Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim
Proglašavam Zakon o mirovinskim osiguravajućim društvima i isplati mirovina na temelju individualne kapitalizirane štednje, koji je donio Zastupnički dom Hrvatskoga državnog sabora na sjednici 1. listopada 1999.
Broj: 01-081-99-1645/2
Zagreb, 7. listopada 1999.
Ovim se Zakonom uređuje:
- osnivanje i poslovanje mirovinskih osiguravajućih društava, koja isplaćuju mirovine u sklopu obveznoga mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje i mirovine i druga mirovinska davanja u sklopu dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje,
- mirovine i njihova isplata u sklopu obveznog i dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje.
(1) Mirovina, koja se isplaćuje na temelju odredaba ovoga Zakona, određuje se i isplaćuje prema ukupnim kapitaliziranim uplatama doprinosa člana fonda ostvarenim u obveznom ili dobrovoljnom mirovinskom fondu do ostvarivanja prava na mirovinu člana fonda.
(2) Isplatu mirovine iz stavka 1. ovoga članka obavlja mirovinsko osiguravajuće društvo, tako da jedno društvo može jednom korisniku isplaćivati mirovinu ostvarenu na temelju uplata doprinosa u sklopu samo jednoga obveznoga mirovinskog fonda. Isto mirovinsko društvo može isplaćivati mirovinu ostvarenu i na temelju uplata doprinosa u sklopu jednoga ili više dobrovoljnih mirovinskih fondova.
(3) Visina mirovine prema ovome Zakonu ovisi o visini kapitaliziranih uplata doprinosa člana fonda i trajanju njezine isplate i određuje se, na temelju načela uzajamnosti i načela određenih doprinosa, ugovorom o mirovini koji zaključuje član fonda s mirovinskim osiguravajućim društvom.
(4) Prigodom određivanja visine mirovine koja će se isplaćivati po ovome Zakonu, obvezno se uzimaju u obzir godine života na dan ostvarivanja prava na mirovinu, ukupna svota kapitaliziranih uplata doprinosa člana fonda, vrsta i oblik mirovine koja će se isplaćivati i drugi elementi aktuarskih izračuna.
U pitanjima koja nisu uređena ovim Zakonom, na mirovinska osiguravajuća društva na odgovarajući se način primjenjuju odredbe Zakona o trgovačkim društvima.
Izrazi u ovom Zakonu imaju sljedeća značenja:
1. mirovinsko osiguravajuće društvo - znači
dioničko druš-
tvo ili društvo s ograničenom odgovornošću
koje na tržištu mirovina nudi mirovinske programe i
isplaćuje mirovine članovima obveznih, odnosno dobrovoljnih
mirovinskih fondova,
2. dobrovoljni mirovinski program - znači izjava osiguravatelja kojom se obvezuje da će članovima dobrovoljnoga mirovinskog fonda osigurati mirovine i druge vrste mirovinskih davanja dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja, a ta izjava mora sadržavati postupak za određivanje mirovinske isplate, učestalost i trajnost isplata, naknadu za prekid članstva u mirovinskom programu, te ostale informacije o mirovinskom programu koje su važne za donošenje odluke pojedinaca o pristupanju dobrovoljnom mirovinskom programu,
3. mirovinsko društvo - znači obvezno mirovinsko društvo ili dobrovoljno mirovinsko društvo,
4. obvezno mirovinsko društvo - znači dioničko društvo ili društvo s ograničenom odgovornošću koje upravlja obveznim mirovinskim fondom,
5. dobrovoljno mirovinsko društvo - znači dioničko društvo ili društvo s ograničenom odgovornošću koje upravlja dobrovoljnim mirovinskim fondom,
6. mirovinski fond - znači obvezni mirovinski fond ili dobrovoljni mirovinski fond,
7. obvezni fond - znači obvezni mirovinski fond kojeg osniva i kojim upravlja obvezno mirovinsko društvo,
8. dobrovoljni fond - znači dobrovoljni mirovinski fond kojeg osniva i kojim upravlja dobrovoljno mirovinsko društvo,
9. član fonda - znači osiguranik koji je prijavljen obveznom fondu ili osoba koja je pristupila dobrovoljnom fondu na temelju sklopljenog ugovora,
10. mirovina - znači doživotnu mjesečnu, odnosno privremenu isplatu u novcu koju mirovinsko osiguravajuće društvo isplaćuje osobi koja ima pravo na nju na osnovi ugovora o mirovini,
11. promjenjiva mirovina - znači doživotnu mjesečnu, odnosno privremenu isplatu u novcu koju mirovinsko osiguravajuće društvo isplaćuje osobi koja ima pravo na nju na osnovi ugovora o mirovini, a koja se mijenja sukladno kretanju vrijednosti sredstava tehničkih pričuva namijenjenih isplati ovih mirovina,
12. zajamčena isplata - znači isplatu mirovine u zajamčenom razdoblju koju mirovinsko osiguravajuće društvo isplaćuje nekom korisniku na osnovi ugovora o mirovini,
13. korisnik mirovine - znači osobu koja prima mirovinu od mirovinskog osiguravajućeg društva na osnovi ugovora o mirovini,
14. ugovor o mirovini - znači ugovor o isplati mirovine koji sklapaju mirovinsko osiguravajuće društvo i član mirovinskog fonda,
15. doznaka - znači doznaku iznosa s osobnog računa člana mirovinskog fonda na račun mirovinskoga osiguravajućeg društva,
16. imenovani korisnik - znači osobu koja ima pravo na primanje isplata u zajamčenom razdoblju prema ugovoru o mirovini,
17. datum umirovljenja - znači dan na koji član obveznoga mirovinskog fonda ostvaruje pravo na mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju,
18. u odnosu na određenu pravnu ili fizičku osobu prema ovome Zakonu (u daljnjem tekstu: subjekt), povezana osoba je:
- dioničar ili grupa dioničara koji posjeduju više od 5% dionica, odnosno vlasničkih udjela, ili koji, iako posjeduju manji postotak od ovoga, mogu utjecati, izravno ili neizravno, na odluke koje donosi takav subjekt,
- svaki subjekt u kojem prvi subjekt posjeduje, izravno ili neizravno, više od 5% dionica, odnosno vlasničkih udjela ili, koji, iako posjeduje manji postotak od ovoga, može utjecati izravno ili neizravno na odluke koje donosi takvo tijelo,
- svaki drugi subjekt u kojem dioničar ili vlasnik udjela izravno ili neizravno posjeduje više od 5% dionica, odnosno vlasničkih udjela, ako u isto vrijeme isti dioničar ili vlasnik udjela posjeduje, također izravno ili neizravno, više od 5% dionica, odnosno vlasničkih udjela u prvom subjektu,
- svaka fizička osoba ili osobe koje mogu, izravno ili neizravno utjecati na odluke subjekta,
- svaki član uprave, nadzornog odbora ili drugog tijela subjekta, koje donosi odluke ili provodi nadzor,
- u odnosu na svaku gore navedenu osobu, bračni drug ili srodnik do, uključujući, drugog koljena,
19. sredstva tehničkih pričuva - znači odvojena sredstva koja su nastala uplatom doznaka koje je mirovinsko osiguravajuće društvo primilo, umanjenih za iznose koji služe u svrhu pokrivanja troškova u svezi s aktivnostima koje provodi mirovinsko osiguravajuće društvo,
20. Središnji registar osiguranika - znači ustanovu osnovanu prema Zakonu o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima,
21. Agencija - znači Agencija za nadzor mirovinskih fondova i osiguranja, osnovana prema Zakonu o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima.
(1) Mirovinsko osiguravajuće društvo je trgovačko društvo u smislu Zakona o trgovačkim društvima, osnovano u pravnom obliku dioničkog društva ili društva s ograničenom odgovornošću (u daljnjem tekstu: osiguravajuće društvo).
(2) Ako je osiguravajuće društvo osnovano u obliku dioničkog društva, može izdati samo dionice na ime i one se ne mogu pretvoriti u dionice na donositelja.
(3) Osiguravajuće društvo ne može izdavati povlaštene dionice.
(4) Osiguravajuće se društvo mora odnositi jednako prema svim dioničarima, odnosno vlasnicima udjela i ne smije priznavati nikakva dodatna prava ili povlastice određenim dioničarima, ograničavati njihova prava niti im nametati dodatne obveze.
(1) Ime pod kojim je osiguravajuće društvo registrirano mora sadržavati riječ »mirovinsko osiguravajuće društvo«.
(2) Samo osiguravajuća društva osnovana u skladu s ovim Zakonom imaju pravo koristiti u svom imenu riječi navedene u stavku 1. ovoga članka.
(3) Osiguravajuće društvo ne smije se baviti drugim vrstama osiguranja.
(1) Najniži temeljni kapital osiguravajućeg društva iznosi pet milijuna kuna.
(2) Temeljni kapital iz stavka 1. ovoga članka osiguravajuće društvo mora povećati za jedan milijun kuna za svakih 1000 korisnika.
(3) U slučaju smanjenja broja korisnika iz stavka 2. ovoga članka temeljni kapital se može smanjiti uz suglasnost Agencije.
(4) Temeljni kapital se može uplatiti samo u novcu (kunama).
(5) Temeljni kapital iz stavka 1. ovoga članka mora se uplatiti u ukupnom iznosu prije registracije toga društva na trgovačkom sudu.
(6) Temeljni kapital ne može se povećavati javnim upisom.
(7) Temeljni kapital ne smije potjecati iz zajmova ili kredita, niti smije biti opterećen na bilo koji način.
(1) Ista pravna ili fizička osoba može biti dioničar, odnosno imati udjel u samo jednom osiguravajućem društvu.
(2) Povezane osobe mogu biti dioničari, odnosno imati udjel samo u istom osiguravajućem društvu.
(3) U slučaju spajanja ili pripajanja dviju ili više pravnih osoba, gdje je prije spajanja ili pripajanja svaka pravna osoba dioničar zasebnog društva i gdje osobe koje su bile dioničari zasebnih društava postaju povezane osobe, Agencija može odlučiti da ne primjenjuje ograničenja navedena u stavku 1. ili 2. ovoga članka tijekom razdoblja od najviše šest mjeseci, a u svrhu omogućavanja pravnoj osobi nastaloj kao rezultat spajanja ili pripajanja, ili osobama koje su postale povezane osobe, da svoje aktivnosti prilagode odredbama ovoga Zakona.
(1) Prije svake transakcije dionicama ili vlasničkim udjelima, odnosno promjene vlasnika ili vlasničke strukture određenog osiguravajućeg društva, potrebno je pribaviti suglasnost Agencije. Svaka transakcija kod koje se prekrši ovaj uvjet, ništavna je.
(2) Osiguravajuće društvo podnosi zahtjev za dobivanje suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka u ime subjekta koji namjerava obaviti transakciju dionicama, odnosno vlasničkim udjelima.
(3) Agencija mora dati suglasnost za transakcije dionicama, odnosno vlasničkim udjelima u roku od 60 dana od dana podnošenja zahtjeva, ako subjekt u čije ime osiguravajuće društvo podnosi zahtjev zadovoljava uvjete utvrđene ovim Zakonom.
(4) Ako Agencija u roku iz stavka 3. ovoga članka ne odluči o davanju suglasnosti za transakcije dionicama, odnosno vlasničkim udjelima, smatra se da je suglasnost data.
(1) Organi osiguravajućeg društva su: uprava, nadzorni odbor i skupština.
(2) Član uprave ili nadzornog odbora osiguravajućeg društva mora biti osoba koja zadovoljava uvjete iz Zakona o trgovačkim društvima i koja zadovoljava sljedeće uvjete:
- da ima visoku stručnu spremu,
- da ima stručno znanje potrebno za upravljanje osiguravajućim društvom i iskustvo u upravljanju tvrtkama slične veličine i vrste poslovanja.
(3) Član uprave osiguravajućeg društva može biti samo ona osoba koja ima obveznu izobrazbu i položeni ispit za stjecanje licence za upravljanje osiguravajućim društvom.
(4) Na temelju položenog ispita iz stavka 3. ovoga članka, odnosno odgovarajuće licence zemalja OECD-a Agencija može izdati licencu za upravljanje osiguravajućim društvom.
(5) Licenca se mora obnavljati svakih pet godina. Nakon deset godina rada u upravi osiguravajućeg društva nije potrebno obnavljati licencu.
(6) Vrijeme trajanja izobrazbe, program izobrazbe i ispita za stjecanje licence za upravitelja u osiguravajćem društvu propisuje Agencija.
(7) Svi članovi uprave moraju biti zaposleni u osiguravajućem društvu u punom radnom vremenu.
(1) Član uprave ili nadzornog odbora osiguravajućeg društva ne može biti osoba koja je član uprave ili nadzornog odbora:
1. bilo kojega drugog osiguravajućeg društva,
2. bilo koje povezane osobe u odnosu na subjekte navedene u točki 1. ovoga stavka.
(2) Član nadzornog odbora osiguravajućeg društva ne može biti član bilo kojeg drugog nadzornog odbora.
(3) Član uprave ili nadzornog odbora osiguravajućeg društva ne može biti i osoba:
- koja je kažnjena za kazneno djelo uzrokovanja stečaja, povrede obveze vođenja poslovnih knjiga, oštećenja vjerovnika, pogodovanja vjerovnika, zlouporabe u postupku prisilne nagodbe ili stečaja, neovlaštenog otkrivanja i pribavljanja poslovne ili proizvodne tajne, te djela prijevare, iz Kaznenog zakona i to za vrijeme od pet godina nakon pravomoćnosti presude kojom je osuđena, a u to se vrijeme ne računa vrijeme provedeno na izdržavanju kazne,
- protiv koje je izrečena mjera sigurnosti zabrane obavljanja zanimanja koje je u potpunosti ili djelomično obuhvaćeno predmetom poslovanja društva za vrijeme dok traje zabrana,
- koja je osuđena za prekršaj prema Zakonu o izdavanju i prometu vrijednosnim papirima i to pet godina od dana pravomoćnosti presude.
(4) Zabrana predviđena u stavku 1. i 3. ovoga članka primjenjuje se također i na osobe koje su u radnom, komisionarskom ili drugom sličnom odnosu sa subjektima navedenima u tim stavcima.
(1) Za najmanje polovicu članova nadzornog odbora osiguravajućeg društva imenuju se osobe koje nisu dioničari niti vlasnici udjela tog društva.
(2) Imenovanje članova nadzornog odbora odobrava Agencija.
(1) S bilo kojim podacima u svezi s djelatnosti osiguravajućeg društva sljedeće osobe obvezne su postupati kao s poslovnom tajnom:
1. članovi uprave ili nadzornog odbora osiguravajućeg
druš-
tva,
2. zaposlenici osiguravajućeg društva,
3. pravne ili fizičke osobe koje rade za osiguravajuće društvo na temelju ugovora o djelu,
4. zaposlenici pravnih osoba koji su s osiguravajućim društvom u odnosu spomenutom u točki 3. ovoga stavka.
(2) Poslovnom tajnom u smislu stavka 1. ovoga članka smatra se bilo koji podatak u svezi s doznakama uplaćenima osiguravajućem društvu, u svezi s pravima korisnika mirovine, ili s pravima korisnika na zajamčene isplate, s ulaganjima društva, kao i s drugim podacima čije bi otkrivanje štetilo interesima društva ili njegovih korisnika mirovine ili drugih korisnika.
(3) Odredbe stavka 1. ovoga članka ne primjenjuju se ako se podaci stave na raspolaganje nadležnom tijelu u svezi sa sumnjom da je počinjen prekršaj, ili ako se stave na raspolaganje na zahtjev nadležnog tijela odgovarajućih državnih vlasti u svezi s postupkom koji je u tijeku, a koji je u svezi s djelatnošću društva, uključujući i zahtjev Agencije u svezi s njezinim nadzorom nad radom društva.
(1) Prije upisa osiguravajućeg društva u sudski registar osnivači društva moraju dobiti odobrenje za rad društva od Agencije.
(2) Prijavu za upis u sudski registar osiguravajuće društvo mora podnijeti najkasnije u roku od šest mjeseci od dana primitka obavijesti o davanju odobrenja za rad, a nakon toga roka to odobrenje prestaje važiti.
(3) Nakon upisa osiguravajućeg društva u sudski registar društvo može obavljati djelatnost prema ovome Zakonu.
Uz zahtjev za davanje odobrenja za rad iz članka 14. stavka 1. ovoga Zakona obvezno se prilažu dokazi o ispunjavanju ovih uvjeta:
1. statut osiguravajućeg društva s ispravom na temelju koje je statut usvojen ako se osiguravajuće društvo osniva kao dioničko društvo, odnosno društveni ugovor ili izjavu o osnivanju društva ako se osiguravajuće društvo osniva kao društvo s ograničenom odgovornošću,
2. pravila osiguravajućeg društva kojima je osobito uređen način sprječavanja otkrivanja podataka koji su utvrđeni kao poslovna tajna,
3. popis osnivača s informacijom o tome jesu li oni povezane osobe i o prirodi njihove povezanosti, te dokumente koji potvrđuju pravni status i porijeklo financijskih sredstava namijenjenih za uplatu temeljnoga kapitala osiguravajućeg društva,
4. popis članova uprave i nadzornog odbora osiguravajućeg društva s izjavama da pristaju obavljati ove dužnosti i da nema okolnosti koje bi bile protivne odredbi članka 239. stavka 2. Zakona o trgovačkim društvima, kao i opis njihovih kvalifikacija i prethodne profesionalne djelatnosti,
5. dokumente koji prikazuju financijsko stanje svih dioničara, odnosno vlasnika udjela osiguravajućeg društva za posljednjih pet godina prije dana podnošenja zahtjeva, uključujući dokumente koji potvrđuju da nema zaostalih poreznih obveza i neplaćenih doprinosa,
6. organizacijski i financijski plan djelatnosti osiguravajućeg društva za sljedećih pet godina,
7. pravila osiguravajućeg društva o mirovinama koje će isplaćivati u sklopu obveznog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje i mirovinskih programa u sklopu dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje.
(1) U roku od 15 dana od dana podnošenja zahtjeva za davanje odobrenja za rad, Agencija može od osnivača zatražiti dodatne dokumente i informacije, koje osnivači moraju podnijeti Agenciji u roku od 15 dana.
(2) Agencija može, ako to smatra potrebnim, preispitati činjenice koje se odnose na zahtjev za davanje odobrenja za rad. Prigodom toga ona može:
- surađivati s nadležnim tijelima državne uprave,
- prikupljati dokumente i informacije iz drugih izvora.
(1) Agencija razmatra zahtjev za davanje odobrenja za rad i u roku od 15 dana od dana primitka posljednjeg dokumenta i informacije može odobriti ili odbiti zahtjev.
(2) Izdavanjem odobrenja za rad osiguravajućem društvu smatra se da je prihvaćen statut i akti društva iz članka 15. ovoga Zakona.
(1) Agencija će rješenjem odbiti davanje odobrenja za rad osiguravajućem društvu ako:
1. nisu ispunjeni uvjeti propisani u članku 15. ovoga Zakona.
2. ocijeni da se poslovanje osiguravajućeg društva neće voditi s pozornošću savjesnog gospodarstvenika i poslovnom praksom.
(2) Rješenje Agencije iz stavka 1. ovoga članka konačno je i protiv njega se može pokrenuti upravni spor.
Na izmjene i dopune statuta, odnosno društvenog ugovora ili izjave o osnivanju osiguravajućeg društva potrebna je suglasnost Agencije.
Osiguravajuće društvo:
1. priprema i nudi na tržištu mirovine u sklopu obveznoga mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje i mirovinske programe u sklopu dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje,
2. isplaćuje mirovine i druga mirovinska davanja,
3. obavlja druge poslove na temelju ugovora s mirovinskim društvima u skladu sa zakonom i propisima Agencije.
Osiguravajuće društvo može, u okviru dobrovoljnoga mirovinskog programa, isplaćivati doživotne mirovine na temelju izravnih jednokratnih uplata i fizičkih osoba, odnosno poslodavaca za svoje zaposlenike u vrijeme njihovog umirovljenja.
(1) Osiguravajuće društvo donosi plan poslovanja, koji obuhvaća osobito:
1. mirovine i mirovinska davanja koje osiguravajuće društvo nudi na tržištu mirovina,
2. opis pretpostavki za zaštitu korisnika mirovina osiguravajućeg društva i procjenu trajne sposobnosti za izvršavanje obveza osiguravajućeg društva prema korisnicima mirovina,
3. računske osnovice te načela i formule za obračun mirovina i drugih mirovinskih davanja, kao što su tablice vjerojatnosti, kamatne stope, te predvidivi suficiti i deficiti.
(2) Plan poslovanja donosi uprava osiguravajućeg društva, a potvrđuje ga Agencija.
(1) Osiguravajuće društvo ne smije ponuditi bilo kakve dodatne isplate, odnosno povlastice nekoj osobi u svrhu nagovaranja te osobe da sklopi ugovor o mirovini.
(2) Osiguravajuće društvo ne smije ponuditi bilo kakve dodatne isplate poslodavcu ili povezanoj osobi tog poslodavca u svrhu poticanja ili nagrađivanja tog poslodavca da nagovori bilo kojeg svog zaposlenika na sklapanje ugovora o mirovini s osiguravajućim društvom.
(3) Osiguravajuće društvo ne smije ponuditi bilo kakve dodatne isplate sindikatu ili drugoj pravnoj osobi ili povezanoj osobi tog sindikata ili pravne osobe u svrhu poticanja ili nagrađivanja tog subjekta da nagovori ili zahtijeva od svojih članova da sklope ugovor o mirovini s osiguravajućim društvom.
(4) Povlastice, odnosno dodatne isplate znače bilo kakve isplate poput dodatnih naknada, plaćanja naknade radi raskida s drugim osiguravajućim društvom ili poklanjanje fizičkih predmeta, osim isplata koje prirodno i izravno proizlaze iz statusa korisnika mirovine.
Osiguravajuće društvo i povezana osoba u odnosu na to društvo kao i njihovi agenti i zaposlenici ne smiju izražavati nikakve tvrdnje, odnosno davati izjave, bilo usmeno, putem oglasa, drugog promidžbenog materijala, bilo u obliku informacija priopćenih članovima fonda, o određenom osiguravajućem društvu, a koje mogu dovesti u zabludu, te prenijeti lažne informacije.
Agencija može donijeti propise kojima se utvrđuju dodatni uvjeti vezani za marketing mirovina i drugih mirovinskih davanja.
(1) Osiguravajuće društvo mora imati jednoga neovisnog aktuara.
(2) Aktuar osiguravajućeg društva supotpisuje plan poslovanja tog društva, godišnji plan i završni račun osiguravajućeg društva u dijelu koji se odnosi na mirovine koje društvo isplaćuje korisnicima prema ovome Zakonu, aktuarski statistički izvještaj, izvještaj o sredstvima tehničkih pričuva, pravila mirovinskih programa, te obavlja druge poslove za osiguravajuće društvo u kojima se primjenjuje matematika osiguranja.
(3) Aktuar iz stavka 1. ovoga članka ne može obavljati usluge za bilo koje drugo osiguravajuće društvo.
(1) Aktuar osiguravajućeg društva mora imati ovlaštenje izdano od Agencije.
(2) Agencija će izdati ovlaštenje na temelju aktuarske licence izdane od Ministarstva financija.
(3) Agencija može izdavanje ovlaštenja uvjetovati posebnom stručnom izobrazbom koja se odnosi na izračun mirovina i drugih mirovinskih davanja prema ovome Zakonu. Program i način provedbe stručne izobrazbe uredit će Agencija.
(1) Osiguravajuće društvo koje isplaćuje mirovine u sklopu obveznog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje (u daljnjem tekstu: obvezno mirovinsko osiguranje) obvezno je ponuditi sljedeće vrste mirovina:
1. doživotnu mjesečnu starosnu, odnosno prijevremenu starosnu mirovinu,
2. doživotnu mjesečnu invalidsku mirovinu u slučaju iz članka 47. stavka 2. Zakona o obveznim i dobrovljnim mirovinskim fondovima,
3. obiteljsku mjesečnu mirovinu u slučaju iz članka 48. stavka 2. Zakona o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima.
(2) Obiteljska mirovina iz stavka 1. točke 3. ovoga članka određuje se kao jedinstvena mirovina za članove obitelji, u skladu s odredbama iz članka 2. ovoga Zakona.
(3) Za izračun obiteljske mirovine iz stavka 2. ovoga članka članovi obitelji su bračni drug i djeca (djeca rođena u braku ili izvan braka ili posvojena, te pastorčad uzeta na uzdržavanje) do navršenja 18. godine života.
(4) Mirovine iz stavka 1. ovoga članka mogu se isplaćivati nakon ostvarivanja prava na mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju.
(5) Osiguravajuće društvo koje isplaćuje mirovine u sklopu dobrovoljnog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje (u daljnjem tekstu: dobrovoljno mirovinsko osiguranje) obavezno je ponuditi doživotne starosne mirovine, a može nuditi i privremene starosne mirovine, promjenjive mirovine, djelomične jednokratne isplate i druga mirovinska davanja prema svom programu.
(6) Privremena starosna mirovina je periodično davanje koje ne može biti ugovoreno na kraće razdoblje od pet godina.
(7) Djelomična jednokratna isplata je mirovinsko davanje u visini od najviše 30% od doznake umanjene za iznos naknade iz članka 53. ovoga Zakona.
(8) Doživotna starosna i privremena starosna mirovina prema programu iz stavka 5. i 6. ovoga članka može se ostvariti najranije s navršenih 50 godina života.
(1) Osiguravajuće društvo koje isplaćuje mirovinu u sklopu obveznog mirovinskog osiguranja obvezno je sklopiti ugovor o mirovini sa svakim članom obveznog fonda koji izabere to društvo. Isto vrijedi i za članove obitelji preminulog člana fonda.
(2) Član obveznog fonda može sklopiti ugovor o mirovini samo s jednim osiguravajućim društvom.
(3) Svi članovi obitelji iz članka 28. stavak 2. ovoga Zakona koji imaju pravo na obiteljsku mirovinu iza smrti člana obveznog fonda, mogu sklopiti ugovor samo s jednim osiguravajućim društvom za isplatu mirovine.
(1) Osiguravajuće društvo isplaćuje mirovine iz obveznog mirovinskog osiguranja u jednom od sljedećih oblika:
1. pojedinačna mirovina,
2. zajednička mirovina koja se isplaćuje korisniku mirovine, odnosno koja se isplaćuje doživotno bračnom drugu koji nadživi korisnika,
3. pojedinačna mirovina sa zajamčenim razdobljem, koja se isplaćuje korisniku mirovine, s time da se u slučaju smrti korisnika mirovine prije isteka zajamčenog razdoblja isplata nastavi imenovanom korisniku do isteka zajamčenog razdoblja,
4. zajednička mirovina sa zajamčenim razdobljem koja se isplaćuje korisniku mirovine, odnosno koja se isplaćuje doživotno bračnom drugu koji nadživi korisnika, a ukoliko oboje umru unutar zajamčenog razdoblja, imenovanom korisniku do isteka zajamčenog razdoblja. Imenovanje imenovanih korisnika je valjano samo uz suglasnost bračnih drugova.
(2) Zajamčeno razdoblje iz stavka 1. točke 3. i 4. ovoga članka započinje s danom umirovljenja i traje tijekom razdoblja ugovorenog između osiguravajućeg društva i korisnika mirovine, a koje je utvrđeno u ugovoru o mirovini, s tim da to razdoblje ne može biti kraće od pet godina.
(3) Ako u vrijeme zaključivanja ugovora o mirovini osoba odluči primati mirovinu u obliku iz stavka 1. točke 3. ili 4. ovoga članka, osiguravajuće društvo upućuje tu osobu da pisano imenuje korisnika ili korisnike.
(4) U slučajevima isplate zajedničke mirovine iz stavka 1. točke 2. ili 4. ovoga članka iznos mirovine koji se isplaćuje bračnom drugu koji nadživi smrt korisnika mirovine ne može biti manji od 60% od mirovine koja se isplaćivala korisniku.
(5) Svota mirovine koja se isplaćuje imenovanom korisniku prema stavku 1. točka 3. i 4. ovoga članka do kraja zajamčenog razdoblja ne može biti manja od 50% od svote mirovine koja se isplaćivala korisniku mirovine.
(6) U slučajevima iz stavka 4. i 5. ovoga članka osiguravajuće društvo koje je isplaćivalo mirovinu korisniku, na zahtjev bračnog druga, odnosno imenovanog korisnika doznačuje sredstva za isplatu mirovine na bankovni račun istih.
(7) Mirovine i zajamčene isplate korisnicima isplaćuju se mjesečno i unaprijed, ne kasnije od dana utvrđenog u ugovoru o mirovini. Ukoliko je iznos mjesečne isplate manji od 10% prosječne neto plaće u Republici Hrvatskoj u prethodnoj godini, isplata se može obavljati tromjesečno. Osiguravajuće društvo može prijeći s mjesečnog na tromjesečni način isplate samo uz prethodnu suglasnost korisnika.
(8) Mirovina pripada za mjesec u kojem je korisnik mirovine umro, a zajamčena isplata imenovanom korisniku pripada za posljednji mjesec zajamčenog razdoblja.
(9) Mirovina se isplaćuje korisniku mirovine na način određen ugovorom o mirovini.
Osiguravajuće društvo koje isplaćuje mirovine u sklopu obveznog mirovinskog osiguranja, obvezno usklađuje mirovine prema stopi promjene predmeta troškova života najmanje dva puta godišnje za prethodno polugodište. Kretanje troškova života utvrđuje se prema podacima Državnog zavoda za statistiku.
(1) Korisnik mirovine može u bilo koje vrijeme pisanim putem povući imenovanje ili imenovati drugog korisnika uz suglasnost bračnog druga.
(2) Ukoliko korisnik mirovine u trenutku sklapanja ugovora ima maloljetnu djecu (djeca rođena u braku ili izvan braka ili posvojena, te pastorčad uzeta na uzdržavanje) obvezan ih je imenovati za korisnike do njihove 18. godine života.
(3) Odredba stavka 2. ovoga članka ne odnosi se na mirovine ostvarene u sklopu dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja.
(4) Ako imenovani korisnik koji prima zajamčenu isplatu umre prije isteka zajamčenog razdoblja, sav novčani iznos koji pripada tom korisniku bit će uključen u njegovu ostavštinu.
(5) Ako korisnik mirovine nije imenovao korisnika, zajamčena isplata na koju bi imao pravo korisnik isplaćuje se u jednakim dijelovima bračnom drugu i djeci preminule osobe, a ukoliko nema bračnog druga ili djece, roditeljima i unucima preminule osobe. Ukoliko nema roditelja ili unuka preminule osobe, isplata se vrši u jednakim dijelovima braći i sestrama preminuloga korisnika.
Ako je korisnik mirovine izabrao isplatu mirovine u obliku navedenom u članku 30. stavku 1. točki 4. ovoga Zakona, te nakon toga umro, nadživjeli bračni drug može povući bilo koje imenovanje korisnika, osim ako su imenovani korisnici djeca umrlog korisnika mirovine mlađa od 18 godina života.
(1) Ako je osiguravajuće društvo dužno isplatiti mirovinu ili zajamčene isplate, a osoba koja ima pravo na primitak tih isplata ne može se pronaći na adresi koja je dostavljena osiguravajućem društvu, ili ako osiguravajuće društvo nema podatke o bankovnom računu te osobe, osiguravajuće društvo će odmah od Središnjeg registra osiguranika, bez plaćanja naknade, zatražiti podatke o prebivalištu te osobe i/ili o njezinom bankovnom računu.
(2) Ako imenovani korisnik nije pronađen u roku od jedne godine od kada je prvi put stekao pravo na isplate, već je pronađen nakon toga, ta osoba nema pravo na bilo kakve zaostale isplate, već samo ima pravo na isplate obračunate od dana kada je pronađena, ili od kada su utvrđeni točni podaci o njezinom bankovnom računu.
(1) Središnji registar osiguranika ima pravo uvida u državne matice radi pribavljanja podataka o korisnicima mirovine, članovima njihovih obitelji i imenovanim korisnicima.
(2) Središnji registar osiguranika obavješćuje osiguravajuće društvo o podacima iz stavka 1. ovoga članka najkasnije deset dana nakon što dozna za tu činjenicu.
(1) Korisnik mirovine mora odabrati isplatu mirovine u sklopu obveznog mirovinskog osiguranja u obliku iz članka 30. stavka 1. točke 1. ili 3. ovoga Zakona, ako u vrijeme umirovljenja nema bračnog druga.
(2) Ako na dan sklapanja ugovora o mirovini bračni drug korisnika mirovine ima manje od 50 godina života, ne može se ugovoriti isplata mirovine prema članku 30. stavku 1. točki 2. i 4. ovoga Zakona.
(3) U slučajevima iz stavka 2. ovoga članka korisnik mirovine dužan je izabrati pojedinačnu mirovinu sa zajamčenim razdobljem iz članka 30. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona pri čemu za imenovanog korisnika mora imenovati svog bračnog druga.
(4) Korisnik mirovine mora odabrati isplatu mirovine u obliku iz članka 30. stavka 1. točke 2. ili 4. ovoga Zakona ako u vrijeme umirovljenja ima bračnog druga koji je stariji od 50 godina života, koji nije zaposlen i ne ostvaruje druge redovite prihode. Ako je bračni drug zaposlen ili ostvaruje druge redovite prihode, korisnik mirovine može odabrati isplatu mirovine u obliku iz članka 30. stavka 1. točke 1. ili 3. ovoga Zakona samo uz suglasnost bračnog druga.
Jednom kada osoba sklopi ugovor o mirovini, ona ne može raskinuti takav ugovor niti sklopiti ugovor o mirovini s drugim osiguravajućim društvom ili odabrati drugi oblik isplate mirovine, ako ovim Zakonom nije drukčije uređeno.
(1) Osiguravajuće društvo dostavlja Agenciji podatke o predloženim jediničnim iznosima mirovina i zajamčenim isplatama imenovanim korisnicima najkasnije jedan dan prije nego što su uvedene. Ti podaci moraju biti potanko obrazloženi sa navodima gospodarskih i aktuarskih parametara na kojima se temelje predloženi jedinični iznosi.
(2) Podaci dostavljeni u skladu sa stavkom 1. ovoga članka sadrže mjesečne (godišnje) jedinične iznose mirovina i zajamčenih isplata za 1.000,00 kuna prenesenih u osiguravajuće društvo. Mjesečni (godišnji) jedinični iznosi mirovina i zajamčenih isplata korisnicima naznačuju se odvojeno za različite vrste i oblike mirovina i različite dobne skupine.
(3) Odredba stavka 1. ovoga članka odnosi se i na bilo kakvu promjenu jediničnih iznosa mirovina ili zajamčenih isplata.
(1) Jedinični iznosi mirovina i zajamčenih isplata mogu se razlikovati samo ovisno o vrsti i obliku mirovine, o načinu usklađivanja, o dobnoj skupini kojoj korisnik mirovine pripada i o trajanju zajamčenog razdoblja. Jedinični iznosi jednako se primjenjuju prema svim osobama koje žele sklopiti ugovor o mirovini.
(2) Jedinični iznos mirovina i zajamčenih isplata u dobrovoljnom mirovinskom osiguranju mogu se razlikovati i prema spolu korisnika i trajanju privremene starosne mirovine.
(1) Osiguravajuće društvo može izmijeniti jedinične iznose mirovina i zajamčenih isplata pod uvjetom da takva izmjena utječe na isti način na sve osobe koje žele sklopiti ugovor o mirovini.
(2) Osobi koja želi sklopiti ugovor o mirovini, dostavljena obavijest o predloženim jediničnim iznosima mirovina i zajamčenih isplata ne može se izmijeniti u roku od pet radnih dana od dana dostavljene obavijesti.
(1) Osiguravajuće društvo jednokratno isplaćuje korisnicima mirovine dio godišnjeg viška sredstava tehničkih pričuva obveznog mirovinskog osiguranja, ako se taj višak može raspodijeliti u skladu s člankom 67. stavkom 1. ili 2. ovoga Zakona.
(2) Osiguravajuće društvo može jednokratno isplatiti korisnicima mirovine dio godišnjeg viška sredstava tehničkih pričuva dobrovoljnog mirovinskog osiguranja, ako se taj višak može raspodijeliti u skladu s člankom 67. stavkom 1. ili 2. ovoga Zakona.
(1) Korisnik mirovine i drugih mirovinskih davanja može ovlastiti opunomoćenika da u njegovo ime prima mirovinu i druga novčana mirovinska davanja.
(2) Punomoć iz stavka 1. ovoga članka vrijedi jednu godinu.
Korisnik mirovine i drugoga mirovinskog davanja, odnosno njegov opunomoćenik, dužan je u roku od 15 dana prijaviti osiguravajućem društvu svaku promjenu nastalu u stvarnim ili osobnim okolnostima koje utječu na isplatu mirovine ili drugog novčanog mirovinskog davanja (promjena adrese, otvaranje tekućeg računa, promjena opunomoćenika i dr.).
Mirovina i drugo novčano davanje podliježe ovrsi tako da se za naplatu potraživanja u ime zakonskog uzdržavanja može uzeti najviše jedna polovica, a za ostala potraživanja najviše jedna trećina.
Osiguravajuće društvo mora imati standardni obrazac ugovora za svaku vrstu mirovine koju isplaćuje.
Ugovor o mirovini osobito sadržava sljedeće podatke:
1. tvrtku osiguravajućeg društva i osobe koje zastupaju društvo,
2. ime i prezime korisnika mirovine,
3. adresu korisnika mirovine,
4. ime i prezime te adresu bračnog druga i imenovanog korisnika,
5. ime i prezime te adresu staratelja za imenovane korisnike obiteljske mirovine iz članka 28. stavka 2. ovoga Zakona,
6. druge podatke za identifikaciju korisnika mirovine, bračnog druga i imenovanog korisnika (jedinstveni matični broj građana i dr.),
7. iznos mirovine i zajamčenih isplata, trajanje zajamčenog razdoblja i iznosi koji se isplaćuju bračnom drugu ili imenovanom korisniku u slučaju smrti,
8. način usklađivanja mirovine,
9. brojeve bankovnih računa korisnika mirovine, bračnog druga i imenovanog korisnika,
10. način isplate mirovine i drugih mirovinskih davanja,
11. druge podatke značajne za isplatu mirovine i drugih mirovinskih davanja.
(1) Osiguravajuće društvo dostavlja Agenciji primjerak standardnog obrasca ugovora o mirovini najmanje dva mjeseca prije nego započne koristiti taj obrazac ugovora.
(2) Najkasnije mjesec dana po primitku standardnog obrasca ugovora o mirovini Agencija može iznijeti primjedbe osiguravajućem društvu ako taj obrazac ugovora dovodi potencijalne korisnike mirovina u zabludu ili ako ne udovoljava uvjetima iz ovoga Zakona.
(3) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka Agencija može zatražiti od osiguravajućeg društva da obrazac izmijeni ili dopuni u roku od 30 dana.
(4) Osiguravajuće društvo je obvezno postupiti prema primjedbama Agencije.
(5) Ako osiguravajuće društvo ne postupi po primjedbama Agencije, ugovor je ništav.
Osiguravajuće društvo je dužno izvijestiti Agenciju o svakoj promjeni standardnog obrasca ugovora o mirovini. Ako Agencija ne da primjedbe na te promjene u roku od 30 dana nakon njihovog primitka, osiguravajuće društvo može izdati ugovor o mirovini na izmijenjenom obrascu.
(1) Najranije dva mjeseca prije datuma umirovljenja, član obveznog mirovinskog fonda može sklopiti ugovor o mirovini s osiguravajućim društvom prema svojem izboru.
(2) Primjerak ugovora o mirovini, sklopljenog u skladu sa stavkom 1. ovoga članka, korisnik mirovine osobno dostavlja najkasnije 15 dana nakon sklapanja ugovora Središnjem registru osiguranika, koji po isteku razdoblja u kojem je moguće raskinuti ugovor u skladu s člankom 50. stavkom 1. ovoga Zakona, a nakon provjere datuma umirovljenja, izdaje nalog odgovarajućem obveznom mirovinskom društvu da izvrši doznaku izabranom osiguravajućem društvu.
(3) Nepoštivanje roka utvrđenog u stavku 2. ovoga članka ima za posljedicu raskid ugovora o mirovini.
(4) Agencija donosi propise koji pobliže određuju:
1. postupak dostave Središnjem registru osiguranika ugovora o mirovini,
2. sadržaj naloga, izdan od Središnjeg registra osiguranika obveznom mirovinskom društvu, u svezi s doznakom koju treba izvršiti osiguravajućem društvu.
(1) Ako osoba sklopi ugovor o mirovini s osiguravajućim društvom, ona može povući ugovor iz Središnjeg registra osiguranika najkasnije 15 dana po njegovom sklapanju. Povlačenje ugovora o mirovini jednako je raskidu takvog ugovora od strane stranke koja ga povlači, a pravne posljedice proizvodi od dana podnošenja Središnjem registru osiguranika obavijesti o povlačenju.
(2) Ugovor o mirovini mora sadržavati odredbu o mogućnosti povlačenja toga ugovora iz Središnjeg registra osiguranika prema stavku 1. ovoga članka.
(1) Obvezno mirovinsko društvo koje upravlja obveznim mirovinskim fondom čiji je član sklopio ugovor o mirovini s osiguravajućim društvom, doznakom izvršava plaćanje tome osiguravajućem društvu najkasnije peti radni dan nakon što obvezno mirovinsko društvo primi nalog od Središnjeg registra osiguranika.
(2) Doznaka obveznog mirovinskog društva osiguravajućem društvu obuhvaća sva sredstva koja su prikupljena na računu člana mirovinskog fonda i na nju se ne odnose nikakva potraživanja fonda, u skladu sa Zakonom o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima.
(1) Ako dospjeli doprinosi na osobni račun člana obveznog fonda nisu pravovremeno bili uplaćeni, obveznik plaćanja tog doprinosa svoju će obvezu s pripadajućom kamatom izvršiti uplatom osiguravajućem društvu s kojim je član fonda sklopio ugovor o mirovini.
(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka osiguravajuće društvo sklopit će aneks ugovora o mirovini s korisnikom mirovine kojim će utvrditi novu svotu mirovine prema jediničnim iznosima mirovina na dan sklapanja aneksa ugovora i uz odgovarajuću primjenu članka 53. ovoga Zakona.
(1) Osiguravajuće društvo ne može odbiti više od 5% od primljene doznake i jednokratne uplate iz članka 52. ovoga Zakona za pokrivanje troškova u svezi s aktivnosti koje to osiguravajuće društvo vodi.
(2) Osiguravajuće društvo koristi doznaku i jednokratnu uplatu, nakon odbitka iz stavka 1. ovoga članka, za stvaranje sredstava tehničkih pričuva i za isplate utvrđene ugovorom o mirovini.
(3) Osiguravajuće društvo ne može korisnicima mirovine ili imenovanim korisnicima naplatiti bilo kakve naknade, osim naknade iz stavka 1. ovoga članka.
Ako obvezno mirovinsko društvo ne izvrši doznaku u roku iz članka 51. stavka 1. ovoga Zakona, iznosu doznake pridodaju se zatezne kamate, prema stopi utvrđenoj Zakonom.
(1) Osiguravajuće društvo ne smije sklopiti ugovor o mirovini kada financijsko stanje osiguravajućeg društva pokazuje manjak u sredstvima tehničkih pričuva, ili kada aktuar obavijesti osiguravajuće društvo da će se takav manjak vjerojatno pojaviti te kada se steknu zakonski uvjeti za prestanak poslovanja toga osiguravajućeg društva.
(2) Ako je ugovor o mirovini sklopljen unatoč postojanja okolnosti iz stavka 1. ovoga članka, ugovor je ništav.
Na sredstva koja se doznačuju osiguravajućem društvu i koja su temelj za određivanje mirovine po ovome Zakonu, prigodom njihova prijenosa u osiguravajuće društvo ne plaća se porez ili druga pristojba te ili slične naravi.
(1) Svako osiguravajuće društvo ima vlastita sredstva u iznosu ne manjem od granice solventnosti.
(2) Agencija donosi propise koji pobliže određuju način izračunavanja i visinu granice solventnosti.
(1) Jamstveni kapital predstavlja dvije trećine granice solventnosti.
(2) Visinu jamstvenog kapitala utvrđuje Agencija.
Osiguravajuće društvo podnosi Agenciji, zajedno s godišnjom bilancom, izračun granice solventnosti i dokaz o posjedovanju vlastitih sredstava u iznosu koji pokriva granicu solventnosti.
(1) Osiguravajuće društvo podnosi Agenciji tromjesečna i godišnja financijska izvješća koja potpisuju uprava osiguravajućeg društva i aktuar.
(2) Godišnje financijsko izvješće obuhvaća i aktuarsku procjenu.
(3) Tromjesečna i godišnja financijska izvješća podnose se Agenciji najkasnije tri radna dana nakon što su načinjena.
(4) Godišnje financijsko izvješće podnosi se Agenciji:
1. najkasnije tri radna dana nakon donošenja revizorskog izvješća i zajedno s njim,
2. najkasnije tri radna dana nakon prihvaćanja financijskog izvješća od strane skupštine osiguravajućeg društva.
(5) Agencija donosi propise koji pobliže određuju:
1. načela izrade tromjesečnih i godišnjih financijskih izvješća koja se podnose Agenciji, sadržaj i oblik tih izvješća i oblik u kojem uprava osiguravajućeg društva potvrđuje njihovu točnost,
2. načela izrade aktuarske procjene u godišnjem financijskom izvješću.
(1) Ako su vlastita sredstva osiguravajućeg društva manja od:
1. zahtijevane granice solventnosti - osiguravajuće društvo obavještava Agenciju, te na zahtjev Agencije podnosi plan za postizanje solventnosti,
2. zahtijevanog jamstvenog kapitala - osiguravajuće društvo odmah obavještava Agenciju o toj činjenici i podnosi joj, u roku od 15 dana, kratkoročni plan koji sadrži prijedloge kako povećati vlastita sredstva do tražene razine.
(2) Agencija razmatra plan koji joj je podnesen u skladu sa stavkom 1. točkama 1. i 2. ovoga članka i daje svoje mišljenje osiguravajućem društvu u roku od 15 dana po primitku plana.
(3) U svojem mišljenju dostavljenom osiguravajućem
druš-
tvu, Agencija može zahtijevati promjene prijedloga sadržanih
u planu. U tom slučaju, osiguravajuće društvo
podnosi dopunjeni, odnosno izmijenjeni plan u roku od 15 dana
po primitku mišljenja.
(4) Ako osiguravajuće društvo ne podnese kratkoročni plan povećanja svojih sredstava ili Agencija utvrdi da su prijedlozi sadržani u planu nedovoljni i odbije prihvatiti plan, ili ako provedba plana ne uspije, Agencija može imenovati privremenog upravitelja i u tom slučaju se odgovarajuće primjenjuju odredbe članka 75. do 78. i članka 80. ovoga Zakona.
(5) Privremeni upravitelj ima pravo donositi odluke o svim pitanjima koja su prema ovome Zakonu ili statutu u nadležnosti organa upravljanja osiguravajućeg društva.
(6) Privremeni upravitelj priprema i s Agencijom se dogovara o planu povećanja sredstava osiguravajućeg društva do tražene razine, osigurava pravilnu provedbu plana i izvješćuje Agenciju, kada ona zatraži o tijeku tog posla, a obavezno svaka tri mjeseca.
(1) Osiguravajuće društvo ima sredstva tehničkih pričuva za obvezno mirovinsko osiguranje, odnosno dobrovoljno mirovinsko osiguranje i obvezno utvrđuje interventne pričuve u skladu s propisima Agencije.
(2) Osiguravajuće društvo može imati posebne pričuve utvrđene statutom, odnosno društvenim ugovorom ili izjavom o osnivanju društva.
(1) Sredstva tehničkih pričuva stvaraju se od uplata iz članka 53. stavka 2. ovoga Zakona.
(2) Sredstva tehničkih pričuva u obveznom mirovinskom osiguranju vode se odvojeno od sredstava tehničkih pričuva u dobrovoljnom mirovinskom osiguranju.
(3) Sredstva tehničkih pričuva koriste se za pokrivanje tekućih i budućih obveza prema ugovorima o mirovinama.
(4) Sredstva tehničkih pričuva povećavaju se prinosom od ulaganja tih sredstava.
(5) Agencija donosi propise koji određuju načela stvaranja sredstava tehničkih pričuva i vrste tehničkih pričuva.
(1) Iznos potreban za sredstva tehničkih pričuva izračunava aktuar osiguravajućeg društva u vrijeme pripreme tromjesečnog i godišnjega financijskog izvješća.
(2) Agencija propisuje način na koji aktuar osiguravajućeg društva određuje parametre aktuarskih pretpostavki koje treba primijeniti kod određivanja iznosa tehničkih pričuva osiguravajućeg društva, kao i učestalost izračuna potrebnih sredstava tehničkih pričuva u rokovima kraćim od rokova iz stavka 1. ovoga članka.
Potvrda aktuara osiguravajućeg društva da je vrijednost sredstava tehničkih pričuva niža od vrijednosti svih tekućih i budućih obveza prema ugovorima o mirovini koje je osiguravajuće društvo sklopilo, smatra se manjkom sredstava tehničkih pričuva tog osiguravajućeg društva.
(1) Ako postoji manjak sredstava tehničkih pričuva, osiguravajuće društvo u roku od 15 dana obavještava Agenciju i donosi plan za neposredno pokrivanje manjka korištenjem vlastitih sredstava osiguravajućeg društva.
(2) Nakon primitka plana iz stavka 1. ovoga članka odgovarajuće se primjenjuju odredbe članka 61. stavka 2., 3. i 4. ovoga Zakona.
(1) Ako aktuar osiguravajućeg društva potvrdi u godišnjem financijskom izvješću da vrijednost sredstava tehničkih pričuva u obveznom mirovinskom osiguranju prelazi 110% vrijednosti svih tekućih i budućih obveza prema ugovorima o mirovinama koje je osiguravajuće društvo sklopilo, iznos koji prelazi tu vrijednost osiguravajuće društvo može raspodijeliti u skladu sa stavkom 3. i 4. ovoga članka.
(2) Ako vrijednost sredstava tehničke pričuve u obveznom mirovinskom osiguranju prelazi 115% vrijednosti svih tekućih i budućih obveza prema ugovorima o mirovinama koje je osiguravajuće društvo sklopilo iznos koji prelazi tu vrijednost, osiguravajuće društvo je obvezno raspodijeliti u skladu sa stavkom 3. i 4. ovoga članka.
(3) Osiguravajuće društvo će raspodijeliti višak sredstava utvrđenih u stavku 1. i 2. ovog članka tako da za jednu četvrtinu tog viška poveća interventne pričuve, a ostatak raspodijeli za pokriće obveza iz članka 41. stavak 1. ovoga Zakona.
(4) Dio iznosa viška određen za isplate, raspodijelit će se korisnicima mirovina razmjerno iznosu doživotne mirovine.
(5) Osiguravajuće društvo isplaćuje korisnicima mirovina višak u roku od 60 dana od dana prihvaćanja godišnjega financijskog izvješća od strane skupštine osiguravajućeg društva.
(1) Sredstva tehničkih pričuva osiguravajuće društvo ulaže u sljedeće vrste imovine:
1. trezorske zapise Ministarstva financija i zapise Hrvatske narodne banke,
2. državne obveznice,
3. ostale državne vrijednosne papire ili one za koje jamči Republika Hrvatska te zajmove koje daje i jamči Republika Hrvatska,
4. obveznice jedinica lokalne samouprave i jedinica lokalne uprave i samouprave,
5. obveznice koje izdaju druge pravne osobe osim onih navedenih u točkama 2. do 4. ovoga stavka kojima se trguje na organiziranim tržištima,
6. hipotekarne obveznice,
7. nekretnine,
8. dionice kojima se trguje na organiziranim tržištima,
9. bankovne depozite,
10. udjele u otvorenim i dionice u zatvorenim investicijskim fondovima,
11. cijenovno indeksirane državne obveznice,
12. cijenovno indeksirane obveznice jedinica lokalne samouprave i jedinica lokalne uprave i samouprave,
13. cijenovno indeksirane obveznice koje izdaju druge pravne osobe, osim onih navedenih u točki 2. do 4. ovoga stavka, kojima se trguje na organiziranim tržištima i cijenovno indeksirane hipotekarne obveznice.
(2) Agencija donosi propise kojima određuje druge vrste imovine u koju osiguravajuća društva mogu ulagati sredstva tehničkih pričuva s tim da ukupna vrijednost tih ulaganja ne prelazi 5% vrijednosti sredstava tehničke pričuve.
(1) Na ulaganje sredstava tehničkih pričuva u određenu vrstu imovine iz članka 68. stavka 1. točke 2. do 10. primjenjuju se sljedeća ograničenja:
1. najviše 10% sredstava tehničkih pričuva može se ulagati u imovinu iz članka 68. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona,
2. vrijednost sredstava tehničkih pričuva koja su uložena u jednu emisiju hipotekarnih obveznica iz članka 68. stavka 1. točke 6. ovoga Zakona ne smije prijeći 50% vrijednosti nekretnine na temelju koje su emitirane hipotekarne obveznice,
3. najviše 5% sredstava tehničkih pričuva može se ulagati u jednu nekretninu iz članka 65. stavka 1. točke 7. ovoga Zakona,
4. najviše 5% sredstava tehničkih pričuva može se ulagati u imovinu prema članku 68. stavku 1. točki 9. ovoga Zakona u jednu banku, odnosno najviše 7,5% sredstava tehničkih pričuva može se ulagati u imovinu prema članku 68. stavku 1. točki 9. ovoga Zakona u više banaka koje su povezane osobe,
5. najviše 20% sredstava tehničkih pričuva može se ulagati u imovinu iz članka 68. stavka 1. točke 10. ovoga Zakona, od čega najviše 5% sredstava tehničkih pričuva može biti uloženo u jedan investicijski fond,
6. najviše 5% sredstava tehničkih pričuva može se uložiti u vrijednosne papire jednog izdavatelja ili više izdavatelja koji su povezane osobe,
7. najmanje 50% sredstava tehničkih pričuva iz obveznoga mirovinskog osiguranja mora se uložiti u imovinu iz članka 68. stavka 1. točke 11. ovoga Zakona,
8. najviše 20% sredstava tehničkih pričuva iz obveznoga mirovinskog osiguranja može se uložiti u imovinu iz članka 68. stavka 1. točke 12. ovoga Zakona,
9. najviše 20% sredstava tehničkih pričuva iz obveznoga mirovinskog osiguranja može se uložiti u imovinu iz članka 68. stavka 1. točke 13. ovoga Zakona.
(2) Vrijednost sredstava tehničkih pričuva uloženih u imovinu iz članka 68. stavka 1. točke 1. do 10. i točke 12. i 13. ovoga Zakona ne može biti veća od temeljnoga kapitala iz članka 7. stavka 1. i 2. ovoga Zakona.
(3) Prije svakog dodatnog ulaganja sredstava tehničkih pričuva u imovinu iz stavka 2. ovoga članka mora se za iznos dodatnog ulaganja povećati temeljni kapital.
(4) Odredba stavka 2. ne primjenjuje se na vrijednost sredstava tehničkih pričuva koja se koristi za isplatu promjenjivih mirovina.
(5) Agencija donosi propise kojima određuje najveći dio sredstava tehničkih pričuva osiguravajućeg društva koji se može uložiti u određene vrste imovine navedene u članku 68. stavku 2. ovoga Zakona.
(6) Agencija donosi propise o ulaganju sredstava tehničkih pričuva u inozemstvo, kao i pobliže uvjete takvih ulaganja.
Sredstva tehničkih pričuva ne mogu se uložiti u:
1. dionice ili ostale vrijednosne papire osiguravajućeg
druš-
tva,
2. dionice ili ostale vrijednosne papire povezanih osoba osiguravajućeg društva.
(1) U slučaju odstupanja od ograničenja propisanih u članku 68., 69. i 70. ovoga Zakona, zbog sljedećih razloga:
- promjene tržišnih cijena koje predstavljaju osnovicu za procjenu vrijednosti sredstava tehničkih pričuva,
- promjene tečaja,
- promjene organizacijskih ili ekonomskih odnosa među subjektima u koja su uložena sredstva tehničkih pričuva,
- bilo kojih drugih okolnosti izvan neposredne kontrole osiguravajućeg društva,
osiguravajuće društvo tada ima obvezu poduzeti mjere da se aktivnosti ulaganja sredstava tehničke pričuve usklade s odredbama ovoga Zakona.
(2) Usklađivanje aktivnosti ulaganja sredstava tehničkih pričuva s odredbama ovoga Zakona mora se provesti najkasnije u roku od šest mjeseci od dana prekoračenja ograničenja ulaganja ili od dana kada se procjenom sredstava tehničkih pričuva ustanovi postojanje povrede, ovisno o tome što se pojavi ranije.
(3) Na zahtjev osiguravajućeg društva podnijetog najkasnije 30 dana od dana povrede ili potvrde postojanja povrede, Agencija može produžiti rok iz stavka 2. ovoga članka na 12 mjeseci, ukoliko je to potrebno radi zaštite interesa korisnika mirovine.
(1) Osiguravajućem društvu zabranjeno je prodavati svoju imovinu:
1. članovima uprave ili nadzornog odbora,
2. svojim zaposlenicima,
3. bračnim drugovima, užoj obitelji i rodbini do drugog koljena osoba navedenih u točkama 1. i 2. ovoga članka,
4. svojim dioničarima, odnosno vlasnicima udjela,
5. bilo kojoj pravnoj osobi koja je povezana osoba u odnosu na osiguravajuće društvo.
(2) Osiguravajućem društvu zabranjeno je kupovati imovinu od bilo koje pravne ili fizičke osobe iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Osiguravajućem društvu zabranjeno je davati zajmove i jamstva.
Razlozi za prestanak osiguravajućeg društva jesu:
1. oduzimanje odobrenja za rad,
2. pripajanje, odnosno spajanje s drugim osiguravajućim društvom,
3. otvaranje stečajnog postupka ili postupka likvidacije, te u drugim slučajevima predviđenim zakonom.
(1) Agencija će oduzeti odobrenje za rad osiguravajućem društvu prema članku 73. stavku 1. točki 1. ovoga Zakona:
1. kada gubici osiguravajućeg društva iz prethodne godine ili nepokriveni gubici iz prethodnih godina dosegnu svotu temeljnog kapitala,
2. ako osiguravajuće društvo ne posluje s pozornošću dobrog i savjesnog gospodarstvenika, poslovnom praksom i u interesu korisnika mirovina.
(2) Prije donošenja rješenja o oduzimanju odobrenja za rad, Agencija će pismeno upozoriti osiguravajuće društvo da ispravi nedostatke u poslovanju u određenom roku.
(3) Ako osiguravajuće društvo ne postupi po odredbi stavka 2. ovoga članka Agencija će rješenjem oduzeti odobrenje za rad.
(4) Rješenje Agencije o oduzimanju odobrenja za rad konačno je i protiv njega se može pokrenuti upravni spor.
(5) Oduzimanje odobrenja za rad na temelju obavijesti Agencije upisuje se u sudski registar.
(1) U slučajevima iz članka 74. stavka 3. ovoga Zakona Agencija će imenovati privremenog upravitelja pisanom odlukom.
(2) Privremeni upravitelj imenuje se na razdoblje do šest mjeseci i može se posebnom odlukom Agencije produljiti.
(3) Dužnosti privremenog upravitelja, rokovi za obavljanje određenih poslova, kao i naknada za rad upravitelja, utvrđuju se odlukom o imenovanju upravitelja.
(4) Imenovanje privremenog upravitelja upisuje se u sudski registar.
Dostavom odluke o imenovanju privremenog upravitelja prestaju sve ovlasti organa uprave, nadzornog odbora i skupštine osiguravajućeg društva, koje istodobno preuzima privremeni upravitelj.
(1) Privremeni upravitelj ima pristup i nadzor nad imovinom, službenim prostorijama, poslovnim knjigama i drugom dokumentacijom osiguravajućeg društva.
(2) Privremeni upravitelj je dužan zaštititi sredstva tehničke pričuve i voditi brigu o redovnoj isplati mirovina prema sklopljenim ugovorima s osiguravajućim društvom.
(3) Nakon imenovanja privremenog upravitelja ne mogu se sklapati novi ugovori o mirovinama i drugim mirovinskim davanjima.
Ovlasti privremenog upravitelja prestaju:
1. danom isteka razdoblja prema odluci o imenovanju,
2. danom ukidanja odluke o imenovanju.
(1) Kada rješenje o oduzimanju odobrenja za rad postane pravomoćno, Agencija se u roku od 15 dana javnim pozivom obraća postojećim osiguravajućim društvima da u roku od 15 dana podnesu ponudu o preuzimanju korisnika mirovina prema ugovorima o mirovini po osnovi obveznog mirovinskog osiguranja.
(2) Agencija će u javnom pozivu naznačiti na koji način će se podmiriti manjak sredstava tehničke pričuve i izvore pokrića toga manjka, te iznos pripadajuće naknade osiguravajućem društvu.
(3) Nakon podnijete ponude iz stavka 1. ovoga članka Agencija će izvršiti izbor osiguravajućeg društva kojemu će sva raspoloživa sredstva prenijeti rješenjem. Osiguravajuće društvo preuzima sve ugovore i nastavlja isplatu mirovina dotadašnjim korisnicima.
(4) Ako na javni poziv iz stavka 1. ovoga članka niti jedno osiguravajuće društvo ne podnese ponudu o preuzimanju korisnika mirovina, Agencija će izvršiti izbor osiguravajućeg društva kojemu će, u smislu odredbe stavka 2. ovoga članka, podmiriti manjak sredstava tehničke pričuve i iznos pripadajuće naknade te sva raspoloživa sredstva prenijeti rješenjem.
(5) Osiguravajuće društvo iz stavka 3. i 4. ovoga članka može preuzeti stare ugovore ili sklopiti nove ugovore o mirovini s tim da novo ugovoreni uvjeti ne mogu biti nepovoljniji.
Agencija može odlučiti o pokretanju postupka likvidacije osiguravajućeg društva u sljedećim slučajevima:
1. ako ustanovi da društvo provodi svoje aktivnosti na način na koji ne udovoljava odredbama ovoga Zakona ili njegovog statuta, odnosno društvenog ugovora ili izjave o osnivanju osiguravajućeg društva, ili na način koji predstavlja prijetnju interesima njegovih korisnika mirovina,
2. ako ustanovi da osiguravajuće društvo ne isplaćuje mirovine ili druga mirovinska davanja, ako kasni s isplatom mirovina ili drugih mirovinskih davanja, ili ih isplaćuje djelomično,
3. u slučajevima iz članka 61. stavka 4. ovoga Zakona ako privremeni upravitelj kojeg je imenovala Agencija nije uspostavio odgovarajuće financijske odnose u društvu,
4. ako društvo ne uspije, koristeći vlastita sredstva, pokriti manjak sredstava tehničkih pričuva do određenog roka.
Prije odluke o otvaranju postupka likvidacije, Agencija može dati osiguravajućem društvu određeni rok, ne više od šest mjeseci, u kojemu osiguravajuće društvo mora dovesti svoje aktivnosti do odgovarajućeg standarda.
(1) Osiguravajuće društvo obvezno je odmah izvijestiti Agenciju o pojavi bilo kojeg događaja koji predstavlja razlog za dobrovoljnu likvidaciju, te pružiti detaljne podatke o likvidatoru.
(2) Agencija može imenovati likvidatora po službenoj dužnosti, pored likvidatora iz stavka 1. ovoga članka.
(1) U postupku likvidacije osiguravajućeg društva sredstva tehničkih pričuva ne mogu se upotrijebiti za podmirivanje potraživanja osim potraživanja koja proizlaze iz ugovora o mirovinama koje je to osiguravajuće društvo sklopilo.
(2) Ako se tijekom postupka likvidacije ustanovi da postoji manjak sredstava tehničkih pričuva, a vlastita sredstva društva nisu dovoljna da pokriju manjak, likvidator će tražiti od nadležnog suda da proglasi stečaj osiguravajućeg društva, a u isto vrijeme će o tome izvijestiti Agenciju.
Ako osiguravajuće društvo uđe u postupak likvidacije iz drugih razloga osim onih navedenih u ovome Zakonu, te ako likvidator ima osnovan razlog vjerovati da možda postoji manjak u sredstvima tehničkih pričuva, likvidator će tražiti od Agencije da imenuje neovisnog aktuara radi procjene stvarnog stanja.
(1) Na stečaj osiguravajućeg društva primjenjuju se propisi o stečaju, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.
(2) Prije razmatranja prijedloga za otvaranje stečajnog postupka nad osiguravajućim društvom, trgovački sud će zatražiti mišljenje od Agencije. Ako Agencija nije dala mišljenje u roku od 15 dana od dana podnijetog prijedloga, smatra se da je mišljenje pozitivno.
(3) Ako je otvoren stečajni postupak nad osiguravajućim društvom, trgovački sud imenuje, nakon savjetovanja s Agencijom, stečajnog upravitelja koji u stečajnom postupku osobito predstavlja interese korisnika mirovine i korisnika drugih mirovinskih davanja.
(4) Sredstva tehničkih pričuva ne ulaze u stečajnu masu.
U slučaju prestanka osiguravajućeg društva zbog likvidacije ili stečaja, na preuzimanje korisnika mirovine prema ugovorima o mirovini po osnovi obveznog mirovinskog osiguranja odgovarajuće se primjenjuju odredbe članka 79. ovoga Zakona.
(1) Osiguravajuće društvo može se pripojiti, odnosno spojiti s drugim osiguravajućim društvom.
(2) Pripajanje, odnosno spajanje osiguravajućeg društva može se obaviti nakon prethodnog odobrenja Agencije i Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja.
(3) Zahtjev za odobrenje iz stavka 2. ovoga članka podnose oba osiguravajuća društva.
(4) Za pripajanje, odnosno spajanje osiguravajućih društava Agencija može propisati posebne uvjete.
Osiguravajuće društvo će u dnevnom tisku koji se distribuira na cijelom teritoriju Republike Hrvatske objaviti sadržaj odobrenja Agencije o pripajanju, odnosno spajanju osiguravajućih društava.
(1) Radi osiguranja redovite isplate mirovine članu obveznog mirovinskog fonda, odnosno članu njegove obitelji u slučaju kada osiguravajuće društvo koje je započelo isplaćivati mirovinu nije u mogućnosti tu mirovinu redovito isplaćivati u mjesečnoj svoti određenoj sklopljenim ugovorom o mirovini, osniva se račun mirovinskog jamstva.
(2) Račun mirovinskog jamstva je poseban račun u Hrvatskoj narodnoj banci.
(3) Nalog za korištenje sredstava s računa mirovinskog jamstva daje Agencija.
(1) Mirovina iz članka 89. ovoga Zakona određuje se u visini ugovorene i usklađene mirovine prema odredbama ovoga Zakona.
(2) Republika Hrvatska jamči isplatu mirovina u cijelosti iz računa mirovinskog jamstva, odnosno iz državnog proračuna.
(1) Sredstva na računu mirovinskog jamstva sastoje se od doprinosa osiguravajućih društava i pripadajuće kamate.
(1) Nadzor nad poslovanjem osiguravajućih društava obavlja Agencija.
(2) U obavljanju nadzora Agencija osobito:
1. provodi nadzor nad poslovanjem osiguravajućih društava i isplatom mirovina i drugih mirovinskih davanja korisnicima prema ovome Zakonu.
2. oduzima odobrenje za rad,
3. nadzire ulaganje sredstava osiguravajućih društava,
4. prati primjenu ovoga Zakona i najmanje jednom godišnje izvješćuje o tome Ministarstvo rada i socijalne skrbi, Vladu Republike Hrvatske i Hrvatski državni sabor,
5. pruža osiguravajućim društvima stručnu pomoć,
6. obavlja druge poslove, predviđene ovim Zakonom i Zakonom o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima.
(3) Podaci i saznanja do kojih dođe Agencija u obavljanju poslova iz svojega djelokruga, a koji predstavljaju poslovnu tajnu osiguravajućeg društva, ne mogu se koristiti u osobne svrhe, a niti iznositi u javnost.
U obavljanju poslova nadzora, prema ovome Zakonu, Agencija mora voditi brigu o zaštiti interesa korisnika mirovine.
(1) U obavljanju poslova nadzora, Agencija ima sljedeća prava i ovlasti:
1. da od osiguravajućeg društva zatraži sve dokumente u svezi s djelatnošću društva,
2. da zatraži bilo kakve podatke ili razgovor s bilo kojim članovima uprave, nadzornog odbora ili s bilo kojim zaposlenikom osiguravajućeg društva.
(2) Osoba ovlaštena od strane ravnatelja Agencije ima pravo ulaska u prostorije osiguravajućeg društva u svrhu utvrđivanja obavlja li se djelatnost osiguravajućeg društva u skladu sa zakonom, njegovim statutom, odnosno društvenim ugovorom ili izjavom o osnivanju društva.
(3) Osoba iz stavka 2. ovoga članka ima pravo:
1. provjeriti bilo koje knjige, dokumente ili druge zapise,
2. zatražiti preslik tih dokumenata i zapisa,
3. zatražiti bilo kakve podatke od članova organa uprave i zaposlenika osiguravajućeg društva u kojem se provodi nadzor.
(4) Osiguravajuće društvo je obvezno osigurati da osoba koja provodi nadzor ima pristup svim knjigama, dokumentima i ostalim zapisima u svezi s djelatnošću osiguravajućeg društva, a koje čuvaju treće osobe kojima su povjerene neke od djelatnosti prema posebnim ugovorima.
(5) Provedbu nadzora po potrebi utvrđuje ravnatelj Agencije.
(6) Nakon što osoba koja provodi nadzor pripremi zapisnik, Agencija obavještava osiguravajuće društvo nad kojim je obavljen nadzor o otkrivenim nepravilnostima i određuje rok za njihovo otklanjanje.
(7) Ako osiguravajuće društvo ne ukloni nedostatke i nepravilnosti u određenom roku, Agencija može oduzeti odobrenje za rad, a ako postoje radnje ili djela koja su kažnjiva po zakonu, ravnatelj Agencije ili osoba koju on ovlasti podnijet će odgovarajuću prijavu nadležnom državnom tijelu.
(1) Osiguravajuće društvo je obvezno izvijestiti Agenciju o:
1. promjeni tvrtke, sjedišta, statuta ili društvenog ugovora,
2. dioničaru, odnosno članu društva za kojeg sazna da posjeduje više od 5% dionica, odnosno vlasničkih udjela u društvu,
3. svakoj promjeni temeljnog kapitala osiguravajućeg društva,
4. odluci osiguravajućeg društva o prestanku njegova rada.
(2) Izvješće iz stavka 1. ovoga članka osiguravajuće društvo mora uputiti Agenciji najkasnije u roku od osam dana od dana nastale promjene.
(1) Agencija može zahtijevati sazivanje sjednice organa uprave osiguravajućeg društva, te stavljanje na dnevni red pitanja koja smatra nužnim, u namjeri da provede odgovarajući nadzor nad osiguravajućim društvom.
(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka predstavnik Agencije sudjeluje u radu organa uprave osiguravajućeg društva i taj predstavnik ima pravo sudjelovati u raspravi o svim pitanjima uključenim u dnevni red.
(1) Korisnik mirovine ili imenovani korisnik mirovinskog davanja može uložiti prigovor Agenciji, ako smatra da se osiguravajuće društvo ne pridržava ugovora o mirovini.
(2) U povodu podnijetog prigovora Agencija je obvezna ispitati stanje i ako je potrebno poduzeti odgovarajuće mjere, te o tome izvijestiti podnositelja prigovora.
(1) Osiguravajuće društvo ima pravo na naknadu štete od svake osobe koja od osiguravajućeg društva primi novčano davanje koje joj ne pripada.
(2) Pri utvrđivanju naknade štete iz stavka 1. ovoga članka primjenjuju se odredbe Zakona o obveznim odnosima.
(1) Osiguravajuće društvo čini prekršaj:
1. ako protivno odredbi članka 5. stavka 4. ovoga Zakona, određenim dioničarima odnosno vlasnicima udjela priznaje dodatna prava ili povlastice, odnosno ograničava njihova prava ili im nameće dodatne obveze,
2. ako se protivno odredbi članka 6. stavka 3. ovoga Zakona bavi drugim vrstama osiguranja,
3. ako ne poveća temeljni kapital prema odredbi članka 7. stavka 2. i članka 69. stavka 3. ovoga Zakona,
4. ako prije svake transakcije dionicama, ili vlasničkim udjelima ne zatraži suglasnost Agencije prema odredbi članka 9. stavka 1. ovoga Zakona.
5. ako zaposli člana uprave ili imenuje člana nadzornog odbora protivno odredbama članka 10., 11. i 12. ovoga Zakona.
6. ako protivno odredbama članka 23. ovoga Zakona ponudi dodatne isplate odnosno povlastice nekoj osobi, dodatne isplate poslodavcu, sindikatu, drugoj pravnoj osobi ili s njima povezanim osobama,
7. ako protivno odredbi članka 24. ovoga Zakona izrazi tvrdnje ili dade izjave usmeno, putem oglasa, drugog promidžbenog materijala, informacija članovima fonda o određenom osiguravajućem društvu, a koje mogu dovesti u zabludu te prenijeti lažne informacije,
8. ako zaposli aktuara protivno odredbama članka 26. i 27. ovoga Zakona,
9. ako odbije sklopiti ugovor o mirovini s nekim članom obveznog fonda ili s članovima obitelji preminulog člana fonda protivno odredbi članka 29. ovoga Zakona,
10. ako ne dostavi Agenciji podatke o predloženim jediničnim iznosima mirovina i zajamčenim isplatama korisnicima i podatke o njihovim promjenama prema odredbama članka 38. ovoga Zakona,
11. ako ne utvrdi ili upotrebljava obrazac ugovora o mirovini protivno odredbama članka 45., 46., 47. i 48. ovoga Zakona.
12. ako za pokrivanje troškova odbije viši postotak od primljene doznake ili jednokratne uplate, ili korisnicima mirovine ili imenovanim korisnicima naplati bilo kakve druge naknade protivno odredbama članka 53. ovoga Zakona.
13. ako sklopi ugovor o mirovini protivno odredbi članka 55. stavka 1. ovoga Zakona,
14. ako Agenciji ne podnese tromjesečno ili godišnje financijsko izvješće u rokovima propisanim člankom 60. ovoga Zakona,
15. ako Agenciju ne izvijesti o stanju vlastitih sredstava u slučajevima i rokovima propisanim odredbama članka 61. ovoga Zakona,
16. ako sredstva tehničkih pričuva u sklopu obveznog mirovinskog osiguranja ne vodi odvojeno od sredstava tehničkih pričuva u sklopu dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja ili ta sredstva koristi suprotno odredbama članka 63. ovoga Zakona,
17. ako o manjku sredstava tehničkih pričuva ne izvijesti Agenciju u određenom roku i ne donese plan za neposredno pokrivanje manjka prema odredbama članka 66. ovoga Zakona,
18. ako ne raspodijeli višak sredstava tehničkih pričuva prema odredbi članka 67. stavka 1. ovoga Zakona,
19. ako sredstva tehničkih pričuva uloži protivno odredbama članka 68., 69., 70. i 71. ovoga Zakona,
20. ako proda svoju imovinu ili kupi imovinu protivno odredbama članka 72. ovoga Zakona,
21. ako nakon imenovanja privremenog upravitelja sklopi novi ugovor o mirovini protivno odredbi članka 77. stavka 3. ovoga Zakona,
22. ako svoje aktivnosti ne dovede do odgovarajućeg standarda u roku koji odredi Agencija prema odredbi članka 81. ovoga Zakona,
23. ako ne obavijesti Agenciju o pojavi određenog događaja koji predstavlja razlog za dobrovoljnu likvidaciju prema članku 82. ovoga Zakona.
24. ako osobi koja provodi nadzor ne omogući uvid u knjige, dokumente i ostale spise i ne ukloni nedostatke i nepravilnosti u određenom roku prema odredbama članka 94. ovoga Zakona,
25. ako ne izvijesti Agenciju o promjenama u osiguravajućem društvu prema članku 95. ovoga Zakona.
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka osiguravajućem društvu se izriče novčana kazna u svoti od 20.000,00 do 100.000,00 kuna.
(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se odgovorna osoba (član uprave ili direktor) novčanom kaznom u svoti od 10.000,00 do 50.000,00 kuna.
(4) U slučajevima ponovljenog prekršaja iz stavka 1. točke 2., 3., 6., 9., 12. i 25. ovoga članka i članka 72. ovoga Zakona izreći će se kazna oduzimanja odobrenja za rad osiguravajućem društvu.
(5) Uz kaznu iz stavka 1. točke 5. ovoga članka odnosnoj osobi izriče se mjera zabrane obavljanja dužnosti člana uprave ili nadzornog odbora za vrijeme od dvije godine.
(6) Osobe koje su osuđene zbog prekršaja iz stavka 1. ovoga članka ne mogu dvije godine od dana izvršenja kazne biti odgovorne osobe u osiguravajućem društvu (član uprave ili direktor).
Korisnik mirovine kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u svoti od 1.000,00 do 10.000,00 kuna:
- ako u ugovoru o mirovini ne navede točne podatke o bračnom drugu ili maloljetnom djetetu kao imenovanom korisniku, ili neke od tih podataka ne unese u ugovor (članak 32. stavak 2., članak 36. stavak 2. i članak 46.).
- ako sklopi ugovor o mirovini suprotno odredbi članka 36. stavka 3. ovoga Zakona.
Iznimno od odredbi članka 10. stavka 3. ovoga Zakona članovi uprave osiguravajućeg društva dužni su pribaviti licencu za upravljanje osiguravajućim društvom do 31. prosinca 2000.
Agencija će do dana primjene ovoga Zakona donijeti provedbene propise, kada je za to ovlaštena ovim Zakonom.
(1) Društva za osiguranje koja su, do dana stupanja na snagu ovoga Zakona obavljala poslove mirovinskog osiguranja, prema odredbama Zakona o osiguranju (»Narodne novine«, br. 90/94, 20/99., 46/97 - pročišćeni tekst i 50/99.) dužna su svoju organizaciju i poslovanje uskladiti s odredbama ovoga Zakona do 31. prosinca 2000.
(2) Društva za osiguranje iz stavka 1. ovoga članka dužna su u razdoblju do dana upisa u sudski registar, u poslovnom prometu, na odgovarajući način istaknuti riječi »Društvo nije pod nadzorom Agencije za nadzor mirovinskih fondova i osiguranja«.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, a primjenjivat će se od 1. siječnja 2000.
Klasa: 453-02/99-02/01
Zagreb, 1. listopada 1999.