Središnji katalog službenih dokumenata Republike Hrvatske je na internetu javno dostupan alat koji korisnicima kroz puni tekst i/ili uređeni skup metapodataka omogućuje trajni pristup dokumentima pohranjenim u bazi elektroničkih dokumenata i/ili fizičkim zbirkama. Osnovna svrha Središnjeg kataloga je trajan, besplatan i slobodan pristup s jednoga mjesta dokumentima različite tematike (okoliš, kultura, zdravstvo, gospodarstvo…) i vrste (pravni propisi, međunarodni ugovori, glasnici, strategije, planovi, izvještaji…) koje su izradila tijela javne vlasti različitih profila (ministarstva, sveučilišta, parkovi prirode, agencije…).
Službeni dokument je svaki objavljeni sadržaj kojeg je stvaratelj tijelo javne vlasti,neovisno o mediju na kojem je prikazan.
Središnji katalog sastoji se od pravnih propisa, međunarodnih ugovora, službenih glasila jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i ostalih dokumenata i publikacija tijela javne vlasti (opći akti te planski, strateški, izvještajni, promotivni dokumenti, službena, informativna i stručna glasila kao i ostali dokumenti koje su tijela dužna izrađivati prema određenim propisima ili su sama odlučila izraditi dokument u kojem se bave određenom temom iz svog djelokruga).
Sukladno članku 10.a Zakona o pravu na pristup Informacijama (NN 25/2013, NN 85/2015, NN 69/2022) tijela državne uprave i druga državna tijela, pravne osobe koje Republika Hrvatska zakonom ili podzakonskim propisom osniva ili čije osnivanje zakonom izričito predviđa te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, dužne su u elektroničkom obliku dostavljati u Središnji katalog službenih dokumenata Republike Hrvatske opće akte i odluke koje donose, kojima se utječe na interese korisnika, s razlozima za njihovo donošenje, te godišnje planove, programe, strategije, upute, izvješća o radu, financijska izvješća i druge odgovarajuće dokumente koji se odnose na područje rada tijela javne vlasti, radi njihove trajne dostupnosti. Dokumenti koje je potrebno dostavljati propisani su u članku 10. stavak 1. točke 2. i 4. Zakona. Za dostavu dokumenata nadležan je službenik za informiranje u tijelu javne vlasti imenovan u skladu s člankom 13. Zakona. Pravilnikom o Središnjem katalogu službenih dokumenata Republike Hrvatske NN (NN 123/2022) propisan je način ustrojavanja, vođenja i održavanja Središnjeg kataloga, način i rokovi dostave, te su detaljnije opisane obveze tijela javne vlasti.
Zbirka sadrži pravne propise Republike Hrvatske i druge dokumente tijela javne vlasti, poput strategija, deklaracija, planova, objavljenih u elektroničkom izdanju Narodnih novina. Osim toga, Zbirka sadrži i digitalizirane tekstove propisa objavljenih u službenim glasilima država prednica, a koji su još uvijek dio važećeg hrvatskog zakonodavstva. Svi propisi su pretraživi po punom tekstu kroz tražilicu, a Zbirka je organizirana kao sustav međusobno povezanih tekstova propisa i informacija o njima. Važno je napomenuti da Zbirka sadrži i neslužbene pročišćene tekstove propisa, neslužbene prijevode propisa na strane jezike (uglavnom engleski) te poveznice na propise EU s kojima su hrvatski propisi usklađeni. Zbirka pravnih propisa u sklopu Središnjeg kataloga, temeljem Odluke Vlade RH, predstavlja zakonodavstvo Republike Hrvatske na portalu N-Lex, zajedničkom portalu nacionalnih zakonodavstava zemalja EU.
U tražilicu je potrebno upisati željeni pojam. Pretražuje se po najmanje tri početna slova riječi ili upisivanjem cijele riječi odnosno fraze. Moguće je upisivanje i punog naziva akta. Inicijalno pretraživanje podataka moguće je dodatno ograničiti pretraživanjem po tekstu / naslovu i statusu akta (odabirom ograničenja ‘važeći’ u inicijalnoj listi rezultata prikazati će samo važeći akti. Slova stranih jezika upisuju se bez dijakritičkih znakova. Inicijalnu listu rezultata moguće je dodatno ograničiti odabirom neke od ponuđenih faceta na lijevoj strani ekrana (Indikator važenja, Vrsta akta, Područje djelatnosti, Predmetna odrednica). Kazalo se prikazuje od zadanog početka odredniceili u cijelosti ako početak nije zadan (ili odrednica sa upisanim početkom ne postoji).
Potrebno je u tražilici upisati upit u obliku 'PPRH' (Prijevod Propisa RH), uz opciju 'Pretraži naslov' kako bi kao rezultat pretrage dobili popis propisa koji imaju neslužbeni prijevod.
Potrebno je u tražilici upisati upit u obliku 'PTRH' (Pročišćeni Tekst RH), uz opciju 'Pretraži naslov', kako bi kao rezultat pretrage dobili popis propisa koji imaju poveznicu na neslužbeni pročišćeni tekst.
Zbirka međunarodnih ugovora sastoji se od dvostranih (bilateralnih) i višestranih (multilateralnih) međunarodnih ugovora kojih je Republika Hrvatska potpisnica, akata o ratifikaciji te objava o stupanju na snagu/prestanka važenja, objavljenih u elektroničkom izdanju Narodnih novina. Osim toga, Zbirka sadrži i digitalizirane tekstove ugovora objavljenih u službenim glasilima država prednica preuzetih temeljem odluke o sukcesiji/akcesiji. Svi ugovori su dostupni u punom tekstu te su popraćeni dodatnim informacijama kao što su mjesto i datum potpisa, datum ratifikacije, datum stupanja na snagu te prestanka važenja, a svakom su ugovoru dodijeljene i ključne riječi pojmovnika Eurovoc kojima se opisuje njihov sadržaj.
U tražilicu je potrebno upisati željeni pojam. Pretražuje se po najmanje tri početna slova riječi ili upisivanjem cijele riječi odnosno fraze. Moguće je upisivanje i punog naziva akta. Inicijalno pretraživanje podataka moguće je dodatno ograničiti pretraživanjem po tekstu / naslovu i statusu akta (odabirom ograničenja ‘važeći’ u inicijalnoj listi rezultata prikazati će samo važeći akti. Slova stranih jezika upisuju se bez dijakritičkih znakova. Inicijalnu listu rezultata moguće je dodatno ograničiti odabirom neke od ponuđenih faceta na lijevoj strani ekrana (Indikator važenja, Predmetna odrednica, Područja djelatnosti, Potpisnici, Tip ugovora). Kazala se prikazuju od zadanog početka odrednice ili u cijelosti ako početak nije zadan (ili odrednica sa upisanim početkom ne postoji).
Zbirka međunarodnih ugovora sastoji se od dvostranih (bilateralnih) i višestranih (multilateralnih) međunarodnih ugovora kojih je Republika Hrvatska potpisnica, akata o ratifikaciji te objava o stupanju na snagu/prestanka važenja, objavljenih u elektroničkom izdanju Narodnih novina. Osim toga, Zbirka sadrži i digitalizirane tekstove ugovora objavljenih u službenim glasilima država prednica preuzetih temeljem odluke o sukcesiji/akcesiji.
Zbirka sadrži službena glasila tijela lokalne i područne (regionalne) samouprave Republike Hrvatske u elektroničkom obliku.
U tražilicu je potrebno upisati željeni pojam. Pretražuje se po najmanje tri početna slova riječi ili upisivanjem cijele riječi odnosno fraze. Inicijalno pretraživanje podataka moguće je dodatno ograničiti pretraživanjem po tekstu ili Stvaratelju (autoru). Ukoliko se odabere pretraživanje službenih glasila po tekstu, lista rezultata prikazati će sveske službenih glasila koji sadrže upisani pojam. Ukoliko se odabere pretraživanje prema Stvaratelju (autoru), potrebno je upisati ime grada, općine ili županije čije se službeno glasilo želi pregledati. Inicijalnu listu rezultata, ovisno o odabiru početnog ograničenja (pretraga unesenog pojma po tekstu/ pretraga prema Stvaratelju (autoru)) moguće je dodatno ograničiti odabirom neke od ponuđenih faceta (Glasnik, Godina, Stvaratelj). Kazala se prikazuju od zadanog početka odrednice ili u cijelosti ako početak nije zadan (ili odrednica sa upisanim početkom ne postoji).
Zbirka dokumenti i publikacije tijela javne vlasti sadrži dokumente u tiskanom i/ili elektroničkom obliku koji uređuju statusna pitanja i organizaciju rada tijela, proizlaze iz obveza tijela prema osnivaču, odnose se na uže područje djelatnosti tijela ili javnu ovlast te ostala izdanja.
U tražilicu je potrebno upisati željeni pojam. Pretražuje se po najmanje tri početna slova riječi ili upisivanjem cijele riječi odnosno fraze. Moguće je i upisivanje punog naslova dokumenta ili publikacije. Inicijalno pretraživanje podataka moguće je dodatno ograničiti pretraživanjem po tekstu i/ili naslovu. Slova stranih jezika upisuju se bez dijakritičkih znakova. Inicijalnu listu rezultata moguće je dodatno ograničiti odabirom neke od ponuđenih faceta na lijevoj strani ekrana (Predmetna odrednica, Područje djelatnosti, Vrsta dokumenta, Stvaratelj dokumenta). Kazala se prikazuju od zadanog početka odrednice ili u cijelosti ako početak nije zadan (ili odrednica sa upisanim početkom ne postoji).
Eurovoc je multidisciplinarni, višejezični pojmovnik Europske unije. Kao strukturirani i kontrolirani popis naziva svih važnih pojmova (termina) koji se javljaju u dokumentima EU-a, pokriva 21 područje s 127 potpodručja iz djelatnosti Europske unije. U svrhu organizacije podataka, te bržeg i ciljanog pretraživanja podatkovnih baza i zbirki, Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije izgrađuje i održava jedinstveni nacionalni dokumentacijski pojmovni sustav za usklađenu sadržajnu obradu službenih informacijskih izvora čiju okosnicu predstavlja hrvatsko izdanje Pojmovnika Eurovoc.
Adresar čine podaci o aktualnim tijelima zakonodavne, izvršne i sudbene vlasti, institucijama javnog sektora, diplomatskim predstavništvima, trgovačkim društvima od posebnog državnog interesa te tijelima lokalne i područne samouprave. Za svako su tijelo dostupni sljedeći podaci: naziv tijela na hrvatskom i engleskom jeziku, adresa, komunikacije, prethodni nazivi, akronimi, područja djelatnosti, razdoblje djelovanja te poveznice na dokumente o osnivanju/ukidanju tijela i veze s podacima tijela prednika i/ili sljednika. Također su dostupni podaci o ustrojstvenim jedinicama za državnu upravu kao i funkcijes imenima dužnosnika i visokih državnih i javnih službenika.
Adresar sadrži podatke o aktualnim diplomatsko-konzularnim predstavništvima stranih zemalja i međunarodnih organizacija u Republici Hrvatskoj, a podaci se preuzimaju iz baze podataka Ministarstva vanjskih i europskih poslova.
Imenik sadrži imena osoba koje su od 1990. godine obnašale dužnosti ili visoke službe u tijelima javne vlasti, stranačke dužnosti i stranačke zastupničke mandate u Hrvatskome saboru. Podaci o stranačkim dužnostima i zastupničkim mandatima se više ne održavaju (datum zadnje korekcije je 8. srpnja 2022. god.) obzirom Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva više ne izrađuje i ne vodi bazu podataka o političkim strankama registriranim u Republici Hrvatskoj sukladno Uredbi o unutarnjem ustrojstvu Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva („Narodne novine“, broj 54/22).
Adresar političkih stranaka je arhiva s podacima o registriranim političkim strankama u Republici Hrvatskoj. Za svaku stranku su prikazani podaci o adresi sjedišta i komunikacijama, imenima najviših stranačkih dužnosnika, mjestu i godini osnivanja odnosno razdoblju djelovanja te parlamentarni status stranke s datumom zadnje korekcije 8.srpnja 2022. godine.