DRŽAVNI ZAVOD ZA STATISTIKU

106

Na temelju članka 12. Zakona o državnoj statistici (»Narodne novine«, broj 52/94) Državni zavod za statistiku određuje

STATISTIČKE STANDARDE

ZA PRODCOM ISTRAŽIVANJE O INDUSTRIJSKOJ PROIZVODNJI U 2002. (IND-21/PRODCOM)

I. UVOD

Potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) između Republike Hrvatske (RH) i Europske unije (EU) i donesenih Mjera Vlade RH u okviru Plana provedbe SSP za razdoblje od 2001. do kraja 2006., proizlazi i obveza usklađivanja službene statistike RH sa statistikom EU, koji uključuje i usklađivanje statistika industrije RH s EU-om. U tom cilju nastav­ljen je rad na daljnjem usklađivanju statističkog praćenja industrijske proizvodnje tijekom 2002. prema zahtjevima EU-a. Rezultat rada na usklađivanju je razdvajanje Godišnjeg izvještaja industrije (IND-21) na dva samostalna istraživanja: PRODCOM istraživanje o industrijskoj proizvodnji i Poslovno-strukturno istraživanje industrije (PSI), za koje EU koristi posebne koncepte, definicije i klasifikacije. Daljnji razvoj i cjelovita harmonizacija statistike industrije s istim statistikama EU-a predviđena je okvirno do kraja 2006. i bio je pretpostavljen cilj i pri izradi ovih statističkih standarda.

PRODCOM je naziv za proizvodne statistike EU. PRODCOM 1) istraživanjem od 1993. prikupljaju se podaci o industrijskoj proizvodnji država-članica EU-a, a pod pojmom industrija PRODCOM podrazumijeva NACE Rev. 1 područja djelatnosti C, D i E. NACE Rev. 12) je statistička klasifikacija djelatnosti Europske unije koju je izradio Eurostat (Statistički ured EU-a). Nacionalna klasifikacija djelatnosti - NKD 3) strukturom i opisima djelatnosti izvedena je iz NACE Rev. 1 i razlikuje se samo na nacionalno uvedenoj razini podrazreda djelatnosti (peteroznamenkasta brojčana oznaka). Pojam industrije koji se koristi u ovom PRODCOM istraživanju (kao i u svim prethodnim godišnjim istraživanjima industrije od 1995. do 2002.), usklađen je s onim koje koristi Eurostat za prikupljanje i objavljivanje statističkih podataka o industrijskoj proizvodnji EU-a. PRODCOM uredbom EU-a utvrđen je obvezatni sadržaj, definicije, klasifikacije i druge norme na temelju kojih se provodi PRODCOM istraživanje u državama-članicama EU. PRODCOM ured­bom EU-a utvrđena je i obveza godišnjeg ažuriranja PRODCOM Liste industrijskih proizvoda na temelju koje se prikuplja i objavljuje industrijska proizvodnja država-članica EU-a.

U skladu s EU-om, za prikupljanje i publiciranje statističkih podataka o industrijskoj proizvodnji, DZS je uveo isti pojam INDUSTRIJE još tijekom 1995., a definiran je s tri NKD područja djelatnosti: C - Rudarstvo i vađenje, D - Prerađivačka industrija i E - Opskrba električnom energijom, plinom i vodom, odnosno s NKD odjeljcima djelatnosti od 10. do 41. Prvi prikupljeni, obrađeni i objavljeni podaci po ovom konceptu industrije odnose se na Godišnji izvještaj industrije (IND-21) za 1994. U razdoblju od 1995. do 2002., IND-21 na temelju kojeg se redovito prikupljaju podaci o godišnjoj industrijskoj proizvodnji RH, već je tri puta revidiran 4), svaki puta s ciljem daljnjeg usklađivanja pra­ćenja industrijske proizvodnje s konceptom, definicijama i klasifikacijama koji su propisani za PRODCOM istraživanje Europske unije (EU), a za čiju je kompilaciju nadležan Eurostat.

II. KONCEPTI I DEFINICIJE PRODCOM ISTRAŽIVANJA

Statističke jedinice 5)

Poduzeće je najmanja kombinacija pravnih jedinica koja čini organizacijsku jedinicu za proizvodnju dobara i usluga, ima određeni stupanj autonomije pri odlučivanju, posebno pri raspo­ređivanju vlastitih resursa. Poduzeće obavlja jednu ili više djelatnosti na jednoj ili više lokacija. Poduzeće može biti samo jedna pravna jedinica.

Lokalna jedinica je poduzeće ili dio poduzeća (npr. radionica, tvornica, pogon, ured, rudnik) smješten na zemljopisno određenom mjestu. Na svakom od tih mjesta obavlja se neka gospodarska djelatnost u kojoj je zaposlena jedna ili više osoba (nekad samo dio radnoga vremena) za jedno te isto poduzeće.

Ako je neka osoba zaposlena na jednom ili više mjesta (npr. održavanje), lokalna jedinica je mjesto s kojeg se daju upute ili s kojeg se organizira rad. Mora biti moguće odrediti broj zaposlenih za svaku lokalnu jedinicu. Međutim, sve pravne jedinice koje čine pravnu osnovu poduzeća ili jednog njegovog dijela, moraju imati lokalnu jedinicu, koja je registrirani ured, čak i ako tamo nema ni jednog zaposlenog. Štoviše, lokalna jedinica može obav­ljati samo pomoćne djelatnosti.

Zemljopisno identificirano mjesto mora biti striktno opisano: dvije jedinice koje pripadaju istom poduzeću na različitim lokacijama (čak i unutar najmanje administrativne jedinice), smatraju se dvijema lokalnim jedinicama. Jedna lokalna jedinica može se protezati kroz nekoliko susjednih administrativnih područja, a u tom je slučaju, prema konvenciji, poštanska adresa odlučujuća. U ovom istraživanju lokalnom jedinicom smatra se zemljopisno područje županija (administrativni kriterij).

Jedinicu prema vrsti djelatnosti - JVD čine dijelovi poduzeća koji pridonose izvođenju djelatnosti na razini podrazreda (petero­znamenkasta brojčana oznaka) NKD-a. JVD odgovara jednoj operacijskoj potpodjeli poduzeća. U ovom istraživanju, JVD-om se smatraju oni dijelovi poduzeća koji pridonose izvođenju djelatnosti na razini razreda (četveroznamenkasta brojčana oznaka) NKD-a.

Lokalna jedinica prema vrsti djelatnosti – lokalni JVD, dio je jedinice koja prema vrsti djelatnosti odgovara lokalnoj jedinici. U ovom istraživanju lokalnim JVD-om smatra se onaj dio JVD-a koji odgovara lokalitetu županije (administrativni kriterij).

Proizvod

Proizvod je posljedica neke ekonomske djelatnosti. Ovo je opći naziv koji se koristi za dobro i usluge.

Gotov proizvod

Pod pojmom gotov proizvod smatra se svaki proizvod koji je u procesu proizvodnje dostigao odgovarajući stupanj prerade ili dorade tako da je u NIP-u naveden pod posebnom šifrom i nazivom. Pojam tako definiranog gotovog proizvoda obuhvaća i sve radove dovršavanja proizvoda u koje spadaju čišćenje, pakiranje, ispitivanje kvalitete, klasiranje i sl. Količine neispravnih proizvoda (»škart«) ne uračunavaju se u gotov proizvod.

Nedovršen proizvod

Proizvod koji nije dosegao određeni stupanj prerade ili dorade definiran NIP-om, smatra se nedovršenim i ne iskazuje se u proizvodnim statistikama.

Intermedijarni proizvod

To je proizvod koji je dosegao određeni stupanj prerade ili dorade, definiran NIP-om, i koji je proizvela izvještajna jedinica ali koji se dalje prerađuje ili obrađuje u izvještajnoj jedinici i tim postupcima pretvara u novi proizvod iz NIP-a. U ovom se istraživanju iskazuje pod »količine utrošene za daljnju proizvodnju«. Pod intermedijarnim se proizvodom ne smatra proizvod kupljen izvan izvještajne jedinice niti proizvod koji se koristi za investicije u vlastiti fiksni kapital.

Prodani proizvod

Pod prodanim (realiziranim) proizvodom podrazumijevaju se sve količine i vrijednosti proizvoda i usluga isporučene drugim poslovnim subjektima ili prodane u vlastitim prodavaonicama izvještajne jedinice, te izvoz. Drugim riječima, proizvod se smatra prodanim ako je fakturiran. Iznimno pod prodanim proizvodom smatra se i proizvod utrošen za investicije u vlastiti fiksni kapital, davanja u naturi zaposlenicima, kao i proizvod realiziran na temelju ugovora s naručiteljem i izvršene industrijske usluge kako su definirane u ovim statističkim standardima.

Ukupna proizvodnja

Ukupna proizvodnja je ostvarena proizvodnja svih pojedi­načnih proizvoda u promatranoj godini bez obzira na to jesu proizvodi bili namijenjeni prodaji, daljnjoj preradi, izvozu ili kombinirano. U ukupnu proizvodnju treba uključiti i proizvodnju ostvarenu na temelju zajedničkog ulaganja sa stranim partnerom, ali samo ako je ostvarena na teritoriju Republike Hrvatske (npr. nafta). Ukupna proizvodnja uključuje i proizvodnju po ugovoru, kao i obavljene industrijske usluge za vlastiti račun ili za treće osobe, prema definicijama iz ovih statističkih standarda.

Cilj i predmet istraživanja

PRODCOM istraživanjem o industrijskoj proizvodnji (u daljnjem tekstu PRODCOM istraživanje) prikupljaju se podaci o industrijskoj proizvodnji na detaljnoj razini NIP 2002 proizvoda izraženi u količinama i vrijednostima za područje RH i po županijama. Cilj je izvršiti obveze Državnog zavoda za statistiku iz SSP-a i usklađivanje statistika o industrijskoj proizvodnji sa standardima EU za PRODCOM istraživanje.

Predmet istraživanja su industrijska proizvodnja, interna potrošnja vlastitih proizvoda i zalihe vlastitih proizvoda namije­njenih prodaji u fizičkim mjernim jedinicama, te prodaja proizvoda u fizičkim mjernim jedinicama i vrijednosnom izrazu, za svaki pojedinačni proizvod iz NIP-a 2002, koji je dan u dodatku 2. i sastavni je dio ovih standarda.

Statističke jedinice PRODCOM istraživanja

Statističke jedinice su poduzeća i njihove lokalne jedinice, koje su u Registru poslovnih subjekata (RPS) 6) razvrstane u industrijsku djelatnost, odnosno NKD podrazrede djelatnosti C, D ili E.

Statističke jedinice su i dijelovi poduzeća koja nisu razvrstana u industrijsku djelatnost, ali se jedan ili više njegovih dijelova bavi industrijskom djelatnošću. Prema statističkoj terminologiji te dijelove nazivamo lokalnim jedinicama po vrsti djelatnosti (lokalni JVD-i). U ovom istraživanju pod pojmom «lokalno» podrazumijeva se uvijek lokalitet županije.

Lokalne jedinice poduzeća koje se fizički nalaze izvan teritorija RH ne obuhvaćaju se ovim istraživanjem.

Izvještajne jedinice IND-21/PRODCOM

Izvještajne jedinice su pravne jedinice, uglavnom trgovačka društva razvrstana u industrijsku djelatnost i ona koja nisu razvrstana u industrijsku djelatnost, a imaju dijelove koje se bave industrijskom djelatnosti bez obzira na to jesu li ti dijelovi pravno konstituirani ili nisu. Poduzeća su najčešće trgovačka društva, a mogu biti i drugi poslovni subjekti. Poduzeća su utvrđena Adresarom za IND-21/PRODCOM, a identifikacijski podaci za izvje­štajnu jedinicu (poslovni subjekt) najčešće su također identifikacijski podaci trgovačkog društva.

Izvještajne jedinice daju podatke pojedinačno za svaku lokalnu jedinicu u svom sastavu na glavnom obrascu IND-21/PRODCOM i na pomoćnom obrascu IND-21/PRODCOM/POM ako imaju više od jedne lokalne jedinice prema Adresaru za IND-21/PRODCOM koji je utvrdio DZS. Ako obavljaju djelatnost brodogradnje kako je opisano u razredu djelatnosti NKD-a 35.11, onda ispunjavaju još i pomoćni obrazac za brodogradnju IND-21/PRODCOM/35.11.

Obuhvat

Obuhvat trgovačkih društava i drugih pravnih osoba koje se bave industrijskom djelatnošću nije potpun. U PRODCOM istraživanju za svaki razred NKD-a (od 10.10 do 41.00) treba osigurati dovoljan broj izvještajnih jedinica tako da te jedinice sudjeluju s najmanje 90% u bruto dodanoj vrijednosti svakog pojedinog razreda djelatnosti. Obuhvat se određuje Adresarom za IND-21/PRODCOM za 2002. Ukoliko neki ured državne uprave u županiji – ured za statistiku bude smatrao da je neka statistička jedinica s gledišta županije važna, a nije uvrštena u navedeni adresar, treba u DZS dostaviti osnovne podatke o istoj i ukoliko DZS utvrdi da je važna sa stanovišta obuhvata, naknadno će je uključiti u Adresar za IND-21/PRODCOM za 2002.

Periodika i referentno razdoblje istraživanja

PRODCOM istraživanje se provodi u godišnjoj dinamici za referentno razdoblje od jedne kalendarske godine, odnosno za razdoblje od 1. siječnja 2002. do 31. prosinca 2002.

Metoda istraživanja

U PRODCOM istraživanju koristi se izvještajna metoda. Izvještajne jedinice daju odgovarajuće podatke na glavnom obrascu IND-21/PRODCOM, na pomoćnom obrascu IND-21/PRODCOM/POM u slučaju kada imaju više od jedne lokalne jedinice, a ako obavljaju djelatnost brodogradnje onda još i na pomoćnom obrascu za brodogradnju IND-21/PRODCOM/35.11.

Izvještajne jedinice daju podatke o proizvodnji za sve svoje lokalne jedinice na temelju knjigovodstvenih podloga, a samo za dio podataka daju se procjene. Popunjen obrazac IND-21/PRODCOM, pomoćne obrasce IND-21/PRODCOM/POM i IND-21/PRODCOM/35.11 izvještajne jedinice dostavljaju kompletirano nadležnom statističkom tijelu u roku koji im ono odredi, a na temelju Programa statističkih istraživanja Republike Hrvatske za 2003.

Nomenklatura industrijskih proizvoda – NIP 2002

Za ispunjavanje tabele 1. obvezatno je korištenje NIP-a 2002. Drugim riječima maksimalnu i ostvarenu proizvodnju, proizvode koji se koriste za internu potrošnju u lokalnoj jedinici, zalihe i prodaju (realizaciju) vlastitih proizvoda, izvještajne jedinice su dužne iskazati za svaku lokalnu jedinicu po proizvodima i mjernim jedinicama utvrđenim u NIP-u 2002. NIP 2002 je izrađen na temelju PRODCOM List 2002 7) Eurostata. PRODCOM List je prva lista proizvoda EU-a koja je usklađena na razini proizvoda/roba s Kombiniranom nomenklaturom EU za vanjsku trgovinu (poznata pod kraticom CN8). S obzirom da je NIP 2002 izrađen na temelju PRODCOM List 2002, a Carinska tarifa RH za 2002. 9) na temelju CN-a 2002, osigurana je i veza između NIP-a 2002 i Carinske tarife za 2002. Šifra proizvoda po NIP-u 2002 (kao i kod prethodnih verzija) sastoji se od deset brojčanih oznaka, a možemo je iskazati na sljedeći način: XX. XX. XX. XX YZ. Prvih osam brojčanih oznaka NIP-a 2002 identično je s PRODCOM List 2002 (oznaka »X«), deveta brojčana oznaka (»Y«) slijedi PRODCOM oznake A i B samo onda kada PRODCOM List 2002 koristi daljnju raščlambu proizvoda na kojoj nije usporediv s CN-om 2002 (slovo »B«), a deseta brojčana oznaka (»Z«) je nacionalna razrada proizvoda PRODCOM List 2002. Prve četiri brojčane oznake preuzete su iz NKD-a, a prvih šest brojčanih oznaka preuzete su iz Klasifikacije proizvoda po djelatnostima - KPD 1996 10). Petu brojčanu oznaku NKD-a, odnosno podrazred djelatnosti nije moguće ugraditi ni u jednu raščlanjenu klasifikaciju ili nomenklaturu, jer se prilikom nacionalne razrade NACE Rev. 1 nije vodilo računa o daljnjoj usporedivosti s KPD-om.

Mjerne jedinice su određene za svaki proizvod i kod njih je osigurana usporedivost s CT-om 2002. Razlika je u tome što se u NIP-om 2002 koriste veće mjerne jedinice, npr. umjesto kg u CT-u u NIP-u se koristi tona jer proizvedene količine koje su manje od tone nisu interesantne za praćenje, kao npr.: nekoliko kilograma mesa interesantno je s aspekta carine, a s aspekta proizvodnje to nije relevantno. Za jedan proizvod u NIP-u 2002 određene su od jedne do tri mjerne jedinice po kojima izvještajna jedinica treba iskazati proizvodnju svojih lokalnih jedinica. Različite mjerne jedinice su potrebne jer se podaci iz ovog istraživanja koriste u različite svrhe koje zahtijevaju različite mjerne jedinice. Prva mjerna jedinica služi za izračunavanje pondera za Mjesečni izvještaj industrije (IND-1) 11), druga mjerna jedinica je uvedena radi usporedivosti s PRODCOM List 2002 ukoliko to nije ostvareno s prvom, a treća mjerna jedinica je uvedena ako s prve dvije ne možemo zadovoljiti zahtjeve iz međunarodne razmjene podataka.

Do sada se NIP redovito usklađivao svake dvije do tri godine s PRODCOM listom EU, koja se prema Uredbi EU ažurira svake godine i usklađuje s CN-om. Počevši od ovog istraživanja IND-21/PRODCOM i NIP 2002 koji je cjelovito usklađen s PRODCOM 2002 i CT 2002 preko tablica veza, NIP će se također ažurirati svake godine prema promjenama PRODCOM liste kako bi se uskladio sa zahtjevima EU.

NIP 2002 identičan je s nomenklaturom za mjesečni izvještaj industrije NIPUM 1997 na razini potkategorija KPD-a, a na razini proizvoda obiju nomenklatura preko tablica veza.

Organizacija provedbe statističkog istraživanja

U provođenju istraživanja sudjeluju Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske (DZS) i Uredi državne uprave u županijama – uredi za statistiku

Državni zavod za statistiku (DZS) izrađuje metodologiju, obrađuje podatke za Republiku Hrvatsku i županije i kontinuirano osigurava stručnu pomoć područnoj statistici, sastavlja adresar statističkih jedinica, tiska i distribuira obrasce i druge materijale potrebne za provedbu istraživanja uredima državne uprave u županijama – uredima za statistiku, koncentrira materijal, kontrolira potpunost podataka, unosi podatke na magnetni medij, računski i logički kontrolira podatke, analizira prve rezultate i objavljuje podatke.

Državni zavod za statistiku po potrebi održava instruktaže po pojedinim županijskim središtima i zajedno s područnim statis­tičarima neposredno obilazi izvještajne jedinice, a o važnijim metodološkim poteškoćama razgovara izravno s izvještajnom jedinicom.

Uredi državne uprave u županijama – uredi za statistiku distribuiraju materijal izvještajnim jedinicama prema Adresaru IND-21/PRODCOM za 2002., brinu se da u roku dobiju ispu­njene izvještaje, kontroliraju potpunost i točnost podataka, kontroliran materijal šalju u DZS i tijekom kontrole u DZS-u, na njegov zahtjev, provjeravaju iskazane podatke u obrascima PROD­COM istraživanja.

Obrada, analiza i rezultati istraživanja

Svi podaci iz PRODCOM istraživanja obrađuju se na razini pojedinačnih proizvoda iz NIP-a 2002, a vrijednost prodaje proizvoda i do razine razreda NKD-a za Republiku Hrvatsku, te izabrani pokazatelji i za županije.

Detaljna obrada PRODCOM istraživanja o industrijskoj pro­izvodnji za 2002. bit će publicirana u Statističkom izvješću pod nazivom Industrijski proizvodi u 2002. Godišnji izvještaj PRODCOM. Prethodno su objavljivane serije pod nazivom Industrija Godišnji izvještaj industrije, zajedno s Elementima računa proizvodnje (za podatke od 1998. do 2001.). Izabrani podaci ovog istraživanja objavit će se i u Statističkom ljetopisu DZS-a i eventualno u nekim posebnim publikacijama.

Osim navedenih izdanja DZS-a, podaci iz PRODCOM istraživanja za 2002. objavit će se u EUROPROMS (Europske proizvodne i tržišne statistike) publikacijama Eurostata za Kandidatne države u koje je pridružena i RH u svojstvu države promatrača. S obzirom da su primjenom NIP-a 2002 koji je cjelovito sukladan s PRODCOM Listom 2002 EU-a, i da su zadovoljeni uvjeti Eurostata za redovito dostavljanje podataka o PRODCOM proizvodnji RH, podaci će biti pohranjeni na Eurostatovu COMEXT bazu podataka zajedno s podacima vanjske trgovine i još na posebnu bazu podataka NEW CRONOS/PRODCOM. Dostupnost EU-ovih harmoniziranih baza podataka o proizvodnji RH svim stranim i domaćim korisnicima kao i zadovoljavanje zahtjeva Eurostata vezanim za PRODCOM statistike, osnovni je cilj izrade ovih statističkih standarda.

III. UPUTE ZA ISPUNJAVANJE OBRASCA
IND-21/PRODCOM

A. OPĆE NAPOMENE

Tko je dužan dostaviti podatke, kako i do kada. Obrazac IND-21/PRODCOM i IND-21/PRODCOM/POM dostavlja se u DZS godišnje, a popunjavaju ga izvještajne jedinice odnosno trgovačka društva i drugi poslovni subjekti u roku koji im je određen. Ukoliko pojedine izvještajne jedinice ne raspolažu evidencijama na razini statističkih jedinica – lokalnih jedinica koje su utvrđene Adresarom za IND-21/PRODCOM za 2002, izvješ­tajne jedinice su dužne procijeniti podatke na temelju ocjene stručnjaka.

Način i redoslijed upisivanja podataka. Podaci se upisuju u obrazac IND-21/PRODCOM tako da se prvo popune identifikacijski podaci o izvještajnoj jedinici, a zatim se popunjavaju podaci u tabeli 1. na razini njezinih lokalnih jedinica koje su utvrđene Adresarom IND-21/PRODCOM. Izvještajne jedinice koje imaju više od dvije lokalne jedinice utvrđene Adresarom IND-21/PROD­COM popunjavaju podatke u tabeli 1 na temeljnom obrascu i na pomoćnom obrascu IND-21/PRODCOM/POM koji je obostrano tiskan (mogu se upisati podaci za još dvije lokalne jedinice), jer se za svaku lokalnu jedinicu treba ispuniti posebna tabela 1.

Obrazac IND-21/PRODCOM/POM bit će distribuiran kao umetak tzv. glavnom obrascu IND-21/PRODCOM/POM koji se, kompletiran i popunjen za sve lokalne jedinice za koje je izvještajna jedinica dužna popuniti podatke, šalje nadležnom statističkom tijelu u vašoj županiji. Podaci u tabeli 1. uvijek se popunjavaju sljedećim redoslijedom: za prve dvije lokalne jedinice podaci se popunjavaju na glavnom obrascu IND-21/PRODCOM, a za sve ostale lokalne jedinice treba popuniti onoliko (stranica) pomoćnih obrazaca IND-21/PRODCOM/POM koliko je potrebno da se popune podaci za sve lokalne jedinice neke izvještajne jedinice navedene u Adresaru IND-21/PRODCOM za 2002. Npr. ako neka izvještajna jedinica ima četiri lokalne jedinice, koristit će jedan glavni obrazac (za dvije lokalne jedinice) i još jedan pomoćni obrazac IND-21/PRODCOM/POM na koji je moguće upisati podatke za dvije lokalne jedinice jer je obostrano tiskan. Ako obavlja još i djelatnost brodogradnje, treba popuniti i pomoćni obrazac za brodogradnju IND-21/PRODCOM/35.11.

Kada se koristi pomoćni obrazac IND-21/PRODCOM/POM, obavezno se pod 2) Podaci za statističku jedinicu za koju se popunjava tabela 1, upisuju identifikacijski podaci lokalne jedinice i prenosi se naziv izvještajne jedinice iz glavnog obrasca IND-21/PRODCOM (pod 1.a), radi identifikacije, u slučaju nepred­viđenog odvajanja od glavnog obrasca pri rukovanju, slanju i slično.

Sve podatke u PRODCOM istraživanju daju izvještajne jedinice (poslovni subjekti) na razini lokalnih jedinica, a ne na razini poduzeća. Jedino u slučaju kada jedna izvještajna jedinica (poslovni subjekt) ima samo jednu lokalnu jedinicu, podaci su »de facto« na razini izvještajne jedinice, ali samo onda ako je registrirana u industriji (NKD odjeljci 10 do 41).

Posebna pravila vrijede kada podatke popunjava neindustrijska izvještajna jedinica (poslovni subjekt), dakle ona koja je registrirana izvan industrije, a u svom dijelu obavlja industrijsku djelatnost. Podaci u tabeli 1. tada će se popuniti samo za njezine dijelove, odnosno lokalne jedinice koje se bave industrijskom proizvodnjom, a koje se po statističkoj metodologiji smatraju zapravo lokalnim jedinicama po vrsti djelatnosti (lokalni JVD). Podaci će se iskazati samo za onaj dio njihove djelatnosti koji se smatra industrijom (djelatnosti NKD odjeljaka 10 do 41) i za koji se mogu popuniti podaci na razini proizvoda iz NIP-a 2002.

Način distribucije i prikupljanja podataka od izvještajnih jedinica a ne od svake pojedinačne lokalne jedinice utvrđen je iz razloga racionalizacije i smanjenja troškova slanja statističkih podataka od strane izvještajnih jedinica i statističkih ureda, kao i pojednostavljenje unosa podataka, jer se identifikacija izvještajne jedinice unosi samo jedanput za sve njezine lokalne jedinice, a i teže će doći do dupliciteta ili ne obuhvaćanja ukupne proizvodnje izvještajne jedinice (poslovnog subjekta) u promatranom razdob­lju.

B. IDENTIFIKACIJSKI PODACI O IZVJEŠTAJNOJ JEDINICI U IND-21/PRODCOM

U zaglavlju obrasca IND-21/PRODCOM, pod 1) daju se identifikacijski podaci o izvještajnoj jedinici (poslovnom subjektu) koja podnosi izvještaj o industrijskoj proizvodnji lokalnih jedinica u svom sastavu utvrđenih Adresarom IND-21/PRODCOM za 2002.

Redni broj iz Adresara. Prepisuje se redni broj za svaku izvještajnu jedinicu (poslovni subjekt) koja daje podatke iz Adresara IND-21/PRODCOM za 2002.

1) PODACI O IZVJEŠTAJNOJ JEDINICI (POSLOVNOM
SUBJEKTU)

a) IME (tvrtka). Upisuje se skraćeni naziv izvještajne jedinice, odnosno trgovačkog društva ili drugog poslovnog subjekta, kako je upisan u Registar poslovnih subjekata (RPS) u Državnom zavodu za statistiku RH.

b) MATIČNI BROJ (MB) iz Registra poslovnih subjekata (RPS). Upisuje se MB izvještajne jedinice, odnosno trgovačkog društva ili drugog poslovnog subjekta iz Obavijesti o razvrstavanju DZS-a ili Adresara IND-21/PRODCOM za 2002. S obzirom da se u PRODCOM istraživanju prikupljaju podaci za 2002., u Adresaru IND-21/PRODCOM za 2002, preuzeti su podaci o MB poslovnih subjekata iz RPS-a sa stanjem na dan 31. 12. 2002., odnosno MB-i koji su važili u razdoblju od 1. 1. 2002. do 31. 12. 2002., za koje se popunjavaju podaci u ovom istraživanju.

c) SJEDIŠTE (tvrtka): Županija, Grad/općina, Naselje, Ulica i broj, Telefon. Upisuju se adresni podaci izvještajne jedinice (poslovnog subjekta), njena lokacija (županija) i telefon.

d) DJELATNOST (podrazred). Upisuje se peteroznamenkasta brojčana oznaka iz NKD-a (NN, br. 3/97 i 7/97) izvještajne jedinice (poslovnog subjekta) prema Obavijesti o razvrstavanju DZS-a u koju je registriran svaki poslovni subjekt u glavnu djelatnost temeljem svoje pretežne djelatnosti, bez obzira je li djelatnost industrijska ili neindustrijska. Djelatnost se može prepisati i iz Adresara za PRODCOM za 2002., gdje su preuzeti podaci o glavnim djelatnostima NKD-a poslovnih subjekata iz RPS-a, sa stanjem na dan 31. 12. 2002., odnosno preuzet je onaj podrazred djelatnosti koji je važio u razdoblju od 1. 1. 2002 do 31. 12. 2002., za koje se popunjavaju podaci u ovom istraživanju, ukoliko je došlo do prestanka proizvodnje ili stečaja.

IDENTIFIKACIJSKI PODACI O STATISTIČKIM
JEDINICAMA IND-21/PRODCOM

Identifikacijski podaci o statističkim lokalnim jedinicama za koje izvještajne jedinice popunjavaju podatke o industrijskoj pro­izvodnji u tabeli 1. daju se u »zaglavlju« poleđine glavnog obrasca IND-21/PRODCOM pod 2) i u »zaglavlju« svake obrnute stranice pomoćnog obrasca IND-21/PRODCOM/POM. Identifikacijski se podaci prepisuju iz Adresara IND-21/PRODCOM za 2002. Za svaku lokalnu jedinicu iz Adresara za koju je izvještajna jedinica dužna iskazati podatke u tabeli 1., treba upisati i identifikacijske podatke.

NAZIV IZVJEŠTAJNE JEDINICE upisuju izvještajne jedinice samo na pomoćnim obrascima IND-21/PRODCOM/POM, a naziv se prenosi iz zaglavlja glavnog obrasca IND-21/PROD­COM, odnosno iz upisa pod točkom 1) a) IME.

2) PODACI O STATISTIČKOJ JEDINICI ZA KOJU SE
POPUNJAVA TABELA 1.

a) ŽUPANIJA (naziv). Upisuje se naziv i redni broj teritorijalnog obilježja statističke jedinice, odnosno lokalne jedinice za koju se popunjavaju podaci, a sastoji se od brojčane oznake županije (prve 2 znamenke) gdje je fizički smještena.

b) LOKALNA JEDINICA (naziv). Upisuje se naziv lokalne jedinice i redni broj (RB) lokalne jedinice. RB lokalne jedinice je troznamenkasta brojčana oznaka koja se prepisuje iz Adresara za IND-21/PRODCOM za 2002., a odredio ju je DZS.

U slučaju kada nije službeno utvrđen naziv lokalne jedinice upisuje se interni naziv iz Adresara za IND-21/PRODCOM za 2002. (npr. pogon, tvornica i slično), koje je odredio DZS i razlikuje se od eventualnih administrativnih evidencija kojima raspolaže izvještajna jedinica.

Napomena

Ostala identifikacijska obilježja izvještajnih jedinica (poslovnih subjekata) i lokalnih jedinica DZS preuzima iz Registra poslovnih subjekata, kao npr. vrstu trgovačkog društva, vrstu kapitala, porijeklo kapitala itd. Iz tog razloga u ovom PRODCOM istraživanju traži se minimum identifikacijskih podataka da bi se jednoznačno odredile statističke lokalne jedinice za koje se traže podaci u ovom istraživanju i njihove nadređene izvještajne jedinice koje zajedno čine obuhvat ovog istraživanja.

C. UPUTE ZA POPUNJAVANJE TABELE 1.

Obrazac IND-21/PRODCOM isto kao i pomoćni obrazac IND-21/PRODCOM/POM sadrži samo jednu tablicu, odnosno tabelu 1. (moguća i ostvarena proizvodnja, zalihe i prodaja proizvoda u 2002.).

Tabelu 1. izvještajna jedinica ispunjava posebno za svaku statističku jedinicu, odnosno lokalnu jedinicu iz Adresara IND-21/ PRODCOM na glavnom obrascu IND-21/PRODCOM i na pomoćnom obrascu IND-21/PRODCOM/POM u slučaju kada ima više od jedne lokalne jedinice. Podaci se popunjavaju za svaki proizvod/uslugu iz NIP-a 2002 i prema uputama iz ovih standarda.

Tabela 1. MOGUĆA I OSTVARENA PROIZVODNJA, ZALIHE I PRODAJA PROIZVODA U 2002.

Svaka izvještajna jedinica (poslovni subjekt) koja se bavi industrijskom proizvodnjom i uvrštena je kao statistička (lokalna) jedinica u Adresar IND-21/PRODCOM, u ovoj tabeli treba iskazati svoju cjelokupnu industrijsku proizvodnju na razini svakog pojedinačnog proizvoda iz Nomenklature industrijskih proizvoda - NIP 2002 koja se nalazi u dodatku ovih statističkih standarda i njihov je sastavni dio. Izvještajne jedinice (poslovni subjekti) koje su dužne ispuniti obrazac IND-21/PRODCOM i IND-21/PRODCOM/POM prije ispunjavanja obrasca trebaju dobro proučiti sve proizvode u NIP-u 2002 i u njemu pronaći sve proizvode koje su proizvodili tijekom 2002, jer je popunjavanje podataka o sveukupnoj industrijskoj proizvodnji izvještajnih jedinica (poslovnih subjekata) po NIP 2002 ovdje obvezatno. Izvještajne jedinice (poslovni subjekti) dužne su iskazati sve pojedinačne proizvode iz NIP 2002 bez obzira na to jesu li one rezultat njihove glavne ili sporedne industrijske djelatnosti kao i sve svoje prateće proizvode (nusproizvode) utvrđene u NIP-u 2002 (npr. otpaci, ostaci i slično).

S obzirom na to da je NIP 2002 ujedno i klasifikacija industrijskih proizvoda, vrlo rijetko izvještajna jedinica neće moći iskazati svu proizvodnju svojih lokalnih jedinica prema proizvodima navedenim u NIP-u 2002. Ukoliko se pojavi navedeni problem, izvještajna jedinica treba potražiti stručnu pomoć nadležne statističke službe u županiji (statistička služba koja je poslovnom subjektu poslala obrazac), prije proizvoljnog upisivanja podataka po NIP-u 2002. Ukoliko se u razumnom roku od županijske statističke službe ne dobije odgovor ili ako se šifra proizvoda ne može pronaći, iznimno se podaci mogu iskazati pod šifrom 0000000001 – Vrijednost dobara nespomenutih u NIP-u 2002 ili šifrom 0000000002 – Vrijednost usluga nespomenutih u NIP-u 2002, a koje se nalaze na kraju tabele 1.

Za svaki proizvod za koji izvještajna jedinica iskazuje podatke, treba upisati šifru proizvoda i naziv proizvoda iz NIP-a 2002. Ista šifra proizvoda ponavlja se onoliko puta koliko je mjernih jedinica navedeno u NIP-u 2002. Osnovni razlog uvođenja više mjernih jedinica je usklađivanje mjernih jedinica s onima koje se traže u PRODCOM List 2002 EU-a, druge obveze DZS-a iz međunarodne razmjene (Eurostat druge domene, UN/ECE, FAO, IEA i drugi), zahtjevi relevantnih domaćih korisnika, i djelo­mično zbog izračunavanja indeksa fizičkog obujma industrijske proizvodnje. Za prvu mjernu jedinicu proizvoda iz NIP-a 2002 obvezatno treba ispuniti podatke u stupcima od »c« do »g«. Podaci za ostale stupce do kraja tabele (od »h« do »k«) ispunjavaju se samo ukoliko je bilo pojave u 2002. Za ostale mjerne jedinice (osim prve) ne ispunjavaju se podaci o maksimalno mogućoj proizvodnji (stupac »e«) i prodaji u vrijednosnom izrazu (stupac »j«), jer su isti za sve mjerne jedinice. Mjerne jedinice i šifre proizvoda upisuju se u stupac »d« tako da se za prvu napisanu mjernu jedinicu upiše šifra »1«, za drugu šifra »2«, a za treću šifra »3«.

U stupcu »c« za redovnu proizvodnju tj. proizvodnju iz kup­ljenih ili vlastitih sirovina upisuje se šifra »0«, a za proizvodnju po ugovoru (prethodno nazvanu »uslužna proizvodnja«) šifra »1«. Kriterije po kojima je neka proizvodnja po ugovoru ili redovita, navest ćemo u nastavku.

U stupcu »f« iskazuje se ostvarena proizvodnja, odnosno sve proizvedene količine određenog proizvoda u 2002. u propisanim mjernim jedinicama, bez obzira na to je li proizvod namijenjen prodaji ili daljnjoj preradi u istoj lokalnoj jedinici ili drugim lokalnim jedinicama iste izvještajne jedinice (poslovnog subjekta), ili izvozu. Ovdje se iskazuju samo gotovi proizvodi.

Gotovim proizvodom smatra se svaki proizvod koji je u procesu proizvodnje dostigao odgovarajući stupanj prerade ili dorade, tako da je u NIP-u 2002 naveden pod posebnom šifrom i nazivom. Pojam tako definiranog gotovog proizvoda obuhvaća i sve radove dovršavanja proizvoda u koje spadaju čišćenje, pakiranje, ispitivanje kvalitete, klasiranje i slično.

Količine neispravnih proizvoda (»škart«) ne bilježe se u gotovu proizvodnju. Podaci o proizvedenim količinama pojedinih proizvoda uzimaju se iz knjiga koje vode skladišta gotove robe i poluproizvoda, odnosno knjigovodstva. Iznimno ako se radi o poluproizvodima s gledišta lokalne jedinice, a u NIP-u 2002 su navedeni kao proizvodi, podatke o količinama treba uzeti iz evidencija lokalne jedinice (pogona) koje taj poluproizvod proizvode. Kad se u lokalnoj jedinici ne evidentira proizvodnja u nekoj NIP-om 2002 propisanoj mjernoj jedinici, izvještajna jedinica je dužna izvršiti potrebno preračunavanje. Koeficijente za prera­čunavanje treba utvrditi uz pomoć tehničkih ili tehnoloških stručnjaka u lokalnoj ili izvještajnoj jedinici (poslovnom subjektu). Te koeficijente treba sačuvati i stalno koristiti prilikom iskazivanja statističkih podataka o proizvodnji. Ukoliko nastupi promjena asortimana artikala unutar proizvoda definiranog NIP-om 2002, treba izračunati novi koeficijent i naznačiti do kada je stari koeficijent vrijedio, odnosno otkad vrijedi novi koeficijent.

Ukoliko jedan proizvod iz NIP-a 2002 sadrži više artikala koje proizvodi lokalna jedinica ili ako su velike promjene u količini i asortimanu tih proizvoda ili su im različiti koeficijenti pretvorbe, treba odrediti koeficijente pretvorbe za svaki artikl i svaki artikl posebno preračunati, pa preračunati zbroj upisati pod traženom mjernom jedinicom.

U stupcu »g« iskazuju se količine utrošene za daljnju proizvodnju u lokalnoj jedinici. Ovdje se podrazumijevaju oni proizvodi lokalne jedinice koji su se dalje prerađivali ili obrađivali u istoj lokalnoj jedinici i tim postupcima pretvorili u novi proizvod naveden u NIP-a 2002. Novi proizvod dobiven na ovaj način obvezatno treba biti iskazan pod drugom šifrom iz NIP-a 2002 iste lokalne jedinice. Ovdje se ne smiju iskazati: količine utrošene za daljnju proizvodnju u drugim lokalnim jedinicama iste izvještajne jedinice (poslovnog subjekta); količine utrošene za daljnju proizvodnju u lokalnoj jedinici nabavljene od drugih lokalnih jedinica iste ili drugih izvještajnih jedinica (poslovnih subjekata); i količine utrošene za investicije u vlastiti fiksni kapital.

U stupcu »h« iskazuju se količine zaliha sa stanjem 31. 12. 2002. prema izvršenoj inventuri. Ovdje se iskazuju samo zalihe gotovih industrijskih proizvoda definiranih NIP-om 2002. Nedo­vršena proizvodnja, odnosno proizvodi koji nisu dosegli određeni stupanj prerade ili dorade definiran u NIP-u 2002 ne smiju se ovdje iskazati, kao ni zalihe proizvoda ili dijela proizvoda namijenjenih trošenju za daljnju proizvodnju u lokalnoj jedinici. Ovdje će se iskazati samo zalihe vlastitih proizvoda lokalne jedinice namijenjene tržištu odnosno outputu (izlazu) proizvoda iz iste lokalne jedinice.

Prodaja (realizacija) industrijskih proizvoda iskazuje se u stupcima »i« i »j«. U stupcu »i« treba iskazati količine prodanih proizvoda u fizičkim mjernim jedinicama, i to u svim mjernim jedinicama navedenim u NIP-u 2002 za jedan proizvod. U stupcu »j« treba iskazati prodaju u vrijednosnom izrazu, odnosno u tisućama kuna i to samo kod prve mjerne jedinice.

Pod prodajom proizvoda treba iskazati sve količine (u stupcu »i«) i sve vrijednosti (u stupcu »j«) koje su: isporučene drugim lokalnim jedinicama iste izvještajne jedinice (poslovnog subjekta); isporučene ili prodane drugim poslovnim subjektima; prodane u vlastitim prodavaonicama lokalne ili izvještajne jedinice; izvoz; odnosno ovdje će se iskazati sve količine i vrijednosti proizvoda za koje je izdana faktura.

U stupac »j« upisuje se vrijednost proizvodnje prema iskazanim količinama svakog proizvoda iz stupca »i«. Vrijednost proizvodnje treba obračunati na temelju prodajnih cijena prethodno izvršenog rada koje su postignute (fakturirane) ili koje bi se mogle postići tijekom 2002. U prodajne cijene obavezno treba uključiti i troškove njihovog pakiranja i kada su zaračunati (naplaćeni) posebno. U vrijednost prodanih (realiziranih) proizvoda ne smije se uključiti: zaračunat (naplaćeni) porez na promet i potrošnju (PDV i trošarine); troškovi otpreme kada su odvojeno naplaćeni; bilo koji popusti potrošačima. Drugim riječima, vrijednost prodanih količina dobiva se na temelju cijena proizvođača - franko utovarna stanica.

Pod prodanim količinama i vrijednostima proizvoda treba iskazati i iznajmljene proizvode ili proizvode dane u zakup (npr. računalnu opremu, telefonske instalacije, strojeve za pranje rublja i sl.), proizvedene strojeve, opremu ili hale za investicije u vlastiti fiksni kapital, davanja djelatnicima u naturi i proizvode koji služe za intermedijarnu potrošnju u lokalnoj jedinici, osim za industrijsku proizvodnju (npr. stočna hrana, svježi beton koji se troši na gradilištu, odnosno izravno se ugrađuje u građevinske objekte i sl.). Vrijednost navedenih proizvoda treba obračunati po bazič­nim cijenama.

Iz navedenog proizlazi da se u tabeli 1. iskazuju podaci o ostvarenoj proizvodnji, količinama utrošenim za daljnju proiz­vod­nju, zalihama i prodaji industrijskih proizvoda po NIP-u 2002. Na taj su način obuhvaćeni za konkretan proizvod po NIP-u 2002: proizvodnja kao izvor raspoloživih količina, potrošnja u lokalnoj jedinici, prodaja i završne zalihe kao rashodovana strana bilance raspoloživih količina. Kontrola količina na razini lokalne jedinice može se izračunati na sljedeći način:

zbroj zaliha na početku 2002. (stupac »h« iz tabele 1.
obrasca za IND-21/2001.) + proizvedene količine u 2002.
(stupac »f«) = zbroj količina utrošenih za daljnju indu-
strijsku proizvodnju (stupac »g«) + prodane količine
(stupac »i«) + zalihe na kraju 2002. (stupac »h«)

Nesklad može nastupiti zbog kvara na robi ili naknadno otkrivenim neispravnim proizvodima (»škartu«) ako postoje zalihe proizvoda namijenjene daljnjoj proizvodnji u lokalnoj jedinici, jer se one ne iskazuju u ovom istraživanju, zatim zbog požara, poplave, krađe, neke druge nesreće ili sličnih razloga zbog kojih se obavlja i knjigovodstveni otpis robe (proizvoda). Za svako veće odstupanje treba dati tekstualno objašnjenje na obrascu IND-21/PRODCOM (na zadnjoj stranici pod »vaši komentari«) ili posebnim dopisom koji treba priložiti izvještaju IND-21/PRODCOM.

Izvještajne jedinice (poslovni subjekti) koje u svom sastavu imaju lokalne jedinice koje se bave brodogradnjom, prema opisu djelatnosti po NKD-u u razredu »35.11 - Gradnja i popravak brodova«, dužne su ispuniti obrazac IND-21/PRODCOM/35.11. Podaci u obrascu IND-21/PRODCOM/35.11. odnose se na tabelu 1. PRODCOM istraživanja, a upute su dane ovdje i na poleđini pomoćnog obrasca IND-21/PRODCOM/35.11.

USLUŽNA PROIZVODNJA U PRODCOM ISTRAŽIVANJU

U PRODCOM istraživanju podaci se popunjavaju i za tzv. uslužnu proizvodnju. U PRODCOM istraživanju se razlikuju dvije vrste uslužne proizvodnje: prerada po ugovoru i industrijske usluge (opće). Terminologija i definicije navedene ovdje u cijelosti su preuzete iz definicija PRODCOM istraživanja EU. Prilikom ispunjavanja podataka na razini lokalnih jedinica treba voditi računa o popunjavanju podataka o ovim vrstama proizvodnje za koje vrijede posebne norme pri iskazivanju, posebno njene vrijednosti, a u slučaju prerade po ugovoru šifriraju se s »1«, u stupcu »c« tabele 1.

Prerada na temelju ugovora

Prerada temeljem ugovora postoji kada izvještajna jedinica (poslovni subjekt) na temelju ugovora s naručiteljem prerađuje određeni proizvod definiran NIP-om 2002 tako da pritom koristi sirovine kojima je vlasnik naručitelj; ta se vrsta usluge naziva preradom na temelju ugovora (u prethodnim IND-21 standardima se nazivalo »uslužnom proizvodnjom industrijskih proizvoda«). Ovu vrstu uslužne proizvodnje industrijskih proizvoda odnosno prerade po ugovoru, treba uvijek iskazati kod proizvođača kao i redovnu proizvodnju tako da se u stupac »c« upiše šifra »1«, a za vrijednost prodaje u stupcu »j« treba iskazati samo vrijednost učinjene usluge. Naručitelj (ugovorene) proizvodnje nije predmet promatranja ovog istraživanja. U svakom slučaju, pri preradi na temelju ugovora naručitelj i prerađivač ne mogu pripadati istoj izvještajnoj jedinici (poslovnom subjektu). Prerada temeljem ugovora između dviju lokalnih jedinica koje pripadaju istoj izvještaj­noj jedinici (poslovnom subjektu) nije moguća.

Industrijske usluge

Dorada industrijskih proizvoda (bojenje, dovršavanje i tiskanje tekstila, pozlaćivanje, radiranje, lakiranje i slično), popravci, održavanje i instaliranje strojeva i opreme te sastavljanje građevinskih konstrukcija ukoliko ih je proizvela ista lokalna jedinica smatraju se industrijskim uslugama (prethodno nazvanim «općim»), koje se također obuhvaćaju u PRODCOM statistici i treba ih prikazati u IND-21/PRODCOM obrascu. Industrijske usluge se prikazuju po svakoj pojedinoj vrsti izvršene usluge navedene u NIP-u 2002 u fizičkim mjernim jedinicama, tj. u efektivnim satima (tisućama), osim dorade tekstila (odjeljak 17 NKD-a), a vrijednost usluga iskazuje se u tisućama kuna. U pravilu se iskazuju samo one industrijske usluge koje je izvršila lokalna jedinica i za koje je izdana posebna faktura. Pravila iskazivanja podataka po vrstama industrijskih usluga (općih) koje se obuhvaćaju u ovom istraživanju navodimo u nastavku.

Dorada

Dorada se ne iskazuje ukoliko se radi o dovršavanju vlastitih proizvoda, osim dorade u tekstilnoj industriji (odjeljak 17 NKD-a). U tekstilnoj industriji dorada se iskazuje isto kao i vlastita proizvodnja, a doradu po ugovoru treba iskazati isto kao i preradu po ugovoru industrijskih proizvoda. Ostalu doradu po ugovoru (osim tekstila) treba iskazati prema NIP-u 2002 u efektivnim satima (tisućama efektivnih sati), a za vrijednost dorade treba obračunati samo vrijednost izvršene usluge dorade.

Ovdje se razlikuje: dorada vlastitih proizvoda lokalne jedinice (dorada u »kući«); dorada nabavljenih (kupljenih) proizvoda (dorada za vlastiti račun); i dorada po ugovoru na proizvodima naručitelja (dorada po ugovoru). Proces dorade ne uključuje promjenu oblika proizvoda. Suprotno od prerade po ugovoru, dorada na određenom proizvodu iz NIP-a 2002 ne uzrokuje njegovu transformaciju u novi proizvod po NIP-u 2002. Primjer su sljedeći: bojenje, bijeljenje, dovršavanje, tiskanje i slično.

»Rafiniranje u kući« tako se smatra dijelom proizvodnog procesa. I kada se rafiniranje u kući obavlja u drugoj lokalnoj jedinici iste izvještajne jedinice, proizvodna lokalna jedinica (pogon) prikazuje rafiniran proizvod zajedno sa svojom ukupnom (bruto) vrijednosti kao svoju realiziranu (prodanu) proizvodnju. Lokalna jedinica (pogon) koja je izvršila rafiniranje ne prikazuje ništa za proizvodne statistike, jedino u slučaju kada osim «rafiniranja u kući» obavlja još i vlastito nezavisno rafiniranje ili rafiniranje po ugovoru, koje se tada u proizvodnim statistikama treba prikazati izdvojeno.

Vrijednost rafiniranja za vlastiti račun, tako dugo dok je poseban registracijski broj raspoloživ, treba prikazati samo ona lokalna jedinica (pogon) koja je obavila rafiniranje. Vrijednost koja se prikazuje je bruto (fakturirana) vrijednost. Pod fizičkim mjernim jedinicama prikazuju se tisuće efektivnih sati. Iznimka od ovog pravila je dorada tekstila (vidi NKD odjeljak 17), gdje se proizvodnja dovršavanja tekstila treba prikazati i u fizičkim mjernim jedinicama.

Rafiniranje po ugovoru također se treba prikazati kod one lokalne jedinice (pogona) koji je izvršio rafiniranje. Vrijednost treba iskazati lokalna jedinica (pogon) koja je rafinerija. Vrijednost koja se iskazuje je vrijednost koju je naručitelj platio za uslugu rafiniranja lokalnoj jedinici. Naručitelj za svoj dio izvješta­vanja treba prikazati ukupnu vrijednost i količinu rafiniranih proizvoda kao realiziranu proizvodnju (prodaju), osim u slučaju kada naručitelj (stranka) nije sam proizveo sirovine, već ih je kupio. U tom slučaju naručitelj (stranka) ne prikazuje vrijednost ni količine rafiniranih proizvoda. Rafiniranje po ugovoru postoji samo onda ako su naručitelj (stranka) i ugovorena lokalna jedinica, odnosno poslovni subjekt kojem pripada različiti poslovni subjekti. Rafiniranje po ugovoru između lokalnih jedinica (pogona) iste izvještajne jedinice (poslovnog subjekta) nije moguće po metodologiji proizvodnih statistika.

Održavanje i popravci

Popravke i održavanje treba iskazati prema NIP-u 2002 u efektivnim satima (tisućama efektivnih sati), a za vrijednost obavljenih popravaka i održavanja samo vrijednost izvršene usluge koristeći odgovarajuće šifre NIP-a 2002. Treba iskazati onu vrijednost koja odgovara stvarno zaračunatim troškovima za održavanje i popravke. Popravci i održavanja koji uključuju veće rekonstrukcije proizvoda koji se popravlja ili održava treba prikazati kao proizvodnju. Ne smiju se iskazati tekuća održavanja i popravci strojeva i opreme koje obavlja poslovni subjekt (izvještajna jedinica) u vlastitim pogonima (lokalnim jedinicama) ili se obavlja između lokalnih jedinica istog poslovnog subjekta (izvještajne jedinice). Ne iskazuju se niti tekući popravci i održavanje koje lokalna jedinica obavlja na svojim strojevima i opremi.

Sastavljanje

Sastavljanje proizvoda iz dijelova zapravo je konstrukcija proizvoda iz različitih komponenti za koje nema posebne šifre u NIP-u 2002. I ovdje podatke o montaži treba iskazati u efektivnim satima (tisućama efektivnih sati) i vrijednosno, prema vrsti izvršenih poslova sastavljanja.

Razlikujemo dvije vrste poslova sastavljanja:

a) ako su sastavni dijelovi u cijelosti ili pretežno proizvedeni u drugom pogonu odnosno lokalnoj jedinici (koji pripada istom ili drugom poslovnom subjektu), treba prikazati samo vrijednost rada utrošenog na sastavljanju i to pod odgovarajućom šifrom u NIP-u 2002. Vrijednost koju treba iskazati, predstavlja troškove koji su zaračunati za sastavljanje (uklj. materijal koji je korišten za sastavljanje), isključujući bilo koji zaračunat (naplaćen) porez na promet. Vrijednost ne uključuje vrijednost sastavnih dijelova (komponenti) proizvedenih u pogonu, odnosno lokalnoj jedinici gdje je sastavljanje izvedeno.

b) u suprotnom, ako su komponente (sastavni dijelovi) pro­izvedene u cijelosti ili pretežno u pogonu, odnosno lokalnoj jedinici koja je izvršila sastavljanje, vrijednost rada na sastavljanju (uklj. materijal koji je korišten za sastavljanje) treba naravno biti dodana »pro rata« vrijednosti proizvodnje tih komponenti (dijelova). Međutim, ako bi to bilo problematično prikazati (npr. u slučaju većih instalacija), takvi se radovi mogu prikazati po posebnim šiframa NIP-a 2002 za radove sastavljanja.

Neke od ovih industrijskih usluga klasificirane su kao neindustrijske usluge u NKD-u, kao npr. održavanje i popravci motornih vozila (50.20), održavanje i popravci računovodstvenih strojeva i kompjutora (72.50). To se također odnosi na savjetodavne usluge o softveru (72.22) i ostale računalne i s njima povezane djelatnosti (72).

MAKSIMALNO MOGUĆA PROIZVODNJA (KAPACITET)

U stupcu »e« iskazuju se podaci o maksimalno mogućoj proizvodnji (kapacitetu) lokalne jedinice iskazujući maksimalno moguću proizvodnju svakog proizvoda koji je lokalna jedinica proizvodila u tijeku 2002. Kapacitet se iskazuje samo za prvu mjernu jedinicu. U ovom stupcu ne smije se iskazati kapacitet proizvoda ni za prvu mjernu jedinicu ukoliko je ona u satima ili tisućama efektivnih sati. Objašnjenje ovog stupca nije dano redoslijedom iz izvještaja jer predstavlja posebnu cjelinu, a pojam »proizvod« definiran je opisima drugih stupaca.

Maksimalno moguću proizvodnju (kapacitet) nekog proizvoda iz NIP-a 2002 predstavlja maksimalno moguća količina tog proizvoda koju je bilo moguće proizvesti pri punom korištenju instaliranih strojeva i uređaja i punom zaposlenju (pokrivenošću svih radnih mjesta adekvatnim djelatnicima) s maksimalnim mogućim tehničkim i radnim učincima i normalnim intenzitetom rada i to u okviru mogućeg vremena u tijeku godine definiranog maksimalnim prinosom poslovnog subjekta, a ne maksimalnim prinosom po jedinici proizvodnje određenog proizvoda.

Moguće vrijeme za rad kapaciteta (elemenata proizvodnje) u godini određeno je u okviru mogućeg broja smjena i mogućeg broja dana rada kapaciteta u tijeku promatrane godine. Mogući broj smjena i dana rada kapaciteta određen je projektom za dani kapacitet, a iz projekta treba uzeti te podatke kad se kapacitet koristi tako da ostvari maksimalni prinos kapaciteta. Iznimno, ukoliko po projektu nije poznat mogući broj smjena i dana rada ili se u dužem razdoblju ostvaruje veći broj smjena (dana) rada, treba uzeti kao mogući broj smjena (dana) rada broj koji je karakterističan (uobičajen) za rad kapaciteta u dužem razdoblju (za taj kapacitet u Republici Hrvatskoj). Ako taj podatak poslovni subjekt ne dozna preko svog udruženja u Gospodarskoj komori RH, treba se konzultirati s područnom statističkom službom.

U moguće vrijeme rada ne obuhvaća se vrijeme u kojem je kapacitet stajao u tijeku 2002. zbog državnih blagdana i neradnih dana, remonta strojeva i uređaja i to samo minimalno potrebno vrijeme za obavljanje remonta. Priznaju se prekidi rada zbog dnevnih stanki za odmor i pripremno i završno radno vrijeme, samo ako je projektom predviđeno. Mogućim vremenom rada kapaciteta ne smatra se ni vrijeme u kojem kapacitet nije radio u godini zbog toga što još nisu bili instalirani strojevi i uređaji ili su bili izbačeni iz dalje upotrebe.

Za kapacitete koji prerađuju sirovine (npr. prehrambena industrija) ili izrađuju proizvode (npr. prehrambena industrija ili proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda i sl.) čiji je obujam prerade, odnosno proizvodnje uvjetovan sezonom, mogući fond vremena, a time i moguća proizvodnja ograničeni su trajanjem uobičajene sezone prerade, odnosno proizvodnje.

Da bi se dobio kapacitet nekog proizvoda, osim maksimalno mogućeg vremena treba odrediti maksimalno moguće učinke, odnosno maksimalnu količinu proizvoda za vremensku jedinicu. Smatramo da je za vremensku jedinicu najpraktičnije uzeti sat vremena. Kod određivanja maksimalno mogućeg učinka naročito treba paziti na sljedeće: tehničku i ekonomsku zastarjelost strojeva, vrstu i kakvoću materijala iz kojeg se izrađuju proizvodi, organizaciju procesa proizvodnje (uzima se pretpostavka dobre organizacije) i specifičnost tehničkog procesa.

S obzirom da smo gore pojasnili sve elemente, dajemo formulu za izračunavanje maksimalno moguće proizvodnje proizvoda (kapacitet):

Maksimalno moguća proizvodnja = maksimalno mogući
fond radnog vremena (izražen u satima) ´ maksimalno
 mogući učinak u jednom satu

 

Osim o navedenom, treba voditi računa i o sljedećim uvjetima i okolnostima prilikom određivanja kapaciteta za pojedine industrijske proizvode.

Za kapacitete koji mogu proizvoditi više vrsta proizvoda definiranih NIP-om 2002, maksimalnu moguću proizvodnju treba iskazati u količinama koje bi bilo moguće ostvariti kombinacijom proizvoda u promatranoj godini. To znači da se maksimalno moguća proizvodnja takvih kapaciteta ne izražava jednim proizvodom, već na temelju više proizvoda, tj. svi proizvodi terete maksimalno mogući kapacitet u promatranom razdoblju pa ukupni maksimalno mogući fond radnog vremena treba podijeliti prema strukturi ostvarene proizvodnje na tom kapacitetu, odnosno mora se stalno imati u vidu odnos ostvarene i moguće proizvodnje svih proizvoda koji se proizvode s danim kapacitetom da ne bi došlo do dvostrukog ili višestrukog istraživanja kapaciteta.

Isto tako, kapacitet ovisi o kvaliteti materijala i vrsti materijala koji se upotrebljava za proizvodnju, npr. vunena ili pamučna pređa ili pređa dobivena od mješavine. Za svaku od navedenih pređa u pravilu će biti različiti kapacitet proizvodnje platna iako će se proizvodnja obavljati na istim strojevima. Kapacitet proizvodnje platna može biti različit i kada se koristi samo jedna vrsta pređe, npr. samo vunena pređa iste numeracije, ali različite kvalitete. Kapacitet će biti manji za nekvalitetnu pređu (često se prekida) nego za kvalitetnu pređu (radi primjera, koja ne puca). Ovaj problem ne javlja se samo u proizvodnji alata, već i u cjelokupnoj industrijskoj proizvodnji.

U pravilu kapacitet nekog proizvoda određuju samo oni elementi koji sudjeluju u procesu njegove proizvodnje, bilo da proces predstavlja linija, pogon ili tvornica. U lokalnim jedinicama, odnosno njihovim poslovnim subjektima koji prema NIP-u 2002 imaju proizvode s različitim stupnjevima obrade (npr. proizvodnja furnira, šperploča i namještaja, zatim celuloze i papira ili proizvodnja čelika i valjanih proizvoda), kapacitet, odnosno maksimalno moguća proizvodnja svakog od navedenih proizvoda određuje se na temelju čimbenika koji pripadaju ciklusu proizvodnje samo tog proizvoda. Tako se npr. maksimalno moguća proizvodnja furnira određuje na temelju čimbenika pogona (lokalne jedinice) furnira, a maksimalno moguća proizvodnja šperploča određuje se na temelju čimbenika u pogonu (lokalnoj jedinici) za proizvodnju šperploča, tj. nezavisno od veličine kapaciteta furnira koji je poluproizvod u izvještajnoj jedinici (poslovnom subjektu) i služi za proizvodnju šperploča. I furnir i šperploče posebni su proizvod u propisanoj nomenklaturi NIP 2002, pa se zato za svaki od njih posebno određuje kapacitet.

U slučaju postojanja uskih grla u nekoj od faza procesa proizvodnje proizvoda, maksimalno moguću proizvodnju toga proizvoda treba odrediti na temelju kapaciteta uskog grla samo onda ako su grla dijelovi kapaciteta koji vrše najsloženije funkcije u pogledu veličine operacije i u pogledu teškoće izvršenja i koji po svojoj vrijednosti predstavljaju najvrednije dijelove kapaciteta.

Pričuve kapaciteta (postrojenja, zaposlenici) namijenjene da se u određenom trenutku uključe u proces proizvodnje, u slučaju kada iz procesa proizvodnje ispadne neki važan dio kapaciteta ili kada je projektom predviđena zamjena određenog dijela kapaciteta, ne uzimaju se u obzir prilikom izračunavanja maksimalno moguće proizvodnje.

Čimbenici kao što su nestašica električne energije, sirovina i reprodukcijskog materijala i sl. ili slaba prodaja proizvoda bilo da djeluju na obujam proizvodnje u dužem ili kraćem razdoblju, ne smatraju se čimbenicima koji određuju kapacitet. To su čimbenici koji utječu na stupanj korištenja kapaciteta, tj. utječu na obujam ostvarene proizvodnje pa time i na njen odnos prema maksimalno mogućoj proizvodnji (kapacitetu).

Maksimalno moguća proizvodnja u pravilu mora biti veća od ostvarene proizvodnje, jer u slučaju povećanja proizvodnje preko maksimalno moguće ide na štetu poslovnog subjekta. Ako se ipak dogodi navedeni slučaj, treba ga u popratnom dopisu obrazložiti.

IV. UPUTE ZA ISPUNJAVANJE OBRASCA
IND-21/PRODCOM/35.11

Svi poslovni subjekti koji su registrirani u djelatnost brodogradnje ili u svom sastavu imaju lokalne jedinice koje obavljaju ovu djelatnost prema opisu NKD podrazreda: 35.11.1 i 35.11.2, ispunjavaju najmanje dva obrasca PRODCOM istraživanja. Obrazac IND-21/PRODCOM ispunjavaju prema uputama za IND-21/PRODCOM i upisuju u obrazac IND-21/PRODCOM još i podatke o ostvarenoj mogućoj proizvodnji u uvjetno-naturalnom izrazu iz pomoćnog obrasca IND-21/PRODCOM/35.11.

Naime u obrascu IND-21/PRODCOM prikazuju se podaci u naturalnom izrazu o završenim objektima brodogradnje u 2002., bez obzira na to je li njihova izrada započela u tijeku 2002. ili u nekoj ranijoj godini. Međutim, za obračun stupnja korištenja kapaciteta na temelju ostvarene i moguće proizvodnje, potrebno je raspolagati podacima o rezultatima i mogućnostima proizvodnje samo u tijeku 2002. godine. U tu svrhu sastavljen je ovaj pomoćni obrazac (kao i za ostvarenu proizvodnju Mjesečnog izvještaja industrije - IND-1A), u kojem treba prikazati samo onaj obujam ostvarene i moguće proizvodnje koji je rezultat (mogućnost) postojećih čimbenika proizvodnje (zaposlenika i strojeva) tijekom 2002.

Podatke o ostvarenoj i mogućoj proizvodnji brodogradnje koja se u obrascu IND-21/PRODCOM prikazuje u naturalnom izrazu, treba u pomoćnom obrascu IND-21/PRODCOM/35.11 prikazati prema NIP-u 2002, po kojoj se daju i podaci u tabeli 1. glavnog obrasca IND-21/PRODCOM ili IND-21/PRODCOM/POM.

Ostvarena proizvodnja preračunava se u uvjetno-naturalno mjerilo prema postupku danom u objašnjenju za ispunjavanje podataka Mjesečnog izvještaja industrije IND-1A/35.11 (NN, br. 18/97, str. 910). Maksimalno moguća proizvodnja (kapacitet) utvrđuje se prema uputama danima za glavni obrazac IND-21/PRODCOM.

S obzirom na to da se za obračun korištenja kapaciteta koriste samo podaci o ostvarenoj i mogućoj proizvodnji u uvjetno-naturalnom izrazu koji su dobiveni na osnovi obrasca, nije potrebno da se u glavnom obrascu IND-21/PRODCOM za gotovu proizvodnju u naturalnom izrazu daje podatak o mogućoj proizvodnji.

V. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Ovim Statističkim standardima za PRODCOM istraživanje o industrijskoj proizvodnji (IND-21/PRODCOM) prestaju važiti Statistički standardi za godišnji izvještaj industrije, objavljeni u »Narodnim novinama«, broj 60 od 13. kolovoza 1999.

Statistički standardi za PRODCOM istraživanje o industrijskoj proizvodnji za 2002 (IND-21/PRODCOM), zajedno s obrascima za PRODCOM istraživanje i nomenklaturom NIP 2002 koji se nalaze u dodatku 1. i dodatku 2. ovih statističkih standarda, primjenjuju se osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 954-02/02-01/15
Urbroj: 555-03-02-02-15
Zagreb, 31. prosinca 2002.

 Ravnatelj
mr. sc. Marijan Gredelj, v. r.

 

 

1) PRODCOM (COMmunity PRODuction), je akronim za Istraživanje o industrijskoj proizvodnji Zajednice (Uredba Vijeća (EEC) br. 3924/91), a prvo istraživanje prema Uredbi EU-a odnosilo se na PRODCOM podatke za referentnu godinu1993.

2) Uredba Vijeća Europske Ekonomske Komisije (EEC) br. 3037/90 o statističkoj klasifikaciji gospodarskih djelatnosti Europske Zajednice - NACE Rev.1 (OJ L 293/90, 83/93, 159/95).

3)Zakon o Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (NN, br. 98/94), Odluka o Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (NN, br. 6/95, 3/97 i 7/97).

4) Metodologija za godišnji izvještaj industrije (NN, br. 80/95 i 82/97), Statistički standardi za godišnji izvještaj industrije (NN, br. 60/99).

5) Statističke jedinice usklađene su s Uredbom EU-a o jedinicama za promatranje i analizu proizvodnog sustava EU (Uredba Vijeća (EEC) br. 696/93), a nacionalno su objavljene u Metodologiji NKD-a (NN, br. 12/97).

6)Pravilnik o razvrstavanju poslovnih subjekata prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (NN, br. 22/95).

7) Uredba Vijeća Europske Ekonomske Komisije (EEC) br. 3924/91 o utvrđivanju istraživanja o industrijskoj proizvodnji Zajednice (PRODCOM uredba, OJ L 374/91) i Članak 2 (2) o obvezi prikazivanja proizvodnje prema PRODCOM Listi. Ažurira se godišnje prema promjenama CN-a. Trenutno je na snazi PRODCOM List 2002.

8)  Uredba Vijeća Europske Ekonomske Komisije (EEC) br. 2658/87 i 2551/93 o tarifi i statističkoj nomenklaturi i zajedničkoj carinskoj tarifi (OJ L 241/93). CN se ažurira godišnje. Trenutno je na snazi CN 2003.

9) Zakon o carinskoj tarifi Republike Hrvatske s Carinskom tarifom kao sastavnim dijelom (NN, br. 125/2000).

10)    KPD 1996 je stupila na snagu u RH 29. srpnja 1997. (NN, br. 68/97). Usporediva je u cijelosti s CPA 1996 Europske unije. Verzija CPA 1993 primijenjena je u NIP-u 1995, a u NIP-u 1997 i NIP-u 1999 preuzeta je nova verzija KPD-a 1996 na prvih šest brojčanih oznaka.

11)  Metodološke osnove za mjesečni izvještaj industrije s nomenklaturom NIPUM 97 kao integralnim dijelom (NN, br. 18/97).

 









 

DODATAK 2


NOMENKLATURA INDUSTRIJSKIH PROIZVODA – NIP 2002

 

RUDARSTVO I VAĐENJE

VAĐENJE ENERGETSKIH SIROVINA

VAĐENJE RUDA I KAMENA, OSIM ENERGETSKIH SIROVINA

 

PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA

PROIZVODNJA HRANE, PIĆA I DUHANSKIH PROIZVODA

PROIZVODNJA TEKSTILA I TEKSTILNIH PROIZVODA

PROIZVODNJA KOŽE I PROIZVODA OD KOŽE

PRERADA DRVA I PROIZVODI OD DRVA

PROIZVODNJA CELULOZE, PAPIRA I PROIZVODA OD PAPIRA; IZDAVAČKA I TISKARSKA DJELATNOST

PROIZVODNJA KOKSA, NAFTNIH DERIVATA I NUKLEARNOGA GORIVA

PROIZVODNJA KEMIKALIJA, KEMIJSKIH PROIZVODA, UMJETNIH VLAKANA

PROIZVODNJA PROIZVODA OD GUME I PLASTIKE

PROIZVODNJA OSTALIH NEMETALNIH MINERALNIH PROIZVODA

PROIZVODNJA METALA I PROIZVODA OD METALA

PROIZVODNJA STROJEVA I UREĐAJA, D. N.

PROIZVODNJA ELEKTRIČNE I OPTIČKE OPREME

PROIZVODNJA PRIJEVOZNIH SREDSTAVA

OSTALA PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA, D.N.

OPSKRBA ELEKTRIČNOM ENERGIJOM, PLINOM I VODOM