanje izlaza i izlaznih puteva,

– pregled, provjera na nosivost te označavanje prostora namijenjenih za pristup vatrogasnih vozila,

– upoznavanje upravitelja zgrada s mjerama zaštite od požara,

– provjera ispravnosti te označavanje vanjskih hidranata namijenjenih za gašenje požara,

– provjera postojanja uputa u slučaju požara te postavljanje istih za vlasnike odnosno korisnike stanova, poslovnih prostora, zajedničkih prostora zgrade ili nekih drugih dijelova zgrade.

5.4. Šume, zaštićeni dijelovi prirode te ostali otvoreni prostor ugrožen požarom

Kako bi se poboljšalo stanje odnosno smanjio broj požara i šteta prouzročenih požarima otvorenog prostora, predlaže se provedba sljedećih mjera:

– ažuriranje planova zaštite od požara i procjena ugroženosti od požara,

– poboljšanje stanja vatrogasnog dežurstva i kako bi se isti doveo na prihvatljivu razinu,

– uvođenje novih tehnologija, tj. postavljanje i ugradnja modernih tehnologija (IC i video kamera) za ranu detekciju dima, odnosno vatre,

– poboljšanje stanja na postojećim te, prema prosudbi, izgradnja novih motrionica kako bi se mogao nadzirati cjelokupni ugroženi prostor u kritičnom razdoblju,

– dovođenje u prohodno stanje izgrađenih te, prema potrebi, izgradnja novih protupožarnih prosjeka i putova te protupožarnih prosjeka s elementima šumske ceste i poljoprivrednih putova pogodnih za promet vatrogasnih vozila,

– nastaviti na prilagodbi i poboljšanju postojećih ili razvoju novih metoda za procjenjivanje ugroženosti od požara i određivanje rizika od nastajanja i širenja požara na otvorenom prostoru,

– poboljšanje u pokrivenosti terena s vatrogasnim komunikacijskim signalima poglavito na ugroženim područjima i mjestima,

– poboljšanje stanja osobne i skupne vatrogasne opreme, a osobito u gašenju požara otvorenog prostora,

– poboljšanje u opremljenosti lokalnih vatrogasnih organizacija,

– upoznavanje lokalnih vatrogasaca i vatrogasaca na ispomoći s minski sumnjivim područjima.

Za otvorene prostore posebno ugrožene od nastanka i širenja požara potrebno je godišnje izrađivati planove motrenja, čuvanja i ophodnje te donijeti mjere zabrane nekontroliranog i neovlaštenog pristupa i boravka na tim prostorima za razdoblje visokog i vrlo visokog indeksa opasnosti od nastanka požara.

Sredstva za provedbu izrade planova motriteljsko-dojavne službe osiguravaju pravne osobe koje su vlasnici ili korisnici površine kojima upravljaju, odnosno jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave za prostore u vlasništvu fizičkih osoba. U provedbu motrenja, čuvanja i ophođenja potrebno je uključiti i udruge koje koriste prostor (planinarska društva, lovačka društva, udruge za zaštitu prirode i okoliša i dr.).

Godišnje, pred početak i za vrijeme protupožarne sezone provoditi informativno promidžbene aktivnosti u cilju upoznavanja pučanstva s opasnostima od nastanka požara i posljedicama koje izaziva te podizanja razine protupožarne kulture te organizirati objavljivanje poruka u svezi zaštite od požara kroz emisije televizijskih i radio postaja te članaka u tisku, pripremiti i organizirati predavanja, razgovore i reportaže na temu zaštite od požara, odnosno tiskati letke i plakate s porukama i odgovarajućim slikovnim rješenjima uz te poruke i sl.

Posebnu pozornost usmjeriti informiranju pučanstva o zakonskoj regulativi i odlukama lokalne i područne (regionalne) samouprave prilikom spaljivanja biljnog i drugog otpada. U suradnji s uredništvima televizijskih i radio-postaja te tiskovnih medija, izraditi priloge i članke koji će se objaviti u posebnim programima ili prilozima. Planirati, pripremati i provoditi savjetovanja i seminare za dodatno osposobljavanje sudionika u zaštiti od požara.

Temeljem Plana zaštite šuma od požara, koji mora biti usklađen sa šumskogospodarskim planom, pravne osobe koje gospodare šumama i šumskim zemljištima, te korisnici šuma i šumskih zemljišta dužni su provoditi radove zaštite šuma od požara (izrađivati protupožarne prosjeke, održavati postojeće i provoditi radove biološke obnove šuma). Za provedbu radova zaštite šuma od požara u ugroženim šumskim područjima u vlasništvu fizičkih osoba financijska sredstva treba osigurati u proračunima gradova i općina na čijem se području šume nalaze.

5.5. Ustrojavanje vježbališno-ispitnog centra za obuku i trening operativnih snaga te ispitivanje tehnike, opreme i sredstava za gašenje

Vježbališni centar potrebno je ustrojiti kako bi se moglo provoditi sustavno obrazovanje svih operativnih snaga. Za kvalitetno provođenje obrazovanja u sustavu potrebno je takav centar opremiti modelima, maketama, stacionarnim objektima (bunar, toranj, rešetkaste konstrukcije, tunel, brod, cisterna i dr.) gdje bi se provodila najsloženija specijalistička obuka operativnih snaga.

Kako se Republika Hrvatska sve više profilira kao regionalna turistička destinacija, usporedno se moraju razvijati i sposobnosti djelovanja sustava vatrogastva. Razvoj vatrogastva uvjetuje formiranje ispitnog i vježbališnog Centra za obrazovanje operativnih snaga te ispitivanje tehnike, kao i nabavu modernije vatrogasne tehnike, opreme i sredstava za gašenje.

Potrebno je voditi brigu o ispravnosti već nabavljene vatrogasne tehnike, opreme i sredstava za gašenje tijekom eksploatacije. Sustavno treba razviti održavanje, pravovremeno otklanjanje kvarova i periodično ispitivanje svih navedenih elemenata kroz njihov vijek trajanja. Također, potrebno je provoditi i stručni nadzor nad ispravnošću tehnike kako bi se ustanovilo realno stanje materijalno-tehničkih sredstava, a s ciljem poboljšanja materijalno tehničke opremljenosti.

5.6. Obrazovanje za vatrogasnu djelatnost

Uspostava jedinstvenog, učinkovitog, djelotvornog i financijski isplativog sustava obrazovanja za vatrogasnu djelatnost te donošenje i provođenje kvalitetnih nastavnih planova i programa, osnovni su preduvjeti za uspješno sudjelovanje u provedbi preventivnih mjera zaštite od požara i eksplozija, gašenje požara i spašavanje ljudi i imovine ugroženih požarom i eksplozijom, kao i pružanje tehničke pomoći u nezgodama i opasnim situacijama.

Razinu osposobljenosti svih sudionika u zaštiti od požara treba konstantno podizati organiziranjem raznih oblika osposobljavanja (seminara, tečajeva, radionica, vježbi i dr.) i usavršavanja. Obrazovanje treba temeljiti na upotrebi suvremenih znanja i novih tehnologija, te na taj način biti u tijeku s novim izazovima suvremenog svijeta. Potrebne operativne sposobnosti za kvalitetno obavljanje svih zadaća u području obrazovanja osigurati stručnom kadrovskom ekipiranošću, ispunjenjem potrebnih materijalno-tehničkih uvjeta, te stalnim usavršavanjem kadrova.

Tržišno gospodarstvo, europski suživot, utjecaj informacijskih tehnologija i znanstvenih postignuća, kao i globalizacijski procesi zahtijevaju prilagođavanje pojedinca nastalim procesima i društvu, a predstavljaju ciljeve koji se mogu postići promjenama u sustavu obrazovanja. Prioritetne promjene se odnose na razvoj i stjecanje temeljnih kompetencija koje su definirane u europskom kompetencijskom okviru i koje u svoje nacionalne kurikulume uvode sve članice Europske unije. Republika Hrvatska kao kandidat za pristupanje Europskoj uniji uključena je u sve procese razvoja u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju. Kako bi se navedeno moglo ostvariti, potrebno je izraditi strukovni kurikulum.

Izradi strukovnog kurikuluma prethode izrada standarda zanimanja i standarda kvalifikacije. Standardi zanimanja izrađuju se za cijelu Republiku Hrvatsku i bit će jedinstveni. Oni predstavljaju temelj za izradu kvalitetnih nastavnih planova i programa. Potrebno je izraditi dva standarda zanimanja: za zanimanje vatrogasac i zanimanje vatrogasni tehničar. U standardu zanimanja treba jasno definirati koji su poslovi i aktivnosti te kompetencije potrebne vatrogascu ili vatrogasnom tehničaru na njegovom radnom mjestu.

Znanje, kompetencije, uspjeh i konkurentnost prioritetni su ciljevi strukovnog obrazovanja za vatrogasna zanimanja. Određivanjem temeljnih kompetencija, svakom vatrogascu osigurava se bolje snalaženje u životu i priprema za promjenljiv i nepredvidiv svijet u kojemu treba biti spreman za cjeloživotno učenje. Standardom strukovne kvalifikacije utvrđuje se naziv, vrsta, razina, obujam, uvjeti pristupanja kvalifikaciji, opravdanost potrebe za kvalifikacijom, profil sa specifikacijom nastavnih predmeta i modula uz pripadne rezultate učenja/kompetencija. Strukovni kurikulum je dokument koji navodi ishode učenja i uvjete pod kojima polaznici stječu kompetencije.

Za uspješno kreiranje sustava obrazovanja u vatrogastvu potrebno je sljedeće:

1. Provoditi obrazovanje vatrogasnih kadrova kao formalno i neformalno.

1.1. Formalno obrazovanje (prekvalifikacija, usavršavanje i osposobljavanje):

– provoditi u Vatrogasnoj školi Učilišta vatrogastva, zaštite i spašavanja središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove vatrogastva i u ustanovama za obrazovanje odraslih koje ispunjavaju tehničke i kadrovske uvjete propisane zakonom i propisima donesenim na temelju zakona,

– pripremiti nastavne planove i programe koji su sastavni dio kurikuluma i pokrenuti postupak njihovog odobrenja pri središnjem tijelu državne uprave nadležnom za obrazovanje,

– propisati tehničke uvjete koje mora zadovoljiti Vatrogasna škola Učilišta vatrogastva, zaštite i spašavanja središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove vatrogastva i/ili ustanova za obrazovanje odraslih (tehničke uvjete propisuje čelnik središnjeg tijela državne uprave nadležne za vatrogastvo).

1.2. Neformalno obrazovanje (osposobljavanje):

– provoditi u Vatrogasnoj školi Učilišta vatrogastva, zaštite i spašavanja središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove vatrogastva, ustanovama za obrazovanje odraslih, vatrogasnim zajednicama, dobrovoljnim vatrogasnim društvima, vatrogasnim postrojbama i drugim pravnim osobama koje ispunjavaju tehničke i kadrovske uvjete potrebne za provedbu programa,

– ovlaštenje za provođenje neformalnog obrazovanja daje čelnik središnjeg tijela državne uprave nadležnog za vatrogastvo,

– programe neformalnog obrazovanja vatrogasnih kadrova priprema i predlaže Vatrogasna škola Učilišta vatrogastva, zaštite i spašavanja središnjeg tijela državne uprave nadležnog za vatrogastvo i druge pravne osobe koje se bave vatrogastvom,

– programe donosi čelnik središnjeg tijela državne uprave nadležnog za vatrogastvo,

– uvjete koje treba ispunjavati pravna osoba za provođenje neformalnog obrazovanja propisuje čelnik središnjeg tijela državne uprave nadležnog za vatrogastvo,

– programe neformalnog obrazovanja vatrogasnih kadrova provode licencirani instruktori/vježbatelji koji su završili program osposobljavanja pri središnjem tijelu državne uprave nadležnom za vatrogastvo,

– kontrolu nad neformalnim obrazovanjem drugih pravnih osoba provodi središnje tijelo državne uprave nadležno za vatrogastvo.

2. Učvrstiti suradnju s međunarodnim strukturama koje se bave obrazovanjem vatrogasnih kadrova i drugih kadrova iz područja zaštite i spašavanja.

3. Pokrenuti postupak ustrojavanja visokoškolske ustanove gdje će vatrogasci nakon stjecanja formalnog vatrogasnog obrazovanja i određenog radnog iskustva, moći nadograditi potrebna znanja za rad u struci, tj. omogućiti im vertikalnu prohodnost.

4. Izraditi pravnu regulativu za obrazovanje u vatrogastvu.

5. Usavršavati vatrogasne strukture za upravljanje i djelovanje u specifičnim i složenijim intervencijama (velikim požarima, u nesrećama s opasnim tvarima, kod potresa, poplava, većih prometnih nesreća i dr.) kako bi bili pripremljeni i za međunarodnu suradnju i pružanje pomoći drugim državama.

5.6.1. Ustrojavanje Regionalnog centra za šumske požare za države jugoistočne Europe

Osim globalnog cilja za učinkovito djelovanje cjelokupnog sustava vatrogastva, moguće je i pozicioniranje Republike Hrvatske kao lidera za edukaciju operativnih snaga kod šumskih požara na području zemalja jugoistočne Europe (JIE). S obzirom na navedeno, predlaže se ustrojavanje Regionalnog centra za šumske požare za države JIE sa sjedištem u Republici Hrvatskoj u Divuljama kod Splita. U Centru bi se provodilo i stručno osposobljavanje za gašenje šumskih požara za gasitelje iz cijele regije. Potrebno je Centar opremiti informatičko-komunikacijskom opremom za mogućnost prikupljanja, upravljanja i analiziranja prostornih podataka korištenjem suvremenih informatičkih rješenja, kako bi učinkovito djelovao. Navedeno podrazumijeva korištenje vektorskih, rasterskih i satelitskih georeferenciranih podloga, kao i podatke s terena prikupljenih preko GPS uređaja i kamera smještenih u zrakoplovima ili bespilotnim letjelicama. Nadalje, potrebno je urediti smještajne kapacitete, prostore za edukaciju, infrastrukturu i opremanje odgovarajućom tehnikom i opremom.

Inicijativa za osnutak Regionalnog centra načelno je prihvaćena na Sastanku šefova država i vlada država članica Procesa suradnje u Jugoistočnoj Europi (South-East European Cooperation Proces – SEECP) u lipnju 2009. godine (Politička deklaracija s 12. sastanka šefova država i vlada država članica SEECP-a, od 5. lipnja 2009.), a nakon konzultacija sa Svjetskom bankom potvrđeno je da bi ta financijska institucija u potpunosti podržala realizaciju te inicijative i njezinih ciljeva.

Tajništvo Vijeća za regionalnu suradnju (Regional Cooperation Council – RCC) dalo je punu podršku toj inicijativi, prepoznajući njezin veliki regionalni značaj i realne mogućnosti daljnjeg razvoja inicijative. Na prvom pripremnom sastanku za ustrojavanje Regionalnog centra koji je održan u srpnju 2009. godine u Sarajevu, Republika Hrvatska je aktivno sudjelovala te je načelno iskazala interes da se budući Centar nalazi u Divuljama pored Splita. Višestruke prednosti te lokacije su, između ostaloga, već postojeći čvrsti objekti koje je potrebno samo urediti, kao i njezina prometna povezanost (zračna i morska luka, željeznička pruga, autocesta). Napominjemo da se do sada države regije nisu izričito izjasnile o osnutku takvog Regionalnog centra, niti o eventualnoj njegovoj lokaciji u Divuljama, s iznimkom Republike Albanije koja je svoju podršku Regionalnom centru u Divuljama dala potpisivanjem Memoranduma o razumijevanju o suradnji na području zaštite od prirodnih i tehnoloških katastrofa između Državne uprave za zaštitu i spašavanje Republike Hrvatske i Glavne uprave za žurne situacije Ministarstva unutarnjih poslova Republike Albanije, 23. veljače 2010. Način financiranja budućeg Centra te njegove organizacijske strukture definirali bi se Sporazumom koji bi zajednički sastavile i potpisale države regije koje sudjeluju u njegovom osnivanju.

Regionalni centar bio bi obrazovno središte za pripadnike vatrogasnih snaga kako iz Republike Hrvatske, tako i iz država regije, s naglaskom na edukaciju vezanu uz gašenje požara otvorenog prostora. Programi osposobljavanja bi sadržavali slijedeće module:

– osnovna specijalizacija za gašenje šumskih požara za profesionalne i dobrovoljne vatrogasce, šumare, pripadnike vojske i civilne zaštite,

– desantiranje vatrogasnih snaga i opreme zrakoplovima (1. i 2. razina),

– spašavanje iz vatrenog okruženja pomoću helikoptera i specijalne opreme,

– komunikacija između postrojbi i navođenje zrakoplova na požarištu,

– upravljanje složenijim intervencijama gašenja šumskih požara,

– korištenje GIS-a, GPS-a i primjena kartografije i topografije u intervencijama.

Uz obrazovanje, u Centru bi se analizirali podaci s terena vezani uz opasnost od požara te njihovu prevenciju, kao i relevantni meteorološki podaci. U posljednjoj fazi razvoja Centra postoji mogućnost da Centar bude lokacija na kojoj bi države regije smjestile jedan dio vlastitih ili zajedničkih snaga i opreme, ovisno o Sporazumu koje bi u međuvremenu eventualno sklopile.

6. NOSITELJI AKTIVNOSTI I KOORDINATORI PROVEDBE STRATEGIJE

Nositelji i koordinatori aktivnosti vezanih uz provedbu strategije su Ministarstvo unutarnjih poslova i Državna uprava za zaštitu i spašavanje uz sudjelovanje svih ostalih sudionika koji su zaduženi za provedbu Programa aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od požara od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku (Hrvatska vatrogasna zajednica, ministarstva, državne upravne organizacije, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima).

Ministarstvo unutarnjih poslova i središnje tijelo državne uprave nadležno za vatrogastvo kontinuirano prate provedbu strategije te pripremaju za Vladu Republike Hrvatske izvješće o provedbi i dostignućima iz strategije koje Vlada Republike Hrvatske dostavlja Hrvatskome saboru. Izvješće se izrađuje za četverogodišnje razdoblje.

Klasa: 022-03/13-01/64

Zagreb, 24. svibnja 2013.

HRVATSKI SABOR

Predsjednik

Hrvatskoga sabora

Josip Leko, v. r.

PRILOG

STATISTIČKI POKAZATELJI POŽARA ZA RAZDOBLJE 2002. – 2011.

Izvor: Odjel za strateško planiranje, analitiku i razvoj Ministarstva unutarnjih poslova

Tablica 1.

Požari na objektima i otvorenom prostoru

Vrsta objekta i otvorenog

prostora 		2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. Ukupno
Objekti građevinski objekti 2.627 3.076 2.623 2.816 2.807 2.787 2.609 2.490 2.227 2.600 26.662
prometna sredstva 733 791 718 731 736 703 696 667 611 590 6.976
Ukupno 3.360 3.867 3.341 3.547 3.543 3.490 3.305 3.157 2.838 3.190 33.638
Otvoreni prostor šume 329 560 198 185 250 576 517 409 265 670 3.959
ostalo šumsko zemljište 514 1.600 562 751 637 886 1.081 707 410 1.400 8.548
poljoprivredno zemljište 2.383 2.345 772 1.082 1.114 2.215 1.691 1.900 717 2.828 17.047
odlagalište otpada 213 479 349 268 190 295 200 185 145 305 2.629
ostali otvoreni prostor 1.253 1.940 974 1.082 1.383 1.483 1.214 1.191 661 1.610 12.791
Ukupno 4.692 6.924 2.855 3.368 3.574 5.455 4.703 4.392 2.198 6.813 44.974
Sveukupno 8.052 10.791 6.196 6.915 7.117 8.945 8.008 7.549 5.036 10.003 78.612


























  2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. Ukupno
Eksplozije 29 22 22 25 17 25 15 12 23 18 208

Tablica 2.

Uzroci požara

Požari prema uzroku nastajanja požara – TOPLINSKA ENERGIJA




Vrste objekata i otvorenog prostora 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. Ukupno
Objekti građevinski objekti 1.608 1.805 1.484 1.578 1.912 1.842 1.625 1.582 1.386 1.604 16.426
prometna sredstva 329 299 282 301 350 306 317 296 276 267 3.023
Ukupno 1.937 2.104 1.766 1.879 2.262 2.148 1.942 1.878 1.662 1.871 19.449
Otvoreni prostor šume 294 416 157 122 206 497 6 353 247 593 2.891
ostalo šumsko zemljište 368 1.052 309 489 331 494 3 421 206 809 4.482
poljoprivredno zemljište 1.823 1.775 610 813 991 2.041 33 1.581 543 2.255 12.465
odlagalište otpada 136 230 143 134 153 244 7 137 118 241 1.543
ostali otvoreni prostor 745 1.363 766 853 1.165 1.258 48 973 533 1.312 9.016
Ukupno 3.366 4.836 1.985 2.411 2.846 4.534 97 3.465 1.647 5.210 30.397
Sveukupno 5.303 6.940 3.751 4.290 5.108 6.682 2.039 5.343 3.309 7.081 49.846













Požari prema uzroku nastajanja požara – ELEKTRIČNA ENERGIJA




Vrste objekata i otvorenog prostora 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. Ukupno
Objekti građevinski objekti 702 746 614 707 604 624 631 556 572 631 6.387
prometna sredstva 268 382 361 350 309 299 270 282 261 250 3.032
Ukupno 970 1.128 975 1.057 913 923 901 838 833 881 9.419
Otvoreni prostor šume 7 24 9 5 7 16 453 15 8 17 561
ostalo šumsko zemljište 12 30 7 13 24 12 465 17 6 11 597
poljoprivredno zemljište 11 18 11 8 4 17 1.295 14 13 10 1.401
odlagalište otpada
1 1 1 2
135


140
ostali otvoreni prostor 55 82 37 34 69 65 961 32 18 44 1.397
Ukupno 85 155 65 61 106 110 3.309 78 45 82 4.096

Tablica 3.

Požari na otvorenom prostoru (broj)

Požari na otvorenom prostoru









Požari otvorenog prostora na kontinentalnom području





Vrsta zemljišta 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. Ukupno
Šumsko zemljište 516 1.130 396 539 412 801 902 551 330 1.084 6.661
šume 235 278 87 125 107 338 223 186 106 318 2.003
ostalo šumsko zemljište 281 852 309 414 305 463 679 365 224 766 4.658
Poljoprivredno zemljište 2.104 1.852 496 772 262 1.782 1.263 1.562 505 2.387 12.985
Ostali otvoreni prostor 832 1.300 633 626 757 976 738 847 424 1.164 8.297
Ukupno 3.452 4.282 1.525 1.937 1.431 3.559 2.903 2.960 1.259 4.635 27.943












Požari otvorenog prostora na priobalnom području





Vrsta zemljišta 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. Ukupno
Šumsko zemljište 327 1.030 364 397 475 661 696 565 345 986 5.846
šume 94 282 111 60 143 238 294 223 159 352 1.956
ostalo šumsko zemljište 233 748 253 337 332 423 402 342 186 634 3.890
Poljoprivredno zemljište 279 493 276 310 852 433 428 338 212 441 4.062
Ostali otvoreni prostor 634 1.119 690 724 816 802 676 529 382 751 7.123
Ukupno 1.240 2.642 1.330 1.431 2.143 1.896 1.800 1.432 939 2.178 17.031

Tablica 4.

Opožarena površina na otvorenom prostoru (hektar)

Opožarena površina na otvorenom prostoru







Opožarena površina otvorenog prostora na kontinentalnom području



Vrsta zemljišta 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. Ukupno
Šumsko zemljište 9.655 15.837 1.685 4.787 4.576 9.270 15.078 6.380 2.600 11.959 81.827
šume 5.663 4.463 629 851 1.268 5.862 4.600 647 639 1.862 26.484
ostalo šumsko zemljište 3.992 11.374 1.056 3.936 3.308 3.408 10.478 5.733 1.961 10.097 55.343
Poljoprivredno zemljište 61.071 34.972 2.341 12.997 10.394 35.762 28.299 12.724 2.054 19.029 219.643
Ostali otvoreni prostor 705 2.140 1.525 1.811 1.162 3.925 1.122 1.235 307 2.892 16.824
Ukupno 71.431 52.949 5.551 19.595 16.132 48.957 44.499 20.339 4.961 33.880 318.294












Opožarena površina otvorenog prostora na priobalnom području




Vrsta zemljišta 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. Ukupno
Šumsko zemljište 844 14.577 1.552 866 1.354 15.444 4.059 2.639 1.387 10.736 53.458
šume 334 9.692 837 193 426 13.259 2.104 1.036 725 7.616 36.222
ostalo šumsko zemljište 510 4.885 715 673 928 2.185 1.955 1.603 662 3.120 17.236
Poljoprivredno zemljište 775 1.989 675 324 468 1.841 890 1.148 238 964 9.312
Ostali otvoreni prostor 1.895 7.844 1.210 638 831 1.750 1.886 511 182 4.500 21.247
Ukupno 3.514 24.410 3.437 1.828 2.653 19.035 6.835 4.298 1.807 16.200 84.017

Tablica 5.

Nastradale osobe uslijed požara

Nastradale osobe










Nastradale osobe – ukupno 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. Ukupno
Poginuli 35 44 36 34 31 51 39 28 24 49 371
Ozlijeđeni 196 122 121 99 102 112 110 99 92 99 1.152












Građevinski objekti 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. Ukupno
Poginuli 27 39 28 28 24 30 29 21 20 40 286
Ozlijeđeni 158 75 89 83 81 77 84 59 69 69 844

Tablica 6.

Materijalna šteta (u kunama)

Materijalna šteta na objektima i otvorenom prostoru








Vrsta objekta i otvorenog prostora 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. Ukupno
Objekti građevinski objekti 122.223.248 92.267.116 67.272.158 55.790.287 63.653.401 104.243.053 88.842.759 81.193.987 105.748.026 205.356.904 986.590.939
prometna sredstva 29.411.970 59.152.411 20.999.280 24.958.446 21.411.703 48.365.253 39.369.389 34.302.605 51.533.504 28.826.545 358.331.106
Ukupno 151.635.218 151.419.527 88.271.438 80.748.733 85.065.104 152.608.306 128.212.148 115.496.592 157.281.530 234.183.449 1.344.922.045
Otvoreni prostor šume 48.381.150 1.067.449.435 22.677.390 18.545.754 9.964.661 727.565.780 186.158.052 19.768.736 43.587.344 313.068.559 2.457.166.860
ostalo šumsko zemljište 10.391.355 63.358.221 12.288.795 9.133.887 15.412.862 61.828.154 58.179.861 48.446.961 7.975.812 117.894.780 404.910.688
poljoprivredno zemljište 80.365.500 52.515.825 12.612.653 21.984.061 17.391.630 60.584.803 52.584.470 25.814.384 5.517.800 60.043.896 389.415.020
odlagalište otpada 364.703 24.391.242 1.971.480 645.176 637.626 1.511.820 403.340 308.885 635.983 965.818 31.836.073
ostali otvoreni prostor 51.747.270 520.845.040 17.885.625 16.062.795 41.909.957 21.035.407 28.335.016 7.530.775 3.785.335 86.502.315 795.639.534
Ukupno 191.249.978 1.728.559.763 67.435.943 66.371.673 85.316.735 872.525.964 325.660.738 101.869.741 61.502.274 578.475.368 4.078.968.175
Sveukupno 342.885.195 1.879.979.290 155.707.380 147.120.406 170.381.839 1.025.134.269 453.872.886 217.366.333 218.783.804 812.658.817 5.423.890.220















2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. Ukupno
Eksplozije 16.819.875 1.012.829 761.813 5.458.403 2.918.482 1.780.288 2.047.387 911.580 1.243.067 1.591.888 34.545.612

Tablica 7.

Materijalna šteta prema uzroku nastajanja požara (u kunama)

Materijalna šteta prema uzroku nastajanja požara- TOPLINSKA ENERGIJA







Vrste objekata i otvorenog prostora 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. Ukupno
Objekti građevinski objekti 51.985.178 44.924.048 31.844.888 22.854.101 30.347.297 40.385.581 42.411.671 30.036.704 28.365.690 61.344.261 384.499.419
prometna sredstva 10.760.708 26.057.345 4.706.963 12.863.324 8.302.765 10.196.052 17.999.734 10.660.708 14.153.510 12.715.220 128.416.328
Ukupno 62.745.885 70.981.393 36.551.850 35.717.425 38.650.062 50.581.633 60.411.406 40.697.412 42.519.200 74.059.481 512.915.747
Otvoreni prostor šume 45.012.315 179.349.375 21.156.458 18.356.847 4.650.064 685.601.222 50.660.204 16.013.331 41.674.766 304.418.210 1.366.892.792
ostalo šumsko zemljište 8.755.118 42.093.786 7.898.730 6.965.457 8.020.605 56.439.944 24.846.119 16.791.650 5.533.904 97.591.045 274.936.357
poljoprivredno zemljište 78.545.700 45.965.454 11.076.240 20.828.166 16.540.289 58.226.603 49.450.164 23.688.829 4.811.605 29.060.325 338.193.374
odlagalište otpada 175.605 4.697.370 1.627.125 387.893 304.030 1.303.736 335.756 234.053 194.012 703.481 9.963.061
ostali otvoreni prostor 44.311.118 516.852.341 15.687.930 15.540.126 40.375.052 13.572.785 25.960.026 6.496.423 3.383.827 83.333.983 765.513.611
Ukupno 176.799.855 788.958.326 57.446.483 62.078.489 69.890.039 815.144.290 151.252.270 63.224.285 55.598.114 515.107.044 2.755.499.195
Sveukupno 239.545.740 859.939.719 93.998.333 97.795.914 108.540.101 865.725.923 211.663.675 103.921.698 98.117.314 589.166.525 3.268.414.941













Materijalna šteta prema uzroku nastajanja požara- ELEKTRIČNA ENERGIJA







Vrste objekata i otvorenog prostora 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. Ukupno
Objekti građevinski objekti 60.532.185 38.583.262 20.019.398 26.577.692 24.972.139 53.033.349 33.433.197 44.697.243 73.549.529 138.281.839 513.679.833
prometna sredstva 15.172.575 11.534.900 12.497.063 9.552.993 10.693.515 18.456.625 11.818.123 19.259.933 34.172.205 12.303.899 155.461.830
Ukupno 75.704.760 50.118.162 32.516.460 36.130.685 35.665.654 71.489.974 45.251.320 63.957.176 107.721.735 150.585.738 669.141.663
Otvoreni prostor šume 3.281.213 883.937.494 1.238.423 19.240 1.591.612 41.252.075 132.433.417 2.359.805 1.856.667 6.847.901 1.074.817.846
ostalo šumsko zemljište 10.875 1.331.938 798.150 209.213 528.345 822.353 484.494 18.039.088 63.510 903.207 23.191.172
poljoprivredno zemljište 41.003 811.171 1.212.368 26.869 500.634 51.427 2.127.534 328.296 283.912 401.361 5.784.574
odlagalište otpada
13.460 2.873 185 949




17.466
ostali otvoreni prostor 6.878.205 3.140.107 1.947.870 173.523 932.407 1.579.769 624.712 208.386 144.934 958.981 16.588.894
Ukupno 10.211.295 889.234.170 5.199.683 429.030 3.553.947 43.705.623 135.670.157 20.935.575 2.349.023 9.111.450 1.120.399.952
Sveukupno 85.916.055 939.352.332 37.716.143 36.559.715 39.219.600 115.195.597 180.921.477 84.892.751 110.070.758 159.697.187 1.789.541.615













Materijalna šteta prema uzroku nastajanja požara- KEMIJSKA ENERGIJA







Vrste objekata i otvorenog prostora 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. Ukupno
Objekti građevinski objekti 4.867.448 808.473 735.548 1.260.797 3.202.298 3.138.875 7.223.496 671.155 1.037.790 1.737.557 24.683.435
prometna sredstva 278.610 30.172 635.048 195.774 133.765 881.147 151.402 235.045 1.815.583 630.850 4.987.396
Ukupno 5.146.058 838.645 1.370.595 1.456.572 3.336.064 4.020.021 7.374.898 906.200 2.853.373 2.368.407 29.670.832
Otvoreni prostor šume
32.110







32.110
ostalo šumsko zemljište


1.480

7.191
1.862
10.532
poljoprivredno zemljište 2.250 18.316 1.500 3.700 5.840 11.728 17.046 82.271 730 18.870 162.251
odlagalište otpada 61.125 19.248.436 97.665 46.331 273.509 4.765 9.848 2.190 50.370 98.213 19.892.452
ostali otvoreni prostor 26.183 50.464 15.750 117.231 102.200 32.619 71.971 15.695 803 10.693 443.608
Ukupno 89.558 19.349.326 114.915 168.742 381.549 49.111 106.054 100.156 53.765 127.776 20.540.952
Sveukupno 5.235.615 20.187.971 1.485.510 1.625.314 3.717.613 4.069.132 7.480.952 1.006.356 2.907.137 2.496.183 50.211.784













Materijalna šteta prema uzroku nastajanja požara- MEHANIČKA ENERGIJA







Vrste objekata i otvorenog prostora 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. Ukupno
Objekti građevinski objekti 813.675 518.594 3.386.130 409.072 457.914 2.605.089 1.000.290 1.078.575 567.692 392.466 11.229.497
prometna sredstva 304.298 265.696 490.500 703.259 879.803 1.030.495 2.227.814 894.265 404.500 1.872.762 9.073.392
Ukupno 1.117.973 784.290 3.876.630 1.112.331 1.337.718 3.635.585 3.228.104 1.972.840 972.192 2.265.229 20.302.890
Otvoreni prostor šume
1.233.480
370 2.236.866 31.666 118.530 15.805
1.295 3.638.011
ostalo šumsko zemljište 6.375 7.820 2.850 12.580 5.621 880 23.725 4.052 37 40.885 104.824
poljoprivredno zemljište 4.365 16.644
15.614
80.073 1.438 365 51.283 28.134.793 28.304.574
odlagalište otpada

375






375
ostali otvoreni prostor 95.295 35.044 3.375 8.392 22.418 29.789 249.872 72.431 103.171 335.250 955.035
Ukupno 106.035 1.292.988 6.600 36.956 2.264.905 142.407 393.565 92.652 154.490 28.512.222 33.002.820
Sveukupno 1.224.008 2.077.278 3.883.230 1.149.287 3.602.623 3.777.992 3.621.669 2.065.491 1.126.682 30.777.451 53.305.710
Materijalna šteta prema uzroku nastajanja požara- NEUTVRĐENO







Vrste objekata i otvorenog prostora 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. Ukupno
Objekti građevinski objekti 4.024.763 7.432.739 11.286.195 4.688.625 4.673.752 5.080.159 4.774.105 4.710.310 2.227.325 3.600.781 52.498.754
prometna sredstva 2.895.780 21.264.298 2.669.708 1.643.096 1.401.856 17.800.934 7.172.316 3.252.654 987.705 1.303.813 60.392.159
Ukupno 6.920.543 28.697.038 13.955.903 6.331.721 6.075.608 22.881.093 11.946.421 7.962.964 3.215.030 4.904.594 112.890.914
Otvoreni prostor šume 87.623 2.896.976 282.510 169.297 1.486.119 680.818 2.945.900 1.379.795 55.911 1.801.153 11.786.101
ostalo šumsko zemljište 1.618.988 19.924.677 3.589.065 1.945.157 6.858.292 4.564.977 32.818.333 13.612.171 2.376.500 19.359.643 106.667.802
poljoprivredno zemljište 1.772.183 5.704.241 322.545 1.109.711 344.867 2.214.972 988.289 1.714.624 370.271 2.428.547 16.970.248
odlagalište otpada 127.973 431.976 243.443 210.767 59.137 203.320 57.736 72.642 391.601 164.125 1.962.719
ostali otvoreni prostor 436.470 767.083 230.700 223.524 477.880 5.820.445 1.428.435 737.840 152.599 1.863.409 12.138.386
Ukupno 4.043.235 29.724.953 4.668.263 3.658.456 9.226.295 13.484.532 38.238.692 17.517.073 3.346.882 25.616.876 149.525.256
Sveukupno 10.963.778 58.421.990 18.624.165 9.990.178 15.301.902 36.365.625 50.185.113 25.480.037 6.561.912 30.521.470 262.416.170

Tablica 8.

Materijalna šteta na otvorenom prostoru (u kunama)

Materijalna šteta na otvorenom prostoru








Materijalna šteta otvorenog prostora na kontinentalnom području






Vrsta zemljišta 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. Ukupno
Šumsko zemljište 33.813.885 56.301.324 10.561.733 7.258.312 8.778.951 176.169.051 68.437.602 17.110.609 5.712.593 50.403.280 434.547.340
Šume 26.630.295 30.265.009 5.303.078 2.536.417 1.964.598 168.098.560 35.863.623 3.569.656 1.916.031 11.133.840 287.281.106
ostalo šumsko zemljište 7.183.590 26.036.316 5.258.655 4.721.896 6.814.353 8.070.491 32.573.980 13.540.953 3.796.562 39.269.439 147.266.234
Poljoprivredno zemljište 77.219.970 32.600.253 5.659.050 18.710.826 13.574.255 52.088.673 36.173.851 18.529.824 3.233.119 23.267.650 281.057.470
Ostali otvoreni prostor 9.626.948 35.614.223 3.997.733 5.859.742 22.252.466 10.219.603 11.202.237 2.678.764 1.182.644 18.134.566 120.768.925
Ukupno 120.660.803 124.515.801 20.218.515 31.828.880 44.605.672 238.477.328 115.813.690 38.319.197 10.128.356 91.805.495 836.373.735












Materijalna šteta otvorenog prostora na priobalnom području







Vrsta zemljišta 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. Ukupno
Šumsko zemljište 24.958.620 1.074.506.331 24.404.453 20.421.329 16.598.572 613.224.883 175.900.311 51.105.088 45.850.563 380.560.059 2.427.530.208
Šume 21.750.855 1.037.184.426 17.374.313 16.009.338 8.000.063 559.467.220 150.294.429 16.199.080 41.671.313 301.934.719 2.169.885.754
ostalo šumsko zemljište 3.207.765 37.321.905 7.030.140 4.411.991 8.598.509 53.757.663 25.605.882 34.906.009 4.179.250 78.625.340 257.644.454
Poljoprivredno zemljište 3.145.530 19.915.572 6.953.603 3.273.235 3.817.374 8.496.130 16.410.619 7.284.561 2.284.681 36.776.246 108.357.550
Ostali otvoreni prostor 42.485.025 509.622.058 15.859.373 10.848.230 20.295.117 12.327.623 17.536.118 5.160.896 3.238.674 69.333.567 706.706.682
Ukupno 70.589.175 1.604.043.962 47.217.428 34.542.793 40.711.063 634.048.636 209.847.048 63.550.544 51.373.918 486.669.873 3.242.594.439
68 07.06.2013 Nacionalna strategija zaštite od požara za razdoblje od 2013. do 2022. godine68 07.06.2013 Nacionalna strategija zaštite od požara za razdoblje od 2013. do 2022. godine