KOLEKTIVNI UGOVORI

1324

Na temelju članka 185. Zakona o radu (»Narodne novine« 38/95, 54/95, 65/95, 17/01 i 82/01), članka 3., 9. i 14. Zakona o plaćama u javnim službama, članka 75.a Zakona o osnovnom školstvu (»Narodne novine«, 59/90., 7/93., 7/96., 59/01, 114/01.), članka 3., 54. i 84. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namje­šte­nike u javnim službama (»Narodne novine« 3/02) Vlada Republike Hrvatske i Sindikat hrvatskih učitelja (u daljnjem tekstu: Sindikat) zaključili su 10. lipnja 2002. godine

KOLEKTIVNI UGOVOR

ZA ZAPOSLENIKE U OSNOVNOŠKOLSKIM USTANOVAMA

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Strane kolektivnog ugovora

(1) Ovaj ugovor zaključuju Vlada Republike Hrvatske i Sindikat u ime članova Sindikata.

(2) Ovaj ugovor obvezuje sve osobe koje su ga sklopile te sve osobe koje su naknadno pristupile kolektivnom ugovoru.

(3) Na strani poslodavca ovaj ugovor obvezuje Vladu Re­pub­like Hrvatske, školski odbor i ravnatelja ustanove u kojoj se obavlja osnovnoškolska djelatnost, a na koje se primjenjuje Zakon o plaćama u javnim službama (»Narodne novine« 27/01) te kojoj se sredstva za plaće osiguravaju u državnom proračunu (u daljnjem tekstu: Škola).

Članak 2.

Mjesno i stvarno važenje ugovora

(1) Ovim ugovorom utvrđuju se prava i obveze potpisnika ovog ugovora.

(2) Ovim se kolektivnim ugovorom utvrđuju prava i obveze iz rada i po osnovi rada zaposlenika Škola.

Članak 3.

Vremensko važenje i otkaz ugovora

(1) Ovaj ugovor se sklapa na određeno vrijeme do 31.prosinca 2006. godine.

(2) Ovaj ugovor stupa na snagu danom potpisa i primjenjuje se od 1. srpnja 2002.

(3) Iznimno od odredbe prethodnog stavka ovoga članka pravo utvrđeno u stavku 1. točki 3. članka 19. primjenjuje se od 1. siječnja 2003. godine.

(4) Ovaj ugovor može se pisano otkazati s otkaznim rokom od 3 mjeseca.

Članak 4.

Pravno važenje

Nakon isteka roka na koji je sklopljen ovaj ugovor, u njemu sadržana pravna pravila koja se odnose na sklapanje, sadržaj, prava, obveze te prestanak radnog odnosa i dalje se primjenjuju do sklapanja novog kolektivnog ugovora kao dio prethodno sklopljenih ugovora o radu.

II. RADNA MJESTA SLUŽBENIKA
I NAMJEŠTENIKA

Članak 5.

Vrste radnih mjesta, uvjeti i raspon koeficijenata

Ugovorne strane utvrđuju da su vrste radnih mjesta i rasponi koeficijenata utvrđeni Zakonom o plaćama u javnim službama (»Narodne novine«, broj 27/01) kako slijedi:

»Za utvrđivanje vrijednosti koeficijenata radnih mjesta utvr­đuju se rasponi koeficijenata u kojima se mogu kretati vrijednosti koeficijenata poslova radnih mjesta u pojedinim vrstama i to za:

– radna mjesta I. vrste   za koja je opći uvjet visoka stručna       sprema od 1,05 do 3,50

– radna mjesta II. vrste   za koja je opći uvjet viša stručna

      sprema od 0,90 do 1,20

– radna mjesta III. vrste   za koja je opći uvjet srednja

      stručna sprema od 0,65 do 1,10

– radna mjesta IV. vrste   za koja je opći uvjet niža stručna

      sprema ili osnovna škola od

      0,50 do 0,75.«

Članak 6.

Nazivi radnih mjesta i koeficijenti složenosti poslova službenika i namještenika u osnovnoškolskim ustanovama

(1) Ugovorne strane utvrđuju da su nazivi radnih mjesta i koeficijenti složenosti poslova službenika i namještenika utvrđeni Uredbom o nazivima radnih mjesta i koeficijenata složenosti poslova u javnim službama (Narodne novine, broj 38/01 i 112/01) kako slijedi:

»Položaji I. vrste:      koeficijent

1. – ravnatelj osnovne škole preko 850 učenika

    – ravnatelj učeničkog doma preko 230 učenika

    – ravnatelj specijalne ustanove preko 200 štićenika    1,78

2. – ravnatelj osnovne škole od 251 do 850 učenika

    – ravnatelj specijalne ustanove od 101 do 200 štićenika

    – ravnatelj učeničkog doma od 151 do 230 učenika    1,65

3. – ravnatelj osnovne škole do 250 učenika

    – ravnatelj specijalne ustanove do 100 štićenika

    – ravnatelj učeničkog doma do 150 učenika

    – ravnatelj osnovne škole prema članku 97. ZOŠ-a

       preko 400 učenika      1,52

4. – ravnatelj osnovne škole prema članku 97. ZOŠ-a 1,45

Radna mjesta I. vrste:          

1. – učitelj defektolog – savjetnik    1,50

2. – učitelj, stručni suradnik i odgajatelj u učeničkom

       domu/Školi – savjetnik 1,45

3. – učitelj defektolog – mentor       1,40

4. – učitelj, stručni suradnik i odgajatelj u učeničkom

       domu/Školi – mentor    1,35

5. – učitelj defektolog 1,30

6. – učitelj, stručni suradnik i odgajatelj u učeničkom

       domu/Školi    1,25

7. – učitelj razredne nastave – savjetnik

       (čl. 73. st. 1.ZOŠ)

    – učitelj predmetne nastave - savjetnik

       (čl. 97. ZOŠ)       1,27

8. – učitelj razredne nastave –mentor (čl. 73.st.1. ZOŠ)

    – učitelj predmetne nastave – mentor (čl. 97. ZOŠ)        1,22

9. – učitelj razredne nastave (čl. 73. st. 1 ZOŠ)

    – učitelj predmetne nastave (čl. 97 ZOŠ)        1,16

10. –       učitelj defektolog – početnik    1,10

11. –      učitelj, stručni suradnik i odgajatelj u

        učeničkom domu/Školi – početnik

     – nestručno zastupljena nastava I.vrste     1,06

12.   –    voditelj računovodstva     1,27

13.   –      tajnik     1,25

Radna mjesta II. vrste:         

1. – tajnik

    – voditelj računovodstva    1,12

2. – medicinska sestra u učeničkom domu/Školi    1,10

3. – medicinska sestra u učeničkom

       domu/Školi – početnik

    – nestručno zastupljena nastava II.vrste    0,93

4. – ostala radna mjesta II. vrste prema

     članku 97. Zakona o osnovnom školstvu (tajnik)    1,00

Radna mjesta III. vrste:        

1. – medicinska sestra u učeničkom domu/Školi    0,97

2. – nestručno zastupljena nastava, apsolvent III.vrste

    – medicinska sestra u učeničkom

       domu/Školi – početnik 0,82

3. – voditelj računovodstva    0,95

       koeficijent

4. – računovodstveni referent - financijski knjigovođa 0,88

5. – računovodstveni referent, administrativni referent,

        administrativni tajnik, ekonom     0,85

7. – voditelj u kuhinji u učeničkom domu         0,85

8. – suradnik u odgoju u učeničkom

       domu/Školi – pazitelj

    – ostala radna mjesta III. vrste

       (kuharica, domar, ložač, vozač)       0,80

Radna mjesta IV. vrste:    koeficijent  

1. - radna mjesta IV. vrste    0,62«

(2) Radno mjesto i koeficijent složenosti poslova učitelja defektologa podrazumijeva sve učitelje i stručne suradnike I. vrste koji rade po posebnom planu i programu s djecom s većim teškoćama u razvoju.

Članak 7.

(1) Učitelji i stručni suradnici iz stavka 1. i 2. članka 6., kao i ravnatelji Škola, imaju pravo na postotno povećanje koeficijenta složenosti poslova ovisno o ukupnom broju godina radnog staža provedenog na poslovima učitelja, nastavnika, stručnog suradnika i ravnatelja u djelatnosti osnovnog i srednjeg školstva, odnosno u ustanovama koje su obavljale ili obavljaju osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje, kao i u ustanovama koje su obavljale ili obavljaju osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje za učenike s teškoćama u razvoju, i to:

– od 20 do 29 godina radnog staža za 4%,

– od 30 do 34 godina radnog staža za 8%.

– od 35 i više godina radnog staža za 10%.

(2) Ukoliko učitelj iz stavka 1. alineje 2. i 3. ovoga članka koristi pravo na manje tjedne obveze neposrednog odgojno-obrazovnog rada utvrđene odredbama članka 49. i 55. ovog ugovora, postotno povećanje koeficijenta složenosti poslova iz prethodnog stavka ovog članka iznosi 4%.

(3) Učitelj iz prethodnog stavka ovoga članka dužan je izjasniti se o tome hoće li koristiti pravo na manje tjedne obveze neposrednoga odgojno-obrazovnog rada s učenicima.

(4) O korištenju prava iz stavka 2. ovoga članka učitelj je dužan dati pisanu izjavu ravnatelju Škole najkasnije do 30. lipnja u godini kojoj stječe to pravo, odnosno pri sklapanju novoga ugovora o radu.

(5) Pisana izjava postaje sastavni dio ugovora o radu.

Članak 8.

Iznimno od odredbe stavka 3. članka 3. ovoga Ugovora, otkazni rok za prava utvrđena u stavcima 1. i 2. članka 7., stavku 3. članka 49. i stavku 1. članka 55. ovoga Ugovora, traje do isteka obrazovnog razdoblja tekuće školske godine u kojoj se ovaj ugovor otkazuje, a najmanje tri mjeseca.

OSTALI ZAPOSLENICI U ŠKOLI

Članak 9.

Tajnik Škole

(1) Tajnik škole obavlja poslove utvrđene Statutom Škole.

(2) Škola ima jednog tajnika.

Članak 10.

Voditelj računovodstva

(1) Voditelj računovodstva obavlja poslove u skladu sa zakonom .

(2) Škola ima jednog voditelja računovodstva.

Članak 11.

Računovodstveni ili administrativni referent

(1) Radno mjesto računovodstvenog ili administrativnog referenta može se ustrojiti u školi s više od 960 učenika.

(2) Računovodstveni i administrativni referent obavljaju poslove utvrđene Statutom škole.

Članak 12.

Domar – ložač - kućni majstor – vozač

(1) Domar/ložač/kućni majstor obavlja poslove tehničkog održavanja zgrada i okoliša, namještaja, instalacija te rukovanja klasičnim ili centralnim grijanjem za najviše 3.000 m2 ukupne površine zatvorenog prostora Škole.

(2) Ostale poslove domara-ložača i dostavljača može obavljati uz svoj posao jedan od zaposlenika iz članka 14. ovog ugovora.

(3) U Školi koja posjeduje vlastito vozilo, koje se koristi za prijevoz učenika, poslove vozača obavlja vozač ili zaposlenik iz stavka 1. ovoga članka s tim da mu se normativ poslova umanji za polovicu.

(4) U Školi za učenike s većim teškoćama u razvoju, iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, površina zatvorenog prostora Škole iznosi 2.000 m2 površine.

Članak 13.

Kuharica

(1) Kuharica obavlja poslove pripreme kuhanja obroka i to najmanje 70 objeda, odnosno najmanje 270 mliječnih obroka dnevno.

(2) Na svakih dodatnih 70 objeda, odnosno 270 mliječnih obroka dnevno, utvrđuje se novi izvršitelj.

Članak 14.

Spremačica

(1) Spremačica obavlja poslove održavanja i čišćenja školskog prostora i opreme prema normativu koji se utvrđuje na temelju 600 m2 zatvorene površine Škole.

(2) Iznimno od odredbe iz stavka 1. ovoga članka u Školi u kojoj se za grijanje koriste pojedinačne peći na kruta goriva ili loživo ulje, te u Školi za učenike s većim teškoćama u razvoju, normativ se utvrđuje na temelju 400 m2 zatvorene površine Škole.

Članak 15.

Poslovi zaposlenika na ostalim radnim mjestima iz članka 6. ovoga Ugovora obavljaju se sukladno općim aktima Škole i drugim propisima.

III. PLAĆE I NAKNADE

OSNOVNA PLAĆA I UVEĆANJE PLAĆE

Članak 16.

Osnovna plaća

(1) Plaću zaposlenika čini osnovna plaća i dodaci na osnovnu plaću.

(2) Osnovnu plaću zaposlenika čini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je zaposlenik raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža.

(3) Dodaci na osnovnu plaću su dodaci za uspješnost na radu, dodaci za posebne uvjete rada, položajni dodaci i uvećanja plaće.

Članak 17.

Uvećanje plaće

(1) Osnovna plaća zaposlenika uvećat će se

– za rad noću                         40 %

– za prekovremeni rad                        50 %

– za rad subotom                        25 %

– za rad nedjeljom                        35 %

– za smjenski rad                        10 %

– dvokratni rad                        10 %

(2) Smjena (smjenski rad) je svakodnevni rad zaposlenika prema utvrđenom radnom vremenu poslodavca koji zaposlenik obavlja u prijepodnevnom (prva smjena), poslijepodnevnom (druga smjena) ili noćnom dijelu dana (treća smjena) tijekom radnog tjedna.

(3) Rad u smjenama je rad zaposlenika koji mijenja smjene ili naizmjenično obavlja poslove u prvoj (od 6,00 do 14,00 sati) i drugoj smjeni (od 14,00 do 22,00 sata) tijekom jednog mjeseca.

(4) Rad u smjeni je i rad zaposlenika koji naizmjenično ili najmanje dva radna dana u tjednu obavlja poslove u prvoj i drugoj smjeni.

(5) Naknada za rad u smjenama iz stavka 3. i 4. ovoga članka isplaćuje se kao postotno uvećanje dnevne zarade za obavljanje poslova u drugoj smjeni.

(6) Pravo na dodatak za smjenski rad imaju zaposlenici koji rade u dnevnom osmosatnom radnom vremenu u školi.

(7) Dvokratni rad je rad zaposlenika koji poslove obavlja tijekom dvije smjene u jednom danu s prekidom dužim od 60 minuta.

(8) Osnovom za ostvarivanje prava na uvećanje plaće za dvokratni rad ne smatra se sudjelovanje u radu učiteljskih i razrednih vijeća, sjednica stručnih aktiva, održavanje roditeljskih sastanaka i informativnih razgovora s roditeljima.

(9) Naknada za dvokratni rad iz stavka 7. ovoga članka isplaćuje se kao postotno uvećanje dnevne zarade za radni dan u kojem je zaposlenik radio dvokratno.

(10) Za rad na dane blagdana i neradne dane utvrđene zakonom i rad na dan Uskrsa zaposlenik ima pravo na plaću uvećanu za 150%.

(11) Uvećanja plaće iz stavka 1. ovog članka međusobno se ne isključuju.

POSEBNI UVJETI RADA

Članak 18.

Posebni uvjeti rada

(1) Posebni uvjeti rada su:

– rad učitelja u kombiniranom razrednom odjelu od I.-IV. razreda,

– rad učitelja u kombiniranom razrednom odjelu od V.-VIII. razreda,

– rad učitelja i stručnih suradnika s učenicima s teškoćama u razvoju po posebnom nastavnom planu i programu,

– rad učitelja s učenicima s teškoćama u razvoju po prila­gođenom nastavnom programu,

– rad učitelja i stručnog suradnika prema odredbama članka 63. Zakona o osnovnom školstvu,

– rad svih zaposlenika u Školi za koju je utvrđen status škole s otežanim uvjetima rada.

(2) Za posebne uvjete rada utvrđuje se dodatak na plaću.

Članak 19.

Dodatak na plaću za rad u posebnim uvjetima

(1) Za rad u posebnim uvjetima osnovna se plaća uvećava:

1. – učitelju u kombiniranom odjelu razredne nastave

    s 2 razreda tijekom nastavne godine    10 %,

    – učitelju u kombiniranom odjelu razredne nastave

    s 3 razreda tijekom nastavne godine    15 %,

    – učitelju u kombiniranom odjelu razredne i

       predmetne nastave s 4 i više razreda i sve
       kombi­nacije predmetne nastave tijekom
       nastavne godine   20 %,

2. – učitelju i stručnom suradniku koji radi s
       učenicima s većim teškoćama u razvoju po

       posebnom nastavnom planu i programu, tijekom

       nastavne godine, temeljem ukupne količine

       tjednog radnog vremena provedenog u tom radu 12 %,

3. – svim zaposlenicima Škole s otežanim uvjetima

       rada 20 %,

4. – učitelju koji radi s učenicima po prilagođenom

       programu i to za svaki prilagođeni program po

       održanom nastavnom satu    7 %,

5. – učitelju/stručnom suradniku koji radi u

       razrednom ili predmetnom odjelu redovne škole

       pri zdravstveno-rehabilitacijskoj ustanovi, tijekom

       nastavne godine, temeljem ukupne količine

       tjednog radnog vremena provedenog u tom radu 15%.

(2) Ako radnik ostvaruje pravo naknade osnovne plaće po više točaka utvrđenih u 1. stavku ovoga članka isplaćuju mu se dvije najpovoljnije naknade.

(3) Iznimno od odredbe stavka 1. točke 3. ovoga članka, zaposlenici Škole s otežanim uvjetima rada ne ostvaruju pravo na naknadu kada zbog rada u otežanim uvjetima ostvaruju pogodnost utvrđenu zakonom ili drugim propisom.

ZAŠTITA ZAPOSLENIKA

Članak 20.

Zaštita zaposlenika

(1) U slučaju kada tijekom radnog vijeka zaposlenika dođe do smanjenja njegove radne sposobnosti zbog:

– starosti – 5 godina pred starosnu mirovinu ili

– profesionalnog oboljenja ili

– povrede na radu.

Škola je dužna zaposleniku osigurati povoljniju normu i to bez smanjenja njegove plaće koju je ostvario u vremenu prije nastupa spomenutih okolnosti.

(2) Nastup okolnosti iz prethodnog stavka ovoga članka utvrđuje nadležno tijelo.

OSTALA MATERIJALNA PRAVA

Članak 21.

Dnevnica i naknada troškova putovanja

(1) Kada je radnik upućen na službeno putovanje u zemlji, pripada mu puna naknada prijevoznih troškova, dnevnica i naknada punog iznosa hotelskog računa za spavanje.

(2) Za vrijeme provedeno na službenom putu u trajanju:

– od 8 do 12 sati isplaćuje se 50% iznosa pune dnevnice,

– duže od 12 sati isplaćuje se puna dnevnica.

(3) Visina dnevnice isplaćuje se u visini kako je to uređeno za državna tijela.

(4) Ako je zaposlenik upućen na službeno putovanje s učeni­cima Škole koje traje najmanje 8 sati ili ako provodi izvanučio­ničku nastavu sukladno propisanom nastavnom planu i programu u mjestu izvan sjedišta Škole, bez obzira na osiguranu prehranu i smještaj, isplaćuje mu se iznos pune dnevnice.

(5) Ukoliko to radnik zatraži, Škola je dužna isplatiti predujam prije polaska na službeno putovanje.

Članak 22.

Naknada za trošak prijevoza

(1) Svaki zaposlenik ima pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla, mjesnim javnim prijevozom u visini troškova godišnje karte.

(2) Ako nije organiziran mjesni javni prijevoz koji omogu­ćava zaposleniku redovit dolazak na posao i odlazak s posla, zaposlenik ima pravo na naknadu troškova prijevoza koja se utvrđuje u visini cijene karte javnog prijevoza najbližeg mjesta u kojem je taj prijevoz organiziran.

(3) Zaposlenik ima pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla međumjesnim javnim prijevozom u visini stvarnih izdataka prema cijeni mjesečne odnosno pojedinačne karte, ukoliko je mjesto stanovanja udaljeno do 100 km od mjesta rada.

(4) U cilju racionalizacije troškova prijevoza i utrošenog vremena dolaska na posao i povratka s posla, Škola može zaposleniku ponuditi zamjenu radnog mjesta s drugim zaposlenikom, ukoliko se postigne suglasnost svih zainteresiranih strana.

(5) U slučaju udaljenosti mjesta stanovanja od mjesta rada većoj od 100 km, naknada troškova prijevoza na posao i s posla međumjesnim javnim prijevozom utvrđuje se posebnom odlukom Ministarstva.

(6) Ako zaposlenik mora sa stanice međumjesnog javnog prijevoza koristiti i mjesni prijevoz, stvarni izdaci utvrđuju se u visini troškova mjesnog i međumjesnog javnog prijevoza.

(7) Ako postoji više mogućnosti korištenja javnog prijevoza, o povoljnosti odlučuje ravnatelj uzimajući u obzir vremenski najprihvatljiviji prijevoz za zaposlenika, uvažavajući racionalnost troškova.

(8) Ako ne postoji međumjesni javni prijevoz za dolazak na posao i odlazak s posla, zaposlenik ima pravo na naknadu troš­kova prijevoza koja se utvrđuje u visini cijene karte javnog prijevoza za istu udaljenost na tom području uvećanu za 10 %.

(9) Naknada troškova prijevoza isplaćuje se unaprijed i to najkasnije posljednjeg dana u mjesecu za idući mjesec.

Članak 23.

Naknada za korištenje osobnog automobila

Ako je radniku odobreno korištenje osobnog automobila u službene svrhe, nadoknadit će mu se troškovi u visini 30 % cijene litre benzina (euro-super 95) po prijeđenom kilometru kao i troškovi cestarine, mostarine, prijevoza trajektom, parkirališta i slično.

Članak 24.

Terenski dodatak

(1) Za vrijeme rada izvan mjesta rada utvrđenog ugovorom o radu i izvan mjesta stalnog boravka radnik ima pravo na terenski dodatak utvrđen u visini koja mu pokriva povećane troškove života zbog boravka na terenu.

(2) Visina terenskog dodatka ovisi o tome jesu li zaposleniku osigurani smještaj, prehrana i drugi uvjeti boravka na terenu.

(3) Puni iznos terenskog dodatka isplaćuje se na način kako je to utvrđeno za državna tijela.

(4) Terenski dodatak isplaćuje se unaprijed, najkasnije poslijednji radni dan u mjesecu za idući mjesec.

(5) Terenski dodatak isplaćuje se i za dane tjednog odmora, blagdane i neradne dane propisane zakonom uz uvjet da radnik stvarno u to vrijeme boravi na terenu.

(6) Dnevnica i terenski dodatak međusobno se isključuju.

IV. RADNO VRIJEME

Članak 25.

Radno vrijeme

(1) Puno radno vrijeme iznosi 40 sati tjedno.

(2) Tjedno radno vrijeme raspoređeno je na pet dana u tjednu, u pravilu od ponedjeljka do petka.

Članak 26.

Stanka

(1) Odmor u toku rada (stanka) svakodnevno traje 30 minuta.

(2) Vrijeme odmora iz stavka 1. ovoga članka ubraja se u radno vrijeme i ne može se odrediti u prva tri sata nakon početka radnog vremena niti u zadnja dva sata prije završetka radnog vremena, odnosno za učitelja tijekom neposrednog odgojno-obrazovnog rada.

(3) Ako priroda posla ne omogućuje stanku tijekom rada, ravnatelj će zaposleniku omogućiti da radi dnevno toliko kraće, ili mu to vrijeme preraspodjeliti i omogućiti da ga koristi kao slobodne dane.

(4) Odmor iz stavka 1. ovog članka učitelj može koristiti kao slobodne dane tijekom odmora učenika (u pravilu za vrijeme zimskog ili proljetnog odmora) .

Članak 27.

Tjedni odmor

(1) Zaposlenik ima pravo na tjedni odmor u trajanju od 48 sati neprekidno.

(2) Dani tjednog odmora u pravilu su subota i nedjelja.

(3) Ako je prijeko potrebno da zaposlenik radi na dan (dane) tjednog odmora, osigurava mu se korištenje tjednog odmora tijekom sljedećeg tjedna.

(4) Ako se tjedni odmor radi potrebe posla ne može koristiti na način iz stavka 3. ovoga članka, zaposlenik ga može koristiti naknadno prema odluci ravnatelja ali ne duže od 14 dana od dana rada na dan tjednog odmora.

(5) Ukoliko se učitelju zbog prirode posla ne može osigurati korištenje tjednog odmora nakon proteka 14 dana, isplatit će mu se naknada plaće za taj dan uvećana za naknadu za rad na dan tjednog odmora kao i uvećanje plaće za prekovremeni rad prema odredbama članka 17. stavka 1. ovog ugovora.

Članak 28.

Rad u nepunom radnom vremenu

(1) Zaposlenici koji rade s nepunim radnim vremenom ostvaruju ista prava kao i zaposleni s punim radnim vremenom glede dnevnog odmora, odmora između dva uzastopna radna dana, tjednog odmora i trajanja godišnjeg odmora.

(2) Zaposlenik koji radi s nepunim radnim vremenom ostvaruje pravo na plaću, mirovinski staž, naknadu za vrijeme bolovanja i naknadu za godišnji odmor razmjerno radnom vremenu na koje je zasnovao radni odnos.

(3) Razdoblje rada s nepunim radnim vremenom jednako je razdoblju radu s punim radnim vremenom glede prava na otkazni rok i otpremninu prigodom redovitog otkaza.

(4) Prigodom donošenja odluke o rasporedu godišnjeg odmora za zaposlenika iz stavka 1. ovoga članka koji radi u dvije ili više Škola, Škole moraju uskladiti rješenja o korištenju godišnjeg odmora za zaposlenog na način da ga zaposlenik koristi istovremeno u svakoj Školi.

(5) Naknadu za bolovanje radnika koji radi s nepunim radnim vremenom u dvije ili više škola obračunava i isplaćuje svaka Škola.

(6) Radnik iz stavka 4. ovog članka može izabrati Školu u kojoj ostvaruje pravo na osobni odbitak prigodom obračuna plaće, tj. u Školi po izboru zaposlenog.

(7) Neoporezive primitke putnih troškova, dnevnica, troš­kova noćenja na službenom putovanju, terenskog dodatka i ostale neoporezive primitke isplaćuje Škola u kojoj je zaposlenik iz stavka 4. ovog članka ostvario to pravo.

Članak 29.

Prekovremeni rad

(1) Prekovremeni rad je rad duži od punog radnog vremena, a može iznositi najviše do 10 sati tjedno.

(2) Ravnatelj je dužan radniku izdati pisani nalog za prekovremeni rad kojim se utvrđuje vrijeme trajanja prekovremenog rada te način isplate uvećanja plaće za prekovremeni rad.

(3) Uvećanje plaće za prekovremeni rad isplaćuje se mjeseč­no uz isplatu plaće za taj mjesec.

ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA

Članak 30.

(1) Učitelji ugovaraju količinu tjednoga radnog vremena u skladu s odredbama stavka 2. članka 49. te članaka 50., 52. i 53. ovoga ugovora.

(2) Ugovorne strane obvezuju se voditi listu zaposlenika kojima je prestao ugovor o radu zbog poslovno uvjetovanog otkaza za područje županije, odnosno Grada Zagreba.

(3) Ugovorne strane su suglasne da uz propisane uvjete i članstvo u Sindikatu prednost pri zasnivanju radnog odnosa u Školi imaju prema redoslijedu kako slijedi:

– zaposlenik s najmanje 50 godina života i 25 godina radnog staža kod istog poslodavca koji je utvrđen kao organizacijski višak,

– zaposlenik u otkaznom roku zbog poslovno uvjetovanog otkaza ugovora o radu,

– zaposlenik iz stavka 2. ovoga članka,

– zaposlenik s manjom količinom tjednog radnog vremena od oglašene potrebe,

– zaposlenik s najmanje pet godina rada u Školi s otežanim uvjetima rada,

– nezaposleni učitelj - član Sindikata.

V. ODMORI I DOPUSTI

Članak 31.

Godišnji odmor

(1) Godišnji odmor zaposlenika u pravilu se podudara sa zimskim, proljetnim i ljetnim odmorom učenika.

(2) Zaposlenik ima za svaku kalendarsku godinu pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje 18 radnih dana.

(3) Trajanje godišnjeg odmora utvrđuje se tako da se na broj dana iz prethodnog stavka ovog članka dodaju dani godišnjeg odmora prema utvrđenim kriterijima kako slijedi:

a)   prema uvjetima rada:

    – rad na poslovima s posebnim uvjetima rada    2 dana

    – rad u smjenama, dvokratni rad, stalni rad u

       drugoj smjeni ili redovni rad subotom, nedjeljom,

       blagdanima i neradnim danima određenim

       zakonom     1 dan

    – za poslove razrednika    1 dan

    – za rad u više predmeta u predmetnoj nastavi    1 dan

    – za rad u dvije škole    1 dan

b)   prema složenosti poslova:

    – radna mjesta I. vrste zvanja    4 dana

    – radna mjesta II. vrste zvanja    3 dana

    – radna mjesta III. vrste zvanja     2 dana

    – radna mjesta IV. vrste zvanja    1 dan

c) prema dužini radnog staža:

    – do 10 godina    1 dan

    – od 10 do 20 godina    2 dana

    – od 20 do 30 godina    3 dana

    – preko 30 godina    4 dana

d)   prema posebnim socijalnim uvjetima:

    – roditelju, posvojitelju ili staratelju za

       svako malodobno dijete    1 dan

    – roditelju, posvojitelju ili staratelju djeteta

       s poteškoćama u razvoju    1 dan

    – invalidu    1 dan

    –    samohranom roditelju, još po    1 dan

e) prema doprinosu na radu:

    – ako ostvaruje izvrsne rezultate rada    2 dana

    – ako je vrlo uspješan    1 dan

(4) Ukupno trajanje godišnjeg odmora ne može iznositi više od 25 radnih dana.

(5) Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora zaposleniku se isplaćuje naknada plaće u visini kao da je radio u redovnom radnom vremenu.

(6) Zaposleniku, čija je narav posla takva da mora raditi pod posebnim uvjetima iz članka 18. ovoga ugovora, prekovremeno ili noću ili nedjeljom, odnosno zakonom predviđenim neradnim danom, pripada pravo na naknadu plaće za godišnji odmor u visini prosječne mjesečne plaće isplaćene mu u prethodna tri mjeseca, ukoliko je to za njega povoljnije.

VI. PRESTANAK UGOVORA O RADU

Članak 32.

Zabrana otkaza bez prethodne suglasnosti sindikalnog
povjerenika odnosno sindikalnog vijećnika

(1) Bez prethodne suglasnosti sindikalnog povjerenika odnosno sindikalnog vijećnika ravnatelj ne može otkazati s ponudom izmijenjenog ugovora:

– radniku nakon 25 godina radnog staža kod istog poslodavca i 50 godina života,

– trudnici, odnosno ženi koja doji dijete,

– majci djeteta do 7 godina,

– invalidnoj osobi,

– samohranom roditelju malodobnog djeteta,

– roditelju s troje ili više djece do 15 godina, odnosno djece na redovnom školovanju,

– roditelju djeteta s teškoćama u razvoju.

(2) Ako se sindikalni vijećnik odnosno povjerenik u roku od 8 dana ne izjasni o davanju ili uskrati suglasnosti, smatra se da je suglasan s odlukom poslodavca.

Članak 33.

(1) Zaposleniku s najmanje 50 godina života i 25 godina radnog staža kod istog poslodavca, koji je utvrđen kao organizacijski višak i ostvaruje prednost pri zapošljavanju, poslodavac je dužan posredovati pri novom zapošljavanju u vremenskom trajanju od 12 mjeseci. Za to vrijeme zaposleniku ne može prestati radni odnos bez osobnog pristanka.

(2) Strane su suglasne da zaposleniku s navršenih 65 godina života i najmanje 20 godina radnog staža prestaje ugovor o radu.

Članak 34.

Otkazni rok i staž kod istog poslodavca

(1) Za vrijeme otkaznog roka radnik ima pravo uz naknadu plaće odsustvovati s rada 8 sati tjedno radi traženja novog zaposlenja.

(2) U slučaju redovitog otkaza sindikalni vijećnik, odnosno povjerenik, dužan je u roku od 15 dana, a u slučaju izvanrednog otkaza u roku od 8 dana, dostaviti svoje očitovanje o namjeravanom otkazivanju ravnatelju Škole.

(3) Kao staž kod istog poslodavca računa se ukupni radni staž proveden na poslovima u djelatnosti osnovnog i srednjeg školstva, odnosno u ustanovama koje su obavljale redovito i izvanredno osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje, kao i obrazovanje za učenike s teškoćama u razvoju, odnosno u službama i udrugama u svezi s djelatnošću odgoja i obrazovanja.

Članak 35.

Otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem zaposlenika

Škola može redovito otkazati zaposleniku, ako utvrdi da je povrijedio obveze iz radnog odnosa, a osobito zbog:

– neizvršavanja ili nesavjesnog, nepravovremenog i nemarnog izvršavanja radnih obveza,

– neopravdanog nedolaska na posao ili samovoljnog na­puštanja posla, zbog čega se poremećuje rad ili organizacija rada Škole,

– nedozvoljenog korištenja sredstvima Škole,

– povrede propisa o sigurnosti i zaštiti na radu i propisa o zaštiti od požara, zbog čega je nastupila ili mogla nastupiti šteta,

– odavanje poslovne tajne određene zakonom,drugim propisima ili pravilnikom o radu Škole,

– zloporabe položaja ili prekoračenja ovlasti,

– nanošenja znatnije štete,

– nepropisnog i nekorektnog odnosa prema zaposlenicima ili njihovog šikaniranja,

– zlouporabe korištenja bolovanja.

Članak 36.

Otkazni rokovi i otpremnina

(1) Svakom zaposleniku kojem se otkazuje ugovor o radu, a razlog otkaza nije skrivljeno ponašanje, pripada otpremnina u skladu sa Zakonom o radu.

(2) Otpremnina iz prethodnog stavka ovog članka isplaćuje se najkasnije 30. dana po prestanku radnog odnosa.

(3) Kad otkazuje zaposlenik, otkazni rok iznosi najviše mjesec dana ako se zaposlenik i poslodavac drukčije ne dogovore, a kada otkazuje poslodavac otkazni rok se utvrđuje sukladno Zakonu o radu.

VII. OBVEZE UČITELJA I STRUČNIH SURADNIKA U OSNOVNOJ ŠKOLI

POSLOVI UČITELJA

Članak 37.

Učitelji

(1) Učitelji u osnovnoj školi izvode nastavu i druge oblike neposrednoga odgojno-obrazovnog rada s učenicima, vode raz­red­ništvo te obavljaju poslove koji proizlaze iz naravi i količine odgojno-obrazovnog rada s učenicima.

(2) Poslove iz stavka 1. ovoga članka obavljaju i učitelji defektolozi koji neposredni odgojno-obrazovni rad izvode s učenicima s teškoćama u razvoju prema posebnim nastavnim planovima i programima.

Članak 38.

Neposredni odgojno-obrazovni rad

(1) Neposrednim odgojno-obrazovnim radom s učenicima u osnovnoj školi smatra se redovita i izborna nastava, dodatni i dopunski nastavni rad, rad u izvannastavnim aktivnostima, neposredni odgojno-obrazovni rad razrednika (sat razrednika propisan nastavnim planom i sat ostaloga neposrednog odgojno-obrazovnog rada razrednika s učenicima), rad u produženom boravku, vođenje učeničke zadruge te učeničkih društava i klubova, za učitelje tjelesne i zdravstvene kulture i poduka plivanja te kinezioterapeutski rad s učenicima s većim teškoćama u razvoju, za učitelje defektologe produženi stručni postupak i posebna defek­tološka pomoć, a za učitelje u umjetničkim školama i vođenje javnih nastupa učenika.

(2) Razredništvo je skup poslova koji uz poslove razrednika u neposrednome radu s učenicima obuhvaća i:

– planiranje i programiranje te provedbu plana i programa rada razrednoga odjela,

– sudjelovanje u provedbi programa profesionalnoga informiranja i usmjeravanja učenika,

– brigu o učeničkoj prehrani, zdravstvenoj i socijalnoj skrbi učenika te o poduci plivanja,

– suradnju s roditeljima (roditeljske sastanke, predavanja za roditelje, pojedinačne razgovore),

– brigu o podmirenju učeničkih obveza,

– vođenje razrednoga vijeća,

– vođenje razredne dokumentacije i očevidnika te pisanje i uručivanje učeničkih knjižica i svjedodžaba,

– provedbu učeničkih izleta i ekskurzija,

– druge poslove vezane uz razredni odjel.

(3) Poslovi koji proizlaze iz naravi i količine neposrednoga odgojno-obrazovnog rada s učenicima jesu:

– poslovi vezani uz početak odnosno završetak školske godine,

– poslovi vezani uz završetak nastave,

– planiranje i programiranje neposrednoga odgojno-obrazovnog rada,

– pripremanje za nastavu i druge oblike neposrednoga odgojno-obrazovnog rada,

– izradba pisanih dnevnih priprema i tjednih ili mjesečnih izvedbenih programa,

– vođenje pedagoške dokumentacije i očevidnika,

– stalno stručno usavršavanje,

– sudjelovanje u kulturnoj i javnoj djelatnosti školi,

– sudjelovanje u radu stručnih tijela i povjerenstava,

– provođenje popravnih, razlikovnih, predmetnih i razrednih ispita,

– sudjelovanje u provedbi učeničkih izleta i ekskurzija,

– briga o kabinetima, zbirkama, nastavnim sredstvima i pomagalima te o uređenju učionica i radnih prostora,

– dežurstvo tijekom nastavnih radnih dana,

– suradnja s roditeljima.

(4) Učitelji predmetne nastave koji izvode izbornu nastavu informatike, uz obvezatne poslove iz stavka 3. ovoga članka, obavljaju i poslove utvrđene Odlukom o uvjetima i načinu vo­đenja informatičke učionice u osnovnim i srednjim školama (Glasnik Ministarstva kulture i prosvjete, broj 5/93).

Članak 39.

Posebni poslovi

(1) Učitelji u osnovnoj školi mogu obavljati i posebne poslove koji proizlaze iz ustroja rada škole ili iz odredaba zakona, drugih propisa ili kolektivnih ugovora.

(2) Posebni poslovi u smislu stavka 1. ovoga članka jesu satničarski i voditeljski poslovi, poslovi sindikalnoga povjerenika, poslovi zaposleničkoga vijeća odnosno sindikalnoga vijeć­nika, poslovi povjerenika zaštite na radu te drugi odgovarajući poslovi.

(3) Stručni suradnici mogu obavljati i poslove sindikalnoga povjerenika, poslove zaposleničkoga vijeća odnosno sindikalnoga vijećnika, poslove povjerenika zaštite na radu i druge poslove koji proizlaze iz zakona, drugih propisa ili kolektivnih ugovora, a posebne poslove koji proizlaze iz ustroja rada škole samo u iznimnim slučajevima.

(4) Poslovi iz stavka 3. ovoga članka obavljaju se kao posebna radna obveza za koju se stručnom suradniku s punim radnim vremenom razmjerno smanjuju redovite tjedne radne obveze, a stručnom suradniku s nepunim radnim vremenom povećava tjedno radno vrijeme.

(5) U umjetničkim školama posebni su poslovi i poslovi pročelnika stručnih odjela, a ako škola nema stručnoga suradnika knjižničara, i poslovi voditelja instrumentarija, knjižnice -nototeke i fonoteke.

Članak 40.

(1) Posebni poslovi iz članka 39. ovoga ugovora obavljaju se kao posebna radna obveza za koju se učitelju s punim radnim vremenom razmjerno smanjuju redovite tjedne radne obveze, a učitelju s nepunim radnim vremenom razmjerno povećava tjedno radno vrijeme.

(2) Posebni poslovi mogu se obavljati i kao radna obveza koja u razrednoj nastavi zamjenjuje nastavne predmete odgojnih područja (glazbena kultura, likovna kultura i tjelesna i zdravstvena kultura), a u predmetnoj nastavi razredničke poslove.

(3) Nastavni sat nastavnih predmeta odgojnih područja zamjenjuje se s 2, a razredništvo s 4 sata posebnih poslova.

Članak 41.

Satničarski poslovi obuhvaćaju izradbu rasporeda sati rada s razrednim odjelima i odgojno-obrazovnim skupinama, rasporeda uporabe učionica i drugih radnih prostora te rasporeda dežurstava učitelja, a voditeljski poslovi ustrojavanje i praćenje rada smjena, rada područnih odjela ili rada odjela učenika s posebnim potrebama, poslove organizacije zamjena učitelja te druge poslove vezane uz dnevni i tjedni rad po rasporedima.

Članak 42.

(1) U Školi koja ima manje od 8 razrednih odjela predmetne nastave, satničarske poslove i poslove vođenja smjena obavlja ravnatelj škole u redovitom radnom vremenu.

(2) U Školi koja ima najmanje 8 razrednih odjela predmetne nastave, satničarske poslove i poslove vođenja smjene obavlja učitelj predmetne nastave 4 sata tjedno, a ako škola radi u dvije ili više smjena, ostale smjene vodi ravnatelj škole u redovitom radnom vremenu.

(3) Ako Škola ima više od 16 razrednih odjela predmetne nastave i ako radi u dvije ili više smjena, satničarske i voditeljske poslove obavljaju dva učitelja predmetne nastave, svaki 4 sata tjedno.

(4) U umjetničkim školama poslove vođenja instrumentarija, nototeke i fonoteke obavlja učitelj 4 sata tjedno ako škola ima najviše 200 učenika, a 6 sati tjedno ako ima više od 200 učenika.

(5) U umjetničkim školama poslove pročelnika strukovnoga odjela obavlja učitelj 2 sata tjedno ako odjel ima do 5 učitelja, 4 sata tjedno ako odjel ima do 10 učitelja i 6 sati tjedno ako odjel ima više od 10 učitelja.

(6) Ako škola u svom sastavu ima školski bazen, poslove vođenja školskog bazena obavlja učitelj 10 sati tjedno.

Članak 43.

(1) U Školi koja u svojem sastavu ima osmorazredne područne odjele, satničarske poslove i poslove vođenja područnih odjela obavlja učitelj predmetne nastave 8 sati tjedno, a u školi koja ima četverorazredne područne odjele, učitelj razredne ili predmetne nastave 4 sata tjedno.

(2) U osnovnoj umjetničkoj školi koja u svojem sastavu ima šestorazredne područne odjele, poslove vođenja područnih odjela obavlja učitelj 4 sata tjedno.

(3) U Školi koja u svojem sastavu ima odjele učenika s posebnim potrebama (odjele učenika s teškoćama u razvoju), sat­ničarske poslove vezane uz te odjele i poslove vođenja tih odjela obavlja učitelj odnosno defektolog 4 sata tjedno.

(4) U Školi ili drugoj ustanovi koja u svojem sastavu ima odjele umjetničke naobrazbe, satničarske poslove vezane uz te odjele i poslove vođenja tih odjela obavlja učitelj 4 do 20 sati tjedno, prema odobrenju Ministarstva.

POSLOVI STRUČNIH SURADNIKA

Članak 44.

Poslovi stručnih suradnika

(1) Stručni suradnici obavljaju stručno-razvojne i druge stručne poslove u skladu sa zahtjevima struke te ostale poslove koji proizlaze iz pedagoškoga rada ili su s njime u svezi.

(2) Neposrednim pedagoškim radom stručnih suradnika smatra se obavljanje poslova iz stavka 1.ovoga članka u radu ili u suradnji s učenicima, učiteljima, stručnim suradnicima, ravnateljem, roditeljima ili drugim sudionicima odgojno-obrazovnoga procesa.

Članak 45.

(1) Stručni suradnik pedagog planira i programira rad, priprema se i obavlja poslove u neposrednome pedagoškom radu, analizira i vrednuje djelotvornost odgojno-obrazovnog rada škole, predlaže mjere za poboljšanje, stručno se usavršava, surađuje s ustanovama, sudjeluje u radu povjerenstva za upis djece u osnovnu školu, vodi odgovarajuću pedagošku dokumentaciju te obavlja druge poslove na unapređivanju i razvoju odgojno-obrazovne djelatnosti škole.

(2) Stručni suradnik knjižničar planira i programira rad, priprema se i obavlja poslove u neposrednome pedagoškom radu, stručno-knjižnične i informacijsko-referalne poslove te poslove vezane uz kulturnu i javnu djelatnost škole, stručno se usavršava, surađuje s matičnim službama, knjižnicama, knjižarima i nakladnicima te obavlja druge poslove vezane uz rad školske knjižnice.

(3) Stručni suradnik psiholog planira i programira rad, priprema se i obavlja poslove u neposrednome pedagoškom radu, u sklopu neposrednoga rada skrbi se o identifikaciji i osiguravanju potrebnih mjera i oblika rada za djecu koja trebaju posebnu stručnu potporu u očuvanju psihičkoga zdravlja i poticanju razvoja, surađuje s ustanovama, vodi odgovarajuću dokumentaciju, sudjeluje u radu povjerenstva za upis djece u osnovnu školu, stručno se usavršava te obavlja druge poslove u skladu sa zahtjevima struke.

(4) Stručni suradnik defektolog u redovitim osnovnim školama planira i programira rad, priprema se i obavlja poslove u neposrednome odgojno-obrazovnom radu s učenicima, savjetuje i pomaže u radu učiteljima i stručnim suradnicima te ostalim zaposlenicima škole u svezi s postupcima u radu s djecom s posebnim potrebama, surađuje, savjetuje i pomaže roditeljima učenika s teškoćama u razvoju, analizira i vrednuje djelotvornost odgojno-obrazovnog rada, stručno se usavršava, surađuje s ustanovama, vodi odgovarajuću pedagošku dokumentaciju i učeničke dosjee, sudjeluje u radu povjerenstva za upis djece u osnovnu školu, obavlja poslove na prevenciji poremećaja u ponašanju te obavlja druge poslove na unapređivanju i razvoju odgojno-obrazovne djelatnosti škole.

(5) Stručni suradnik zdravstveni djelatnik planira i programira rad, priprema se i obavlja poslove u neposrednome radu s učenicima, identificira učenike kojima je potrebna zdravstvena pomoć, izvodi vježbe s učenicima radi održavanja razine motoričkih sposobnosti, ponovnog aktiviranja organizma i poboljšanja oštećenih funkcija te poticanja psihomotoričkih vještina i navika, savjetuje i pomaže učiteljima, stručnim suradnicima i roditeljima u radu s učenicima s motoričkim oštećenjima, vodi odgovarajuću dokumentaciju te obavlja druge poslove u skladu sa zahtjevima struke.

(6) Stručni suradnik socijalni djelatnik planira i programira rad, priprema se i obavlja poslove u neposrednome radu s učenicima, roditeljima i zaposlenicima škole, prikuplja i analizira podatke o socijalnom statusu učenika i njegove obitelji, surađuje s ustanovama, prema potrebi sudjeluje u radu povjerenstva za upis djece u osnovnu školu, obavlja poslove vezane uz smještaj učenika u druge obitelji i ustanove socijalne skrbi, organizira nabavu školskoga pribora i udžbenika za socijalno ugrožene učenike, savjetuje i pomaže roditeljima u ostvarivanju prava s područja zdravstvene i socijalne skrbi, vodi odgovarajuću pedagošku dokumentaciju te obavlja druge poslove u skladu sa zahtjevima struke.

Članak 46.

(1) Stručni suradnik defektolog u posebnim školama obavlja poslove iz stavka 1. članka 45. ovoga ugovora, a u sklopu neposrednoga pedagoškog rada i poslove produženoga stručnog postupka i pružanja posebne defektološke pomoći učenicima s većim teškoćama u razvoju.

(2) Stručni suradnik defektolog u redovitim osnovnim školama koje u svojem sastavu imaju posebne odjele za djecu s većim teškoćama u razvoju, uz poslove iz stavka 1. ovoga članka, obavlja i poslove voditeljstva posebnih razrednih odjela.

(3) Stručni suradnik knjižničar u osnovnim umjetničkim školama, uz poslove iz stavka 2. članka 45. ovoga ugovora, obavlja i poslove vođenja instrumentarija, nototeke i fonoteke.

Članak 47.

Za nepuno radno vrijeme, tjedne radne obveze učitelja i stručnih suradnika manje su od radnih obveza za puno radno vrijeme razmjerno smanjenju radnoga vremena.

Članak 48.

(1) Obveze učitelja i stručnih suradnika utvrđuju se godiš­njim planom i programom rada osnovne škole.

(2) U skladu s obvezama utvrđenim ugovorom o radu te godišnjim planom i programom rada Škole, učitelju i stručnom suradniku izdaje se pojedinačni akt (rješenje o tjednom zaduženju) najkasnije do 30. rujna tekuće školske godine.

(3) Zaposlenik iz prethodnog stavka ovoga članka može podnijeti prigovor na rješenje o tjednom zaduženju u roku od 15 dana od dana dostave rješenja.

RADNE OBVEZE UČITELJA RAZREDNE NASTAVE

Članak 49.

(1) Učitelji razredne nastave obvezni su izvoditi nastavu i druge oblike neposrednoga odgojno-obrazovnog rada s učenicima u količini propisanoj nastavnim planom za I., II., III. ili IV. razred te obavljati razredničke i ostale poslove iz članka 38. ovoga ugovora u sklopu satnice do punoga radnog vremena.

(2) U radnu obvezu iz stavka 1. ovoga članka ne ubrajaju se sati stranoga jezika i izborne nastave vjeronauka, a ni sati nastavnih predmeta odgojnih područja ako ih izvode učitelji predmetne nastave.

(3) Ugovorne strane utvrđuju pravo da su ukupne tjedne obveze utvrđene u članku 55. ovoga ugovora manje za 2 sata učiteljima razredne nastave koji su obavljali poslove u neposrednom odgojno-obrazovnom radu s učenicima od 30 do 34 godine, a za 4 sata učiteljima razredne nastave koji su obavljali poslove u neposrednom odgojno-obrazovnom radu s učenicima 35 i više godina, ukoliko ne koriste pravo iz stavka 1. članka 7. ovoga ugovora.

(4) Učitelj razredne nastave može se osloboditi od obveze izvođenja dodatne i dopunske nastave i izvannastavnih aktivnosti te nastavnih predmeta odgojnih područja ako obavlja posebne poslove iz članka 39. ovoga ugovora, ili ako koristi pravo na manje tjedne obveze neposrednog odgojno-obrazovnog rada s učenicima, ili ako je to propisano nastavnim planom i programom.

(5) U slučajevima iz prethodnog stavka ovoga članka, nastavne predmete odgojnih područja izvode učitelji predmetne nastave.

(6) Broj sati neposrednoga odgojno-obrazovnog rada s učenicima veći od broja sati utvrđenih prema odredbama ovoga članka smatra se prekovremenim radom.

Članak 50.

Učitelji razredne nastave koji imaju ugovor o radu za rad u produženom boravku ostvaruju neposredni odgojno-obrazovni rad s učenicima u sklopu 25 nastavnih sati tjedno.

RADNE OBVEZE UČITELJA PREDMETNE NASTAVE

Članak 51.

(1) Učitelji predmetne nastave obvezni su izvoditi nastavu i druge oblike neposrednoga odgojno-obrazovnog rada s učenicima u količini utvrđenoj ovim pravilnikom te obavljati razredničke i ostale poslove iz članka 38. ovoga ugovora u sklopu satnice do punoga radnog vremena.

(2) Ako učitelj predmetne nastave nije razrednik, može umjesto ukupnih razredničkih poslova obavljati satničarske i voditeljske poslove ili druge posebne poslove 4 sata tjedno, u skladu s odredbama članka 42. i 43. ovoga ugovora.

(3) Ako učitelj predmetne nastave posebne poslove ne obavlja kao zamjenu za razredništvo, zadužuje se tim poslovima kao posebnom radnom obvezom u smislu odredbe stavka 1. članka 41. ovoga ugovora.

Članak 52.

(1) Tjedna obveza učitelja predmetne nastave u izvođenju redovite i izborne nastave te neposrednoga odgojno-obrazovnog rada razrednika iz stavka 1. članka 38. ovoga ugovora za puno radno vrijeme iznosi:

– 20 sati za učitelje hrvatskoga jezika, matematike i nastavnih predmeta koji se u svim razredima predmetne nastave izvode 1 sat tjedno,

– 21 sat za učitelje stranih jezika,

– 22 sata za učitelje ostalih nastavnih predmeta, učitelje vje­ro­nauka i informatike te učitelje u umjetničkim školama.

(2) Učitelj predmetne nastave ostvaruje pravo na puno radno vrijeme ako je redovitom nastavom zadužen najmanje:

– 18 sati hrvatskoga jezika ili matematike te nastavnih predmeta koji se u svim razredima predmetne nastave izvode 1 sat tjedno,

– 19 sati stranoga jezika,

– 20 sati ostalih nastavnih predmeta, vjeronauka ili informatike ili nastavnih predmeta u umjetničkoj školi.

(3) Ako jedan od dvaju ili više učitelja ili jedini učitelj nastavnoga predmeta ne može biti zadužen prema odredbama stavka 2. ovoga članka, ostvaruje pravo na puno radno vrijeme ako je redovitom nastavom zadužen najmanje:

– 16 sati hrvatskoga jezika, matematike ili nastavnih predmeta koji se u svim razredima predmetne nastave izvode 1 sat tjedno,

– 17 sati stranoga jezika,

– 18 sati ostalih nastavnih predmeta, vjeronauka ili informatike ili nastavnihpredmeta u umjetničkoj školi.

(4) Učitelji predmetne nastave u malim otočnim, planinskim i seoskim školama koji ne mogu biti zaduženi prema odredbama stavka 2. i 3. ovoga članka mogu ostvariti pravo na puno radno vrijeme i s manje sati redovite nastave uz posebno odobrenje Ministarstva.

(5) Ravnatelj smije sklopiti ugovor o radu na puno radno vrijeme u skladu s odredbama utvrđenim prethodnim stavcima ovog članka, te članka 53. ovog ugovora.

(6) U slučaju ispunjavanja uvjeta utvrđenih u prethodnom stavku ovog članka, učitelj predmetne nastave ostvaruje pravo na plaću za puno, četrdesetsatno radno vrijeme prema odredbama članka 16. ovog ugovora.

Članak 53.

(1) Za ostvarivanje prava iz članka 52. stavka 2. ovoga ugovora redovitom nastavom smatraju se i sljedeće radne obveze:

– izvođenje posebnih programa osnovnoga glazbenog, plesnog i športskog školovanja,

– izvođenje izborne nastave stranoga jezika, vjeronauka i informatike,

– za učitelja glazbene kulture vođenje troglasnoga učeničkog pjevačkog zbora odnosno orkestra u opsegu od 3 sata tjedno te vođenje jednoglasnoga ili dvoglasnog učeničkog zbora odnosno pripremnoga orkestra u opsegu od 2 sata tjedno, s tim da ukupno zaduženje navedenim poslovima smije iznositi najviše 6 sati tjedno u Školi,

– za učitelja likovne kulture obavljanje poslova estetskoga uređenja škole u opsegu do ukupno 4 sata tjedno u Školi,

– vođenje športskoga kluba ukupno u Školi u opsegu od 2 sata tjedno,

– vođenje županijskog stručnog aktiva u opsegu od 2 sata tjedno,

– izvođenje dodatne nastave matematike u opsegu od 2 sata tjedno ako jedan od dvaju ili više učitelja ili jedini čiteljelj matematike u Školi redovitom nastavom ne ostvaruje pravo na puno tjedno radno vrijeme,

– izvođenje izborne nastave tehničke kulture u opsegu do 4 sata tjedno, ako jedan od dvaju ili više učitelja ili jedini učitelj tehničke kulture u Školi redovitom nastavom ne ostvaruje pravo na puno radno vrijeme, a ne može biti zadužen izbornom nastavom informatike,

– vođenje četveroglasnog učeničkog zbora umjetničke škole u opsegu do 6 sati tjedno (izvođenje u trajanju od 2 x 60 minuta tjedno s najmanje 30 članova),

– vođenje orkestra umjetničke škole u opsegu do 4 sata tjedno (izvođenje u trajanju od 2 x 60 minuta tjedno s najmanje 15 članova),

– izvođenje korepeticije u umjetničkoj školi opsegu od 2 sata tjedno,

– vođenje komornog sastava u umjetničkoj školi u opsegu od 2 sata tjedno.

(2) Za ostvarivanje prava iz stavka 2. članka 52. ovoga ugovora, poslovi vođenja učeničke zadruge mogu se, uz posebno odobrenje Ministarstva, smatrati i redovitom nastavom.

Članak 54.

(1) Tjedne radne obveze u neposrednome odgojno-obrazovnom radu s učenicima za puno radno vrijeme iz stavka 1. članka 52. ovoga ugovora povećavaju se za 2 sata tjedno poslovima utvrđenim odredbama ovoga članka, a iznimno 3 sata, ako Škola ne može realizirati propisanu količinu dopunske i dodatne nastave i izvannastavnih aktivnosti.

(2) Do ukupne tjedne radne obveze iz stavka 1. ovoga članka, učitelji predmetne nastave izvode dodatnu i dopunsku nastavu, rade u izvannastavnim aktivnostima, vode učeničku zadrugu te učeničko društvo ili klub, a mogu izvoditi i izbornu nastavu ili obavljati poslove razrednika u neposrednome odgojno-obrazovnom radu s učenicima ako tim oblicima rada nisu zaduženi u sklopu obveza iz stavka 1.članka 52. ovoga ugovora.

(3) Do ukupne tjedne radne obveze iz stavka 1. ovoga članka, učitelji tjelesne i zdravstvene kulture mogu obavljati i poslove poduke plivanja te kinezioterapeutski rad s učenicima s većim teškoćama u razvoju, učitelji defektolozi produženi stručni postupak i posebnu defektološku pomoć, a učitelji u umjetničkim školama i poslove vođenja javnih nastupa učenika.

(4) Broj sati ukupnoga neposrednog odgojno-obrazovnog rada s učenicima veći od broja sati obveza iz stavka 1. ovoga članka smatra se prekovremenim radom.

Članak 55.

(1) Ukupne tjedne obveze u neposrednome odgojno-obrazovnom radu s učenicima za učitelje predmetne nastave koji su obavljali poslove u neposrednome radu s učenicima od 30 do 34 godina manje su za 2 sata od obveza iz stavka 1. članka 52. ovoga ugovora, a 35 i više godina za 4 sata, ukoliko ne koriste pravo iz stavka 1. članka 7. ovoga ugovora.

(2) Učitelja iz stavka 1. ovog članka ravnatelj ne smije zadužiti prekovremenim radom.

Članak 56.

(1) Ako učitelj predmetne nastave izvodi redovitu nastavu iz dvaju ili više nastavnih predmeta, tjedne radne obveze iz članka 52. i 54. ovoga ugovora utvrđuju se prema nastavnom predmetu povoljnijem za učitelja.

(2) Ako učitelj razredne ili predmetne nastave radi prema nastavnom planu i programu njegovanja jezika i kulture nacionalne manjine, radne obveze utvrđuju se prema obvezama učitelja hrvatskoga jezika, ukoliko ne koriste pravo iz stavka 1. članka 7. ovoga ugovora.

Članak 57.

(1) Za učitelja defektologa koji radi prema posebnom programu s učenicima s lakšim teškoćama u razvoju, djelomično integriranim u redovitim osnovnim školama, tjedna radna obveza u neposrednome odgojno-obrazovnom radu, uključujući i produženi stručni postupak i pružanje posebne defektološke pomoći, iznosi 24 sata tjedno.

(2) Učitelj defektolog iz stavka 1. ovoga članka može ostvariti pravo na puno radno vrijeme ako je zadužen redovitom nastavom najmanje 12 sati tjedno, a do pune tjedne obveze u neposred­nom odgojno-obrazovnom radu zadužuje se poslovima produženoga stručnog postupka odnosno posebne defektološke pomoći.

(3) Za učitelja defektologa odnosno učitelja koji radi u redovitoj i izbornoj nastavi s učenicima s većim teškoćama u razvoju u posebnim ustanovama ili u posebnim odjelima u redovitim osnovnim školama, tjedna radna obveza u izvođenju redovite i izborne nastave i ukupna tjedna radna obveza u neposrednome odgojno-obrazovnom radu, uključujući i produženi stručni postupak, utvrđuje se prema odgovarajućim odredbama članka 49. do 56. ovoga ugovora.

(4) Učitelji defektolozi koji imaju ugovor o radu u produženom stručnom postupku, posebnoj defektološkoj pomoći odnosno rehabilitacijskom postupku, ostvaruju neposredni-odgojno obrazovni rad s učenicima u sklopu 25 nastavnih sati tjedno.

Članak 58.

Nepuno radno vrijeme učitelja predmetne nastave

(1) Nepuno radno vrijeme utvrđuje se na osnovi broja sati redovite nastave, izborne nastave stranoga jezika, vjeronauka i informatike, neposrednog odgojno-obrazovnog rada razrednika te drugih poslova iz članka 53. ovoga ugovora koji se, kao radna obveza, smatraju redovitom nastavom u odnosu prema broju sati redovite nastave propisane za ostvarivanje prava na puno radno vrijeme.

(2) Izračun broja sati rada u nepunom tjednom radnom vremenu izračunava se na temelju postavljenog razmjera:

 A : B = C : x

 – u kojem A predstavlja potreban broj sati redovite nastave za puno tjedno radno vrijeme prema članku 52. stavku 2. ovoga ugovora (18/19/20),

 – u kojem B predstavlja broj 40, odnosno potreban broj sati rada za puno tjedno radno vrijeme prema stavku 1. članku 25. ovoga ugovora,

 – u kojem C predstavlja broj sati neposrednog odgojno-obrazovnog rada iz stavka 1. ovoga članka na temelju kojeg se sklapa ugovor o radu u nepunom tjednom radnom vremenu i

 – u kojem x predstavlja ukupno nepuno tjedno radno vrijeme.

(3) Broj sati ukupnog neposrednog odgojno-obrazovnog rada učitelja u nepunom tjednom radnom vremenu do tjedne obveze iz stavka 1. članka 54. ovoga ugovora određuje se na temelju postavljenog razmjera:

 A1 : B = C : x

 – u kojem A1 predstavlja ukupan broj sati neposrednog odgojno-obrazovnog rada prema stavku 1. članka 54. ovoga ugovora (22/23/24),

 – u kojem B predstavlja broj 40, odnosno potreban broj sati rada za puno tjedno radno vrijeme prema stavku 1. članku 25. ovoga ugovora,

 – u kojem C predstavlja ukupan broj sati u nepunom tjednom radnom vremenu za koje je sklapljen ugovor o radu,

 – u kojem x predstavlja broj sati neposrednog odgojno-obrazovnog rada učitelja koje će obavljati u nepunom tjednom radnom vremenu.

(4) Ravnatelj smije sklopiti ugovor o radu na nepuno radno vrijeme u skladu s odredbama utvrđenim prethodnim stavcima ovog članka.

(5) U skladu s odredbama utvrđenim u prethodnom stavku ovog članka, učitelj predmetne nastave ostvaruje pravo na razmjerni dio plaće prema odredbama članka 16. ovog ugovora.

(6) Učitelju predmetne nastave, odnosno defektologu iz članka 57. ovoga ugovora, koji je razrednik i koji radi u nepunom radnom vremenu, radno vrijeme utvrđeno prema stavku 1. ovoga članka povećava se za 2 sata neposrednoga odgojno-obrazovnog rada razrednika i za 2 sata ostalih razredničkih poslova.

RADNE OBVEZE STRUČNIH SURADNIKA

Članak 59.

(1) Stručni suradnici obvezni su obavljati poslove u neposrednome pedagoškom radu 25 sati tjedno, a ostale poslove u sklopu satnice do punoga radnog vremena.

(2) Poslovi iz stavka 1. ovoga članka koji se obavljaju u neposrednome pedagoškom radu i drugi odgovarajući poslovi raspoređuju se na šestosatni dnevni rad u školi (sat po 60 minuta), a ostatak dnevnoga rada odnosi se na poslove vezane uz ustanove, poslove stručnoga usavršavanja, planiranja, programiranja i pripremanja za rad i na druge poslove.

(3) Stručni suradnik defektolog u redovitoj školi obvezan je obavljati poslove u neposrednome odgojno-obrazovnom radu s učenicima 20 nastavnih sati tjedno, poslove u neposrednome pedagoškom radu s učiteljima, stručnim suradnicima i roditeljima 5 sati tjedno, a ostale poslove u sklopu satnice do punoga radnog vremena, s tim da poslove u neposrednome radu obavlja u petosatnom dnevnom radu u školi (sat po 60 minuta).

(4) Stručni suradnik zdravstveni djelatnik u osmosatnom dnevnom radu obavlja poslove u neposrednome radu s učenicima 30 sati tjedno, a ostale poslove u sklopu satnice do punog radnog vremena.

Članak 60.

Stručni suradnik pedagog ostvaruje pravo na puno radno vrijeme u osnovnoj školi koja ima više od 12 razrednih odjela, a u osnovnoj školi s manje od 13 razrednih odjela uz odobrenje Ministarstva.

Članak 61.

(1) Stručni suradnik knjižničar ostvaruje pravo na puno radno vrijeme ako škola u svom sastavu ima školsku knjižnicu ustrojenu prema propisanim standardima ili ako osnovna škola ima više od 12 razrednih odjela, a osnovna umjetnička škola više od 200 učenika.

(2) Stručni suradnik knjižničar obavlja poslove u nepunome radnom vremenu od 20 sati tjedno ako osnovna škola ima manje od 13 razrednih odjela, odnosno osnovna umjetnička škola manje od 200 učenika, a školska knjižnica ne udovoljava propisanim standardima.

(3) Ako škola radi u posebnim uvjetima ili ima knjižni fond iznad standarda ili iznimno velik broj učenika, Ministarstvo može odobriti i veći opseg poslova stručnoga suradnika knjižničara.

Članak 62.

Stručni suradnik psiholog ostvaruje, uz odobrenje Ministarstva, pravo na puno radno vrijeme ako obavlja poslove u neposrednome pedagoškom radu s najmanje 400 učenika jedne ili više redovitih osnovnih škola, odnosno s najmanje 100 učenika posebnih škola za školovanje učenika s teškoćama u razvoju.

Članak 63.

Stručni suradnik defektolog u redovitoj osnovnoj školi ostvaruje, uz odobrenje Ministarstva, pravo na puno radno vrijeme ako u jednoj ili više škola obavlja poslove u neposrednome radu s najmanje 20 učenika s rješenjem o primjerenom obliku školovanja.

Članak 64.

Stručni suradnik zdravstveni djelatnik ostvaruje, uz odobre­nje Ministarstva, pravo na puno radno vrijeme ako obavlja poslove u neposrednome radu s najmanje 20 učenika s većim teško­ćama u razvoju, odnosno s učenicima plesne umjetničke škole.

Članak 65.

Stručni suradnik socijalni djelatnik ostvaruje, uz odobrenje Ministarstva, pravo na puno radno vrijeme ako obavlja poslove u neposrednome radu s najmanje 50 učenika uključenih u postupke centra za socijalnu skrb.

VIII. ZDRAVLJE I SIGURNOST NA RADU

Članak 66.

Zaštita na radu

(1) Ravnatelj je dužan primjenjivati propise s područja zaštite na radu i osigurati nužne uvjete za zdravlje i sigurnost na radu uključujući mjere za sprečavanje rizika u poučavanju i na radu.

(2) Ravnatelj je dužan poduzeti sve mjere nužne za zaštitu života te sigurnost i zdravlje zaposlenika, osposobljavati i organizirati provedbu osposobljavanja zaposlenika za rad na siguran način te skrbiti za potrebnu organizaciju i sredstva.

(3) Ravnatelj je dužan informirati zaposlenike o zaštiti na radu pružanjem informacija, primjenjivati propise o korištenju sredstava za rad i osobnih zaštitnih sredstava te provoditi ispitivanja istih, provoditi zaštitu od požara te evakuaciju i spašavanje, organizirati pružanje prve pomoći i medicinske pomoći te raditi na zaštiti nepušača.

(4) U cilju prilagođavanja tehničkom napretku poslodavac je obvezan planirati tehnološki i organizacijski razvoj radnog procesa i nastave na način da opasne i štetne tehnologije uklone iz radnog i nastavnog procesa zamjenjujući ih manje opasnim ili neopasnim.

(5) Pri uvođenju novih tehnologija ravnatelj je obvezan informirati zaposlenike i njihove sindikalne povjerenike o tehno­loškim karakteristikama i mogućim utjecajima i posljedicama tih tehnologija na zdravlje, sigurnost, ekološku i radnu sredinu.

(6) Ravnatelj je dužan osigurati dodatne uvjete sigurnosti za rad invalida u skladu s posebnim propisima.

(7) Sindikalni povjerenik ima pravo podnositi prijedloge o zaštiti na radu na koje je ravnatelj dužan očitovati se u roku od 30 dana.

Članak 67.

Pisane upute o sigurnosti

(1) Ravnatelj je dužan postaviti pisane upute o uvjetima i načinu korištenja prostora, prostorija, sredstava za rad, opasnih radnih tvari i opreme i osigurati da su ista u svakom trenutku ispravna.

(2) Obavijesti o opasnostima i štetnostima te mjerama koje je poduzeo i koje će poduzeti radi unapređenja prevencije, profesionalnih rizika i njihovih štetnih posljedica ravnatelj je dužan najmanje svaka 3 mjeseca davati sindikalnom povjereniku.

Članak 68.

Obveze sindikalnog povjerenika

U odnosu na provođenje mjere zaštite na radu sindikalni po­vje­renik ima pravo i obvezu osobito:

– sudjelovati u planiranju i unapređivanju uvjeta rada, uvo­đenja novih tehnologija, projekata, programa i radnih procesa te njihovoj provedbi,

– biti informiran o svim promjenama od utjecaja na sigurnost i zdravlje zaposlenika, primati primjedbe zaposlenika na primjenu propisa i provedbu mjera zaštite na radu,

– biti nazočan inspekcijskim pregledima i izvjestiti inspektora zaštite na radu o svojim i zapažanjima zaposlenika, kao i pozivati inspektora kada ocijeni da su ugroženi život i zdravlje zaposlenika a poslodavac to propušta ili odbija učiniti,

– obrazovati se za obavljanje ovih poslova, stalno proširivati i unapređivati znanja, te prikupljati informacije odgovarajuće za rad na siguran način,

– stavljati prigovor na inspekcijski nalaz i mišljenja,

– svojim djelovanjem poticati ostale zaposlenike za rad na siguran način, planirati i osposobljavati zaposlenike i (učenike) za zaštitu na radu, te raditi na promicanju i unapređivanju sigurnosne, zdravstvene, ekološke i estetske kulture u Školi.

– slobodnog pristupa mjestima rada radi utvrđivanja uvjeta rada,

– informirati zaposlenike i radničko vijeće o poduzetim mjerama zaštite na radu najmanje svaka 3 mjeseca.

Članak 69.

Povjerenik za zaštitu na radu

(1) Škola s više od 20 zaposlenika obvezno bira povjerenika za zaštitu na radu.

(2) Izbor, imenovanje i opoziv povjerenika kao i broj povjerenika obavlja se u skladu s odredbama Zakona o radu kojima su uređena pitanja zaposleničkih vijeća.

(3) Povjerenika za zaštitu na radu zaposlenici biraju na vrijeme na koje je sklopljen kolektivni ugovor i ista osoba može biti ponovno izabrana za povjerenika.

(4) Obveze povjerenika zaštite na radu navedena su člankom 68. ovoga ugovora.

(5) Naknada za rad povjerenika iz stavka 1. ovog članka iznosi dva radna sata tjedno uz naknadu plaće tijekom svake kalendarske godine u trajanju mandata.

Članak 70.

Rad povjerenika za zaštitu na radu

Ravnatelj je dužan osigurati povjereniku za zaštitu na radu uvjete za nesmetano obnašanje dužnosti, davati sve potrebne obavijesti i omogućiti uvid u sve propise i isprave u svezi s zaštitom na radu i ne smije ga tijekom obnašanja dužnosti i deset mjeseci po isteku iste, bez pristanka zaposleničkog vijeća odnosno sindikalnog vijećnika rasporediti na drugo mjesto ili k drugom poslodavcu, raskinuti s njim radni odnos, smanjivati mu plaću ili ga na drugi način dovoditi u nepovoljniji položaj niti protiv njega pokrenuti postupak za nadoknadu štete, ukoliko je povjerenik postupao sukladno svojim ovlastima.

Članak 71.

Preuzimanje prava i obveza za zaštitu na radu

Ukoliko u Školi nije izabran povjerenik za zaštitu na radu sukladno stavku 2. članku 69. ovog ugovora, sva prava i obveze utvrđene odredbama ovog ugovora u odnosu na zaštitu zdravlja i sigurnost na radu ima sindikalni povjerenik.

Članak 72.

Zaštita na radu i dužnosti zaposlenika

(1) Dužnost je svakog zaposlenika brinuti se o vlastitoj sigurnosti i zdravlju, kao i sigurnosti i zdravlju drugih zaposlenika, te osoba na koje utječu njegovi postupci tijekom rada u skladu s osposobljenošću i uputama koje mu je osigurao ravnatelj Škole.

(2) Zaposlenik, koji u slučaju ozbiljne, prijeteće i neizbježne opasnosti napusti svoje radno mjesto ili opasno područje, ne smije biti stavljen u nepovoljniji položaj zbog takvog svog postupka u odnosu na druge zaposlenike i može uživati zaštitu od bilo kakvih neposrednih posljedica, osim ako je po posebnim propisima ili pravilima struke bio dužan izložiti se opasnosti radi spašavanja života i zdravlja ljudi i imovine.

Članak 73.

Invalidnost i naknada plaće

Naknada plaće koja zaposleniku pripada od dana nastanka invalidnosti ili od dana utvrđene smanjene sposobnosti zbog nastanka invalidnosti odnosno od dana završetka prekvalifikacije ili dokvalifikacije do raspoređivanja na odgovarajuće radno mjesto, ne može biti manja od iznosa osnovne plaće radnog mjesta na koje je do tada bio postavljen odnosno raspoređen.

Članak 74.

Isplata plaće za skraćeno radno vrijeme

Ravnatelj, u suradnji s nadležnim tijelima školske vlasti, dužan je radniku koji radi skraćeno radno vrijeme zbog smanjene radne sposobnosti nastale povredom na radu bez njegove krivnje ili profesionalnog oboljenja, isplatiti plaću za skraćeno radno vrijeme i naknadu u visini razlike između naknade koju ostvaruje po propisima invalidsko-mirovinskog osiguranja i plaća radnog mjesta na koje je postavljen odnosno raspoređen.

IX. PRAVA, OBVEZE I OVLASTI SINDIKATA I SINDIKALNIH POVJERENIKA, SINDIKALNIH VIJEĆNIKA I PREDSTAVNIKA

Članak 75.

Obveze socijalnih partnera

(1) Strane potpisnice obvezuju se primjenjivati ovaj ugovor u dobroj vjeri na načelima promicanja socijalnog partnerstva i kolektivnog pregovaranja.

(2) Vlada Republike Hrvatske obvezuje se zatražiti mišljenje Sindikata potpisnika ovog ugovora prije predlaganja zakona i donošenja propisa koji su od utjecaja na prava i obveze iz rada i na osnovi rada zaposlenih.

Članak 76.

Obavijest o izboru sindikalnog predstavnika

Sindikat je dužan obavijestiti poslodavca o izboru ili imenovanju sindikalnog povjerenika i drugih sindikalnih predstavnika.

Članak 77.

Prava sindikalnih povjerenika i predstavnika

(1) Ravnatelj je obvezan sindikalnom povjereniku, odnosno predstavniku omogućiti neophodan pristup radnim mjestima u svrhu obnašanja njegove dužnosti, te radi omogućavanja uvida u podatke i isprave u svezi s ostvarivanjem i zaštitom prava radnika.

(2) Ravnatelj također treba sindikalnom povjereniku, odnosno predstavniku osigurati informacije koje su bitne za gospodarski položaj radnika kao što su prijedlozi odluka i pravilnika o radu kojima se reguliraju prava i obveze iz radnog odnosa, prijedlozi poslovnih i ravojnih odluka koje utječu na gospodarski i socijalni položaj zaposlenika.

(3) Ravnatelj je dužan primiti na razgovor sindikalnog povjerenika, odnosno predstavnika po mogućnosti odmah, ali najkasnije u roku od 3 dana.

(4) Ravnatelj je dužan u pisanom obliku odgovoriti na svaki dopis sindikalnog povjerenika, odnosno predstavnika najkasnije u roku od 5 dana.

(5) Sindikalni povjerenik odnosno predstavnik ne smije biti spriječen ili ometan u obnašanju svoje dužnosti ako djeluje u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom.

(6) Sindikalni povjerenik, odnosno predstavnik ima i druga prava određena ovim ugovorom, zakonom i kolektivnim ugovorom.

(7) Prava iz prethodnih stavaka ovog članka pripadaju jednako sindikalnom povjereniku kao i sindikalnim predstavnicima uključujući i one koji nisu zaposleni kod tog poslodavca.

(8) Sindikalni predstavnik dužan se pred poslodavcem predstaviti odgovarajućom punomoći ili iskaznicom.

(9) Ozljeda sindikalnog povjerenika prilikom obavljanja sindikalne dužnosti, te službenog puta u svezi te dužnosti smatra se ozljedom na radu kod poslodavca.

Članak 78.

Sindikalne aktivnosti i sastanci

(1) Ravnatelj je dužan sindikalnom povjereniku, odnosno sindikalnom predstavniku kao i članovima povjereništva omogućiti obavljanje sindikalnih aktivnosti u radno vrijeme na način i u opsegu koji ovisi o veličini i organizaciji rada Škole.

(2) Članovi sindikalnog povjereništva imaju pravo održati sindikalne sastanke u radno vrijeme Škole vodeći računa da se sastanci organiziraju u vrijeme i na način koji ne šteti radu Škole.

(3) Svi članovi Sindikata imaju pravo jednom u šest mjeseci održati sindikalni skup u radno vrijeme Škole, o čemu trebaju obavjestiti ravnatelja, pazeći da se sastanak organizira na vrijeme i na način koji najmanje narušavaju redovno poslovanje Škole.

(4) Sindikalni predstavnik, povjerenik odnosno članovi sindikalnog povjereništva imaju pravo na plaćeni dopust za sindikalne tečajeve, seminare, kongrese i konferencije u trajanju od ukupno 10 dana godišnje.

Članak 79.

Uvjeti za rad Sindikata

Ravnatelj je dužan bez naknade osigurati za rad Sindikata najmanje sljedeće uvjete:

– prostoriju za rad sindikata u pravilu odvojenu od mjesta rada i odgovarajući prostor za održavanje sindikalnih sastanaka,

– pravo na korištenje telefona, telefaksa, fotokopirnog stroja i drugih tehničkih sredstava i opreme u mjeri nužnoj za ostvarivanje sindikalne aktivnosti,

– slobodu podjele tiska, sindikalnog izvješćivanja i oglašavanja na oglasnim pločama Sindikata za redovne sindikalne aktivnosti, a u vrijeme štrajka odnosno provođenja drugih sredstava pritiska i na drugim mjestima po odluci Sindikata,

– postavljanje oglasne ploče o svom trošku u zbornici Škole ili na drugom mjestu dostupnom najvećem broju radnika,

– obračun sindikalne članarine i drugih obustava preko isplatnih lista prilikom obračuna plaća i doznačivanja članarine na račun Sindikata, a temeljem pisane izjave člana Sindikata.

Članak 80.

Zaštita sindikalnog povjerenika

(1) Sindikalnog povjerenika za vrijeme obnašanja sindikalne dužnosti te 12 mjeseci po isteku iste ravnatelj ne smije otpustiti, premjestiti na nepovoljnije mjesto rada, premjestiti ga u sklopu iste ili druge Škole, niti na bilo koji drugi način staviti u nepovoljniji položaj bez suglasnosti Sindikata.

(2) Najveći broj sindikalnih povjerenika koji uživa zaštitu iz zakona i ovog ugovora određuje se:

– prema broju članova sindikata - u slučaju kada je u ustanovi izabrano zaposleničko vijeće,

– prema ukupnom broju zaposlenih u ustanovi - u slučaju kada zaposleničko vijeće nije izabrano.

(3) Suglasnost za otkaz i suglasnost iz stavka 1. ovoga članka daje predsjednik Sindikata ili osoba koju on ovlasti.

Članak 81.

Zamjena zaposleničkog vijeća sindikalnim povjerenikom

(1) Ako zaposleničko vijeće nije izabrano sva njegova ovlaštenja i prava preuzima jedan (sindikalni vijećnik) ili više sindikalnih povjerenika (sindikalno vijeće), o čemu odlučuje Sindikat u Školi.

(2) Broj sindikalnih vijećnika s pravima iz prethodnog stavka je kako slijedi:

– u Školi od 20 do 75 zaposlenika - 1 vijećnik

– u Školi od 76 i više zaposlenika - 3 vijećnika

(3) Broj zaposlenika kao kriterij za određivanje broja sindikalnih vijećnika iz prethodnog stavka ovoga članka utvrđuje se u odnosu na sve zaposlenike s ugovorom o radu u trenutku preuzimanja ovlaštenja.

(4) Ukoliko tijekom trajanja mandata sindikalnog vijećnika odnosno sindikalnog vijeća dođe do promjene broja zaposlenika za više od 10 % strane potpisnice ovoga ugovora suglasne su provesti izmjene broja vijećnika utvrđenog stavkom 2. ovoga članka, ali na početku sljedeće školske godine.

(5) Svaki vijećnik iz stavka 2. ovoga članka ima pravo na 6 radnih sati tjedno uz naknadu plaće tijekom svake kalendarske godine u trajanju mandata.

(6) Članovi zaposleničkog vijeća iz stavka 2. alineja 2. ovog članka mogu jedan drugome ustupati radne sate iz prethodnog stavka.

(7) Sindikalnog povjerenika, odnosno vijećnika koji ima ovlasti zaposleničkog vijeća može u dijelu tih ovlasti zamjeniti sindikalni predstavnik koji nije zaposlen u Školi pod uvjetom da je Sindikat obavjestio ravnatelja o toj osobi i da joj je povjerenik povjerio u pisanom obliku određenu ovlast zaposleničkog vijeća.

(8) Sindikalni povjerenik, koji nije preuzeo ovlasti zaposleničkog vijeća, ima pravo na dva sata rada tjedno uz naknadu plaće.

Članak 82.

Zaposleničko vijeće u malim ustanovama

(1) Zaposlenici u Školi koja redovito zapošljavanja manje od 20 zaposlenika imaju pravo sudjelovati u odlučivanju o pitanjima u svezi s njihovim gospodarskim i socijalnim pravima i interesima.

(2) Ako se ne izvrše izbori za zaposleničkog vijećnika sva njegova prava i ovlasti preuzima sindikalni povjerenik, odnosno sindikalni vijećnik.

(3) Naknada za rad povjerenika, odnosno sindikalnog vijećnika iz prethodnog stavka iznosi 2 radna sata tjedno uz nadoknadu plaće.

Članak 83.

Prava i ovlasti zaposleničkih vijeća koje preuzima Sindikat

Kad Sindikat zamjenjuje zaposleničko vijeće, preuzima sva njegova prava i ovlasti u skladu sa Zakonom o radu kao i prava iz stavka 1., 2. i 3. članka 143. Zakona o radu.

Članak 84.

Predstavnik zaposleničkog vijeća odnosno Sindikata u školskom odboru

(1) Jedan predstavnik zaposlenika član je školskog odbora ustanova iz stavka 3. članka 1. ovoga ugovora.

(2) Predstavnika zaposlenika u školski odbor imenuje i opoziva zaposleničko vijeće.

(3) Ako u Školi nije utemeljeno zaposleničko vijeće, predstavnika imenuje i opoziva Sindikat.

(4) Predstavnik zaposlenika sudjeluje ravnopravno u radu školskog odbora bez prava glasa.

Članak 85.

Stručno savjetovanje

(1) Kad sindikalni povjerenik, odnosno vijećnik zamjenjuje zaposleničko vijeće ima pravo, uz prethodnu suglasnost Sindikata, zatražiti mišljenje stručnjaka o poslovima iz svojega djelokruga.

(2) O načinu podmirivanja troškova nastalih primjenom stavka 1. ovog članka Sindikat i poslodavac će se sporazumjeti.

Članak 86.

Povrat na rad

(1) Čelnik Sindikata i član izvršnog i središnjeg tijela Sindikata koji je za dužnosnika u mandatu izabran iz radnog odnosa kod poslodavca, a koji sindikalne poslove obavlja profesionalno, ima se pravo nakon prestanka te dužnosti vratiti na rad na iste poslove, a ako tih poslova više nema, onda na odgovarajuće poslove u okviru njegove stručne spreme.

(2) O namjeri povratka na rad dužnosnik iz stavka 1. ovog članka dužan je obavijestiti ravnatelja u roku od 30 dana od prestanka dužnosti.

(3) Osobi iz stavka 1. ovog članka na njegov zahtjev miruju prava iz radnog odnosa najdulje do prestanka mandata.

Članak 87.

Zaposleničko vijeće i štrajk

Članovi zaposleničkih vijeća, članovi Sindikata, odnosno sindikalni povjerenici mogu obavljati sve sindikalne aktivnosti uključujući i organiziranje štrajka, ali ne u ime zaposleničkog vijeća već isključivo u ime Sindikata.

Članak 88.

Promjena okolnosti

Ako zbog promjene okolnosti koje nisu postojale niti bile poznate u trenutku zaključenja ugovora, jedna od strana ne bi mogla neke od odredbi ugovora izvršavati, ili bi joj to bilo izuzetno otežano, obvezuje se da neće jednostrano prekršiti ovaj ugovor nego će drugoj strani predložiti izmjenu ugovora.

X. MIRNO RJEŠAVANJE SPOROVA

Članak 89.

Mirenje

(1) Ako nastane kolektivni radni spor koji bi mogao dovesti do štrajka, provest će se postupak mirenja.

(2) Mirenje provodi mirovno vijeće od tri člana od kojih jednog imenuje Vlada RH, jednog Sindikat, a trećeg sporazumno obje strane.

(3) Stranka u sporu koja pokreće postupak mirenja dužna je u pisanom obliku istovremeno imenovati svog predstavnika i predložiti trećeg člana mirovnog vijeća.

(4) Ako se oko trećeg člana strane ne mogu usuglasiti, zatražit će da ga imenuje predsjednik Gospodarsko-socijalnog vijeća.

Članak 90.

Rokovi mirenja

(1) Ugovorne strane moraju u roku od 24 sata dati prijedlog svog člana mirovnog vijeća i odmah se dogovoriti oko izbora trećeg člana.

(2) Ako se strane ne dogovore oko izbora trećeg člana, zatražit će od predsjednika Gospodarsko-socijalnog vijeća da ga imenuje u roku od 24 sata od primitka zahtjeva.

(3) Ako se ugovorne strane drugačije ne dogovore, mirovno vijeće treba svoj prijedlog donijeti najkasnije u roku od tri dana od dana imenovanja svih članova.

Članak 91.

Prihvat i učinci mirenja

(1) Ugovorne strane mogu prihvatiti ili odbiti prijedlog mirovnog vijeća, o čemu se moraju izjasniti prvog idućeg radnog dana nakon primitka prijedloga.

(2) Ako se neka strana ne izjasni o prijedlogu mirovnog vijeća u roku iz prethodnog stavka ovoga članka, smatra se da ga nije prihvatila.

(3) Prijedlog kojeg prihvate obje ugovorne strane ima pravnu snagu i učinke kolektivnog ugovora.

(4) Troškove mirenja snose ravnopravno obje stranke.

Članak 92.

Arbitražno rješavanje radnih sporova

Strane su suglasne da će sklopiti posebni kolektivni ugovor, odnosno sporazum, kojim će dogovoriti arbitražno rješavanje kolektivnih i pojedinačnih radnih sporova koji proizađu iz ovog ugovora.

Članak 93.

Obvezna arbitraža

(1) Ako na nekim poslovima u djelatnosti osnovnog školstva štrajk bude zabranjen, u slučaju kolektivnoga radnog spora, spor će se povjeriti arbitraži.

(2) Ugovorne strane u svakom slučaju mogu dogovoriti da spor pokušaju riješiti posredovanjem trećih.

XI. ŠTRAJK

Članak 94.

Suzdržavanje od štrajka i uvjeti za dopuštenje štrajka

(1) Za vrijeme važenja ovoga ugovora Sindikat neće štrajkati radi pitanja koja su ovim ugovorom uređena.

(2) Zabrana štrajka iz stavka 1. ovoga članka ne isključuje pravo na štrajk za sva druga neriješena pitanja te za slučaj spora oko izmjene ili dopune ovog ugovora.

(3) Sindikat ima pravo organizirati štrajk solidarnosti s drugim sindikatima uz najavu prema odredbama ovog ugovora.

Članak 95.

Donošenje odluke o štrajku

(1) Pri organiziranju i poduzimanju štrajka Sindikat mora voditi računa o ostvarivanju Ustavom zajamčenih sloboda i prava drugih.

(2) Štrajkom se ne smiju ugroziti prava na život, zdravlje i osobnu sigurnost.

(3) Za način donošenja odluka o štrajku primjenit će se pravila Sindikata.

Članak 96.

Zabrana ometanja štrajka

Poslodavac ne smije spriječavati ili ometati štrajk koji je organiziran u skladu sa zakonom i ovim ugovorom.

Članak 97.

Najava štrajka

(1) Štrajk se mora najaviti Vladi Republike Hrvatske i ravnatelju Škole.

(2) U pismu kojim se štrajk najavljuje sindikat mora naznačiti razloge štrajka, mjesto, dan i vrijeme štrajka te podatke o štrajkaškom odboru i osobama koje rukovode štrajkom.

(3) Štrajk ne smije započeti prije završenog postupka mirenja.

Članak 98.

Rukovođenje štrajkom

(1) Štrajkom rukovodi štrajkački odbor Sindikata.

(2) U Školi koja je uključena u štrajk mora se osnovati štrajkački odbor ili imenovati osoba koja će obavljati funkciju štrajkačkog odbora.

(3) Članovi štrajkačkog odbora ne mogu se odrediti da rade za vrijeme štrajka.

Članak 99.

Štrajkački odbor

(1) Štrajkački odbor Sindikata rukovodi cjelokupnim štraj­kom, prati da li se štrajk odvija u redu i na zakonit način, upozorava nadležna tijela na pokušaje sprečavanja i ometanja štrajka, kontaktira s nadležnim tijelima te obavlja druge poslove.

(2) Štrajkački odbor dužan je razmotriti svaku inicijativu za mirno rješenje spora koju mu uputi poslodavac s kojim je u sporu te na nju odgovoriti u onom obliku u kojem mu je upućena.

Članak 100.

Poslovi koji se ne smiju prekidati

(1) Na prijedlog poslodavca Sindikat i poslodavac sporazumno izrađuju i donose pravila o poslovima koji se ne smiju prekidati za vrijeme štrajka.

(2) Poslovi potrebni za opsluživanje onih zaposlenika koji dobrovoljno žele raditi, a nisu određeni za obavljanje poslova koji se ne smiju prekidati, ne mogu se proglasiti poslovima koji se ne smiju prekidati.

(3) Pri određivanju poslova koji se ne smiju prekidati valja voditi računa o tome da se njima obuhvati najmanji mogući broj radnika a da se poslovi učinkovito izvrše.

(4) Pravila o poslovima koji se ne smiju prekidati uključuju i broj djelatnika koji trebaju raditi u vrijeme štrajka.

Članak 101.

Obveze Sindikata

(1) U slučaju da poslodavac ne dostavi prijedlog iz stavka 1. članka 100 ovoga ugovora do najave štrajka, a Sindikat ocijeni da poslovi koji se ne smiju prekidati ipak postoje, može samostalno izraditi pravila o tim poslovima.

(2) O pravilima iz prethodnog stavka ovog članka, Sindikat će obavijestiti poslodavca najkasnije dan prije početka štrajka.

Članak 102.

Prava sudionika štrajka

(1) Zbog sudjelovanja u štrajku organiziranom sukladno ovom ugovoru, zaposlenici ne smiju biti stavljeni u nepovoljniji položaj.

(2) Organiziranje štrajka ili sudjelovanje u štrajku sukladno ovom ugovoru ne predstavlja povredu ugovora o radu.

XII. TUMAČENJE UGOVORA

Članak 103.

Tumačenje ugovora

(1) Ugovorne strane osnivaju zajedničko povjerenstvo za tumačenje ovoga ugovora u koji svaka imenuju po dva predstavnika i njihove zamjenike.

(2) Povjerenstvo za tumačenje ovoga ugovora:

– daje tumačenje odredaba ovoga ugovora,

– prati izvršavanje ovoga ugovora i izvještava obje strane o provedbi i kršenju ugovora,

– dužno je dati tumačenje u roku od 15 dana od primitka zahtjeva za tumačenjem.

(3) Strane potpisnice obvezuju se imenovati članove povjerenstva iz stavka 1. ovog članka u roku od osam dana od dana potpisivanja ovog ugovora.

(4) Način rada Povjerenstva utvrđuje se Poslovnikom.

XIII. IZMJENE, DOPUNE I OBJAVA UGOVORA

Članak 104.

Izmjene i dopune ugovora

(1) Svaka ugovorna strana može predložiti izmjene i dopune ovoga ugovora.

(2) Strana kojoj je podnesen prijedlog za izmjenu i dopunu ovoga ugovora mora se pisano očitovati u roku od 15 dana od dana primitka prijedloga te mora pristupiti pregovorima o predloženoj izmjeni ili dopuni u roku od 30 dana od dana primitka prijedloga.

(3) Ako strana kojoj je podnesen prijedlog ne postupi u skladu s prethodnim stavkom ovog članka, smatrat će se da su ispunjeni uvjeti za postupak mirenja.

Članak 105.

Objava ugovora

Vlada Republike Hrvatske obvezuje se objaviti ovaj ugovor u službenom glasilu najkasnije 15 dana od dana potpisivanja ovog ugovora.

XIV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 106.

(1) Dio prava i obveza iz ovog ugovora izvorno je uređen odredbama Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (dalje: TKU) potpisanom 13. prosinca 2001. godine između Vlade Republike Hrvatske i sindikata javnih službi, uključujući i Sindikat hrvatskih učitelja (»Narodne novine« 3/02).

(2) Sve izmjene i dopune TKU koje dogovore strane potpisnice tog ugovora izravno se primjenjuju kao sastavni dio ovog ugovora.

Članak 107.

Danom stupanja na snagu ovoga ugovora prestaje važiti Kolektivni ugovor o selektivnom pristupu plaćama učitelja i struč­nih suradnika u osnovnoškolskim ustanovama od 13. prosinca 2001. godine.

VLADA                                                           SINDIKAT

REPUBLIKE HRVATSKE                           HRVATSKIH UČITELJA

Ministar prosvjete i športa                                                              Predsjednik     

dr. sc. Vladimir Strugar, v. r.            Dalimir Kuba, v. r.