430
Na
osnovi članka 20. stavke 3. Zakona o zdravstvenom osiguranju (»Narodne novine«
broj 94/01., 88/02. i 149/02.) i članka 19. Statuta Hrvatskog zavoda za
zdravstveno osiguranje (»Narodne novine« broj 16/02. i 24/02.), Upravno vijeće
Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje na 22. sjednici, održanoj 19.
veljače 2003. godine, donijelo je
I.
OpĆe odredbe
Članak 1.
Ovim Pravilnikom uređuje se:
1. postupak utvrđivanja i priznavanja ozljede ili
bolesti za ozljedu na radu, odnosno profesionalnu bolest, radi ostvarivanja
prava iz osnovnog zdravstvenog osiguranja s te osnove;
2. uvjeti koji moraju biti ispunjeni kako bi se
ozljeda ili bolest mogla priznati za ozljedu na radu, odnosno profesionalnu
bolest;
3. rokovi u kojima prijava o ozljedi na radu, odnosno
profesionalnoj bolesti mora biti podnijeta.
Članak 2.
Prava iz osnovnog zdravstvenog osiguranja s osnove
ozljede na radu, odnosno profesionalne bolesti, prema odredbama Zakona o
zdravstvenom osiguranju (u daljnjem tekstu: Zakon) i propisima donijetim na
osnovi toga Zakona može ostvariti osoba:
– koja je u času nastanka ozljede na radu, odnosno
profesionalne bolesti imala status osigurane osobe Hrvatskog zavoda za
zdravstveno osiguranje (u daljnjem tekstu: Zavod), ako drugim propisima i ovim
Pravilnikom nije drugačije određeno;
– za koju je poslodavac ili ona osobno Zavodu u
propisanom roku podnijela prijavu o ozljedi na radu, odnosno profesionalnoj
bolesti;
– kojoj je rješenjem, odnosno ovjerom Zavoda iz
članka 14. ovog Pravilnika, u skladu sa Zakonom i ovim Pravilnikom ozljeda ili
bolest priznata za ozljedu na radu, odnosno profesionalnu bolest.
Članak 3.
U postupku utvrđivanja i priznavanja ozljede ili
bolesti za ozljedu na radu, odnosno profesionalnu bolest, nadležni područni
ured Zavoda postupat će u skladu s propisima o mirovinskom osiguranju,
propisima o zaštiti na radu, te odredbama Zakona i ovog Pravilnika, važećih na
dan nastanka ozljede na radu, odnosno profesionalne bolesti.
Članak 4.
Ozljedom na radu smatra se:
1. ozljeda osobe izazvana neposrednim i kratkotrajnim
mehaničkim, fizikalnim ili kemijskim djelovanjem, te ozljeda prouzročena naglim
promjenama položaja tijela, iznenadnim opterećenjem tijela ili drugim
promjenama fiziološkog stanja organizma, ako je uzročno vezana uz obavljanje
poslova, odnosno djelatnosti na osnovi koje ozlijeđena osoba ima status
osigurane osobe Zavoda;
2.
bolest osobe koja je nastala izravno i isključivo kao posljedica nekog
nesretnog slučaja ili više sile za vrijeme rada, odnosno obavljanja djelatnosti
ili u svezi s obavljanjem te djelatnosti na osnovi koje oboljela osoba ima
status osigurane osobe Zavoda;
3.
ozljeda nastala na način predviđen u točki 1. ovoga članka koju osoba pretrpi
na redovitom putu od stana do mjesta rada i obratno, te na putu poduzetom radi
stupanja na posao koji joj je osiguran, odnosno na posao na osnovi kojeg je
osigurana;
4.
ozljeda nastala na način predviđen u točki 1. ovoga članka koju osigurana osoba
Zavoda pretrpi u svezi s korištenjem prava na zdravstvenu zaštitu prema
propisima o zdravstvenom osiguranju i prava na profesionalnu rehabilitaciju
prema odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju;
5. ozljeda, odnosno bolest iz točke 1. i 2. ovoga
članka koju pretrpi osigurana osoba iz članka 13. Zakona;
6. ozljeda nastala na način predviđen u točki 1.
ovoga članka koju osoba pretrpi u svezi s prethodnim utvrđivanjem zdravstvene
sposobnosti kada je to prema zakonu obvezno prigodom zasnivanja radnog odnosa.
Članak 5.
Ozljedom na radu ne smatra se ozljeda, odnosno bolest
do koje je došlo zbog:
– skrivljenog, nesavjesnog ili neodgovornog ponašanja
na radnome mjestu, odnosno pri obavljanju djelatnosti (npr. tučnjava, namjerno
nanošenje povrede sebi ili drugome);
– atake kronične bolesti (npr. epilepsija,
šizofrenija);
– urođene ili stečene predispozicije zdravstvenog
stanja koje mogu imati za posljedicu bolest kao što su: infarkt, moždani udar,
bolesti kralježnice s gubitkom funkcije i neurološkim ispadima.
Članak 6.
Profesionalne bolesti su određene bolesti izazvane
dužim neposrednim utjecajem procesa rada i uvjeta rada na određenim poslovima na
osnovi kojih oboljela osoba ima status osigurane osobe Zavoda.
Lista profesionalnih bolesti i poslova na kojima se
te bolesti javljaju i uvjete pod kojima se smatraju profesionalnim bolestima
utvrđuje se zakonom.
II.
Pokretanje postupka utvrĐivanja i priznavanja ozljede na radu, odnosno
profesionalne bolesti
Članak
7.
Prava
iz osnovnog zdravstvenog osiguranja s osnove ozljede na radu, odnosno
profesionalne bolesti osigurane osobe Zavoda ostvaruju nakon prethodno
provedenog postupka utvrđivanja i priznavanja ozljede ili bolesti za ozljedu na
radu, odnosno profesionalnu bolest.
Postupak
utvrđivanja i priznavanja ozljede ili bolesti za ozljedu na radu, odnosno
profesionalnu bolest pokreće pravna ili fizička osoba (poslodavac), odnosno
osoba koja samostalno osobnim radom obavlja djelatnost (gospodarsku,
profesionalnu ili poljoprivrednu), podnošenjem prijave o ozljedi na radu,
odnosno profesionalnoj bolesti iz članka 9. ovog Pravilnika.
Prijavu
iz stavka 2. ovog članka poslodavac je obvezan podnijeti osobno ili na traženje
ozlijeđenog ili oboljelog radnika, odnosno osobe kojoj se prema Zakonu
osiguravaju prava za slučaj ozljede na radu, odnosno profesionalne bolesti (u
daljnjem tekstu: osigurana osoba Zavoda).
Podnošenjem
prijave prema stavku 3. ovog članka poslodavac pokreće postupak radi
utvrđivanja da li se ozljeda ili bolest može smatrati ozljedom na radu, odnosno
profesionalnom bolešću te da je ta ozljeda ili bolest nastala na radu.
Ako
poslodavac ne postupi prema stavku 3. ovog članka, nadležni područni ured
Zavoda na pisani zahtjev osigurane osobe Zavoda provest će postupak utvrđivanja
i priznavanja ozljede na radu, odnosno profesionalne bolesti.
Iznimno
od stavka 2. ovog članka postupak utvrđivanja i priznavanja ozljede ili bolesti
za ozljedu na radu, odnosno profesionalnu bolest može pokrenuti i nadležni
područni ured Zavoda ako sazna za činjenice i okolnosti nastanka ozljede ili
bolesti osigurane osobe Zavoda.
1.
Podnošenje prijave o ozljedi na radu, odnosno profesionalnoj bolesti
Članak
8.
Prijava
o ozljedi na radu, odnosno profesionalnoj bolesti podnosi se, u pravilu,
područnom uredu Zavoda nadležnom prema mjestu prebivališta osigurane osobe
Zavoda (nadležni područni ured), a iznimno područnom uredu Zavoda na području
kojeg je sjedište poslodavca, kada je radnicima poslodavca Zavod odobrio
ostvarivanje prava iz osnovnog zdravstvenog osiguranja putem područnog ureda
Zavoda nadležnog prema sjedištu poslodavca.
Članak 9.
Prijava
o ozljedi na radu podnosi se neovisno da li je nastali događaj imao za
posljedicu privremenu nesposobnost za rad radnika, odnosno osigurane osobe
Zavoda.
Prijava o ozljedi na radu, odnosno profesionalnoj
bolesti podnosi se na tiskanicama koje sadrže:
a) prijava o ozljedi na radu:
1. podatke o Zavodu i radnjama područnog ureda
Zavoda;
2. osnovne podatke o podnosiocu prijave;
3. osobne podatke o stradaloj, odnosno oboljeloj
osobi;
4. podatke o prezimenu, imenu te funkciji radnika pod
čijim neposrednim rukovođenjem je obavljan rad pri kome je nastao događaj na
radu;
5. podatke o prezimenu, imenu i funkciji radnika koji
su se u vrijeme događaja na radu nalazili na mjestu gdje je on nastao;
6. podatke o prezimenu, imenu i funkciji te
vlastoručni potpis ovlaštenog radnika – poslodavca koji podnosi prijavu;
7. podatke o događaju na radu, i to o:
7.1. ozlijeđenom radniku:
– posao koji je radnik obavljao u trenutku kad se
dogodila ozljeda na radu;
– priroda ozljede;
–
ozlijeđeni dio tijela;
–
osnova osiguranja;
– posao
koji radnik obavlja;
–
stručna sprema potrebna za rad na radnom mjestu;
– radni
staž ostvaren na poslovima prije nastanka ozljede;
– broj
odrađenih sati u tijeku dana prije nastanka ozljede;
– da li
je ozljeda nastala za vrijeme redovnog, produženog ili izvanrednog rada.
7.2.
ozljedi na radu:
–
datum, dan u tjednu i vrijeme dana kada se dogodila ozljeda;
– da li
se ozljeda dogodila na mjestu rada, na putu do mjesta rada ili obratno, na
službenom putu ili na nekom drugom mjestu;
– izvor
ozljede;
– način
nastanka ozljede;
– uzrok
ozljede;
– jesu
li korištena osobna zaštitna sredstva;
– je li
bilo naređeno korištenje osobnih zaštitnih sredstava;
– jesu
li bila primijenjena osnovna i posebna pravila zaštite na radu.
8.
podatke u vezi pruženih zdravstvenih usluga, a koji se odnose na:
–
doktora medicine koji je pregledao ozlijeđenog, odnosno oboljelog radnika
(prezime, ime i adresa ordinacije);
–
zdravstvenu ustanovu u kojoj je pregledan ozlijeđeni, odnosno oboljeli radnik
(naziv i adresa);
–
ozlijeđeni dio tijela (šifra prema MKB);
–
bolesti od kojih boluje ozlijeđeni radnik (šifra prema MKB);
–
predviđeno trajanje nesposobnosti za rad radnika.
b)
prijava o profesionalnoj bolesti, uz podatke iz podtočke a) pod 1., 2., 3., 4.
i 6. ove stavke i:
5.
podatak o bližoj oznaci mjesta na kojem je radnik obolio od profesionalne
bolesti;
7.
podatak o nazivu ovlaštene zdravstvene ustanove odnosno ovlaštenog specijalista
medicine rada u privatnoj praksi koji su utvrdili profesionalno oboljenje;
8.
podatak o datumu kada je utvrđeno da je radnik obolio;
9. podatak
o nazivu profesionalne bolesti utvrđene Zakonom o listi profesionalnih bolesti,
važećim na dan nastanka profesionalne bolesti;
10.
podatak o nazivu štetnog agensa – uzročnika oboljenja;
11.
podatak o vremenu koje je radnik proveo na obavljanju poslova i zadaća na
mjestu rada gdje je utvrđeno profesionalno oboljenje;
12. da
li su obavljeni odgovarajući zdravstveni pregledi radnika u propisanim
rokovima;
13. da
li su na osnovi rezultata zdravstvenih pregleda radnika, te rezultata dobivenih
ispitivanjem radne okoline, predlagane i provedene mjere zaštite i sanacije;
14.
predviđeno trajanje nesposobnosti za rad radnika.
Prijava o ozljedi na radu, odnosno
profesionalnoj bolesti, osim podataka iz stavka 1. ovog članka obvezno sadrži i
podatke o izvršenoj obvezi obavještavanja mjesno nadležne službe inspekcije
rada o nastaloj ozljedi na radu, odnosno profesionalnoj bolesti u skladu sa
Zakonom o zaštiti na radu.
Obilježja u prijavi o ozljedi na radu
navedena pod točkama 26 (ozlijeđeni dio tijela), 27 (priroda ozljede), 36
(način nastanka ozljede), 37 (izvor ozljede) te 38 (uzrok ozljede) ispunjavaju
se na osnovi naziva i oznaka propisanih podzakonskim propisom iz područja
zaštite na radu.
Prijava
o ozljedi na radu, odnosno profesionalnoj bolesti ispunjava se u šest
primjeraka od kojih prvi pripada podnositelju prijave, drugi osiguranoj osobi
Zavoda, treći izabranom doktoru medicine primarne zdravstvene zaštite, četvrti
Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, peti nadležnom inspektoru rada Državnog
inspektorata i šesti Zavodu.
Podnositelj prijave o ozljedi na radu,
odnosno profesionalnoj bolesti, odnosno osigurana osoba Zavoda na traženje
podnositelja prijave obvezna je priložiti uz prijavu medicinsku i drugu
dokumentaciju koja predstavlja činjeničnu osnovu za utvrđivanje
uzročno-posljedične veze između mjesta nastalog događaja i nastale posljedice,
odnosno za prihvaćanje ili neprihvaćanje podnijete prijave.
Tiskanice
iz ovog članka otiskane su uz ovaj Pravilnik i njegov su sastavni dio.
2. Rok podnošenja prijave o ozljedi na radu,
odnosno profesionalnoj bolesti
Članak
10.
Prijava o ozljedi na radu, odnosno
profesionalnoj bolesti podnosi se:
– za
slučaj ozljede na radu – u roku od 30 dana od dana nastanka ozljede na radu;
– za
profesionalnu bolest – u roku od 15 dana nakon što poslodavac, odnosno
osigurana osoba Zavoda od zdravstvene ustanove koja u svom sastavu ima
djelatnost medicine rada ili od privatne ordinacije medicine rada dobije
ispravu kojom se potvrđuje nastanak profesionalne bolesti.
Osigurana
osoba Zavoda za koju poslodavac, odnosno ona osobno prijavu o ozljedi na radu,
odnosno profesionalnoj bolesti ne podnese najkasnije do isteka roka zastare
propisanog za ostvarivanje prava iz osnovnog zdravstvenog osiguranja, gubi
pravo na podnošenje te prijave.
Članak
11.
Prijavu
o ozljedi na radu, odnosno profesionalnoj bolesti koja je podnesena nakon
proteka roka iz članka 10. stavke 2. ovog Pravilnika Zavod će zaključkom
odbaciti kao nepravodobnu.
Protiv
zaključka iz stavke 1. ovog članka dopuštena je žalba.
3.
Vođenje postupka i donošenje rješenja o ozljedi na radu, odnosno profesionalnoj
bolesti
Članak
12.
Zaprimanjem prijave o ozljedi na radu,
odnosno profesionalnoj bolesti Zavod provodi postupak utvrđivanja činjenica i
okolnosti koje su bile razlogom nastanka ozljede na radu, odnosno profesionalne
bolesti, te u zavisnosti od rezultata toga postupka odlučuje o priznavanju te
ozljede, odnosno bolesti za ozljedu na radu, odnosno profesionalnu bolest.
Postupak priznavanja ozljede na radu, odnosno
profesionalne bolesti iz stavka 1. ovog članka provodi se u skladu s odredbama
ovog Pravilnika i Zakona o općem upravnom postupku i hitne je naravi.
Članak 13.
O zaprimanju
prijave o ozljedi na radu, odnosno profesionalnoj bolesti Zavod podnositelju
prijave na njegov zahtjev izdaje potvrdu kojom potvrđuje datum primitka
prijave, te broj pod kojim je prijava zaprimljena.
Članak 14.
O ozljedi na
radu, odnosno profesionalnoj bolesti Zavod odlučuje, u pravilu, bez donošenja
pisanog rješenja, ovjerom zaprimljene prijave o ozljedi na radu, odnosno
profesionalnoj bolesti.
Pod ovjerom
iz stavka 1. ovog članka podrazumijeva se: datum priznavanja ozljede na radu,
odnosno profesionalne bolesti, datum nastanka ozljede na radu, odnosno
profesionalne bolesti, šifra MKB, broj evidencije priznate ozljede na radu,
odnosno profesionalne bolesti u Zavodu, potpis ovlaštene osobe Zavoda, te pečat
Zavoda.
Iznimno od
stavka 1. ovog članka, Zavod obvezno donosi rješenje kad o ozljedi na radu,
odnosno o profesionalnoj bolesti odlučuje po službenoj dužnosti na osnovi
zahtjeva osigurane osobe Zavoda, te u slučaju odbijanja navedene prijave.
Kad se o
ozljedi na radu, odnosno o profesionalnoj bolesti odlučuje rješenjem, izrekom
rješenja mora se odlučiti o konkretnoj ozljedi, odnosno bolesti, uz naznaku
datuma njezinog nastanka, šifre prema MKB i broja evidencije priznate ozljede
na radu, odnosno profesionalne bolesti.
Rješenje iz
stavka 4. ovog članka, dostavlja se:
– kad je rješenje pozitivno – pravnim i fizičkim
osobama iz članka 9. stavka 5. ovog Pravilnika, te mjesno nadležnom inspektoru
rada Državnog inspektorata,
– kad je rješenje negativno – osiguranoj osobi
Zavoda, njezinom poslodavcu, te izabranom doktoru medicine primarne zdravstvene
zaštite osigurane osobe Zavoda.
Članak 15.
U postupku
utvrđivanja činjenica radi priznavanja ozljede na radu, odnosno profesionalne
bolesti u smislu članka 14. ovog Pravilnika, po potrebi, pribavlja se nalaz,
ocjena i mišljenje nadležnog liječničkog povjerenstva Zavoda, zavisno o prirodi
nastale ozljede na radu.
U slučaju kad
se radi o ozljedi na radu o kojoj je poslodavac prema odredbama Zakona o
zaštiti na radu obvezan izvijestiti nadležnog inspektora rada Državnog
inspektorata, područni ured Zavoda obvezno pribavlja zapisnik o nadzoru u
povodu te ozljede, a po potrebi i mišljenje inspektora rada.
Iznimno od
stavka 1. ovog članka kad se odlučuje o priznavanju bolesti za profesionalnu
bolest, obvezno se pribavlja nalaz, ocjena i mišljenje nadležnog liječničkog
povjerenstva Zavoda.
U slučaju iz
stavka 3. ovog članka nadležno liječničko povjerenstvo Zavoda svoj nalaz,
ocjenu i mišljenje donosi na osnovi dokaza o rezultatu postupka ocjene o
profesionalnoj bolesti, provedenog od strane zdravstvene ustanove koja u svom
sastavu ima djelatnost medicine rada ili od privatne ordinacije medicine rada.
Članak
16.
Kad liječničko povjerenstvo Zavoda svoj nalaz, ocjenu
i mišljenje daje na traženje drugostupanjskog tijela Zavoda, u slučaju da ne
prihvati nalaz, ocjenu i mišljenje liječničkog povjerenstva Zavoda iz članka
15. stavka 4. ovog Pravilnika, obvezno je, prije donošenja svojeg nalaza,
ocjene i mišljenja, pribaviti nalaz, ocjenu i mišljenje o profesionalnoj
bolesti Hrvatskog zavoda za medicinu rada.
Troškove pribavljanja očitovanja Hrvatskog
zavoda za medicinu rada iz stavka 1. ovog članka snosi Zavod.
Članak
17.
Ozljeda na radu, odnosno profesionalna bolest
koja je osiguranoj osobi Zavoda priznata rješenjem, odnosno ovjerom prijave iz
članka 14. ovog Pravilnika, predstavlja trajnu pravnu osnovu za ostvarivanje
prava iz osnovnog zdravstvenog osiguranja za sve vrijeme dok se ta prava
ostvaruju kao posljedica te ozljede, odnosno bolesti, neovisno da li je u
tijeku korištenja toga prava došlo do prekida tog korištenja.
Pravo osnovom ozljede na radu, odnosno
profesionalne bolesti prema stavku 1. ovog članka može ostvariti i ona
osigurana osoba Zavoda koja je to pravo stekla prema propisima druge države
ugovornice, pod uvjetom da je to pravo izričito propisano međudržavnim ugovorom
o socijalnom osiguranju Republike Hrvatske i te države.
4.
Početak i način ostvarivanja prava osnovom ozljede na radu, odnosno
profesionalne bolesti
Članak
18.
Prava iz osnovnog zdravstvenog osiguranja
osnovom rješenja, odnosno ovjerene prijave Zavoda kojom je osiguranoj osobi
Zavoda priznata ozljeda na radu, odnosno profesionalna bolest, osigurana osoba
Zavoda ostvaruje od dana nastanka te ozljede, odnosno bolesti.
Osigurana osoba Zavoda koja u času korištenja
prava iz osnovnog zdravstvenog osiguranja nije ta prava mogla ostvariti osnovom
rješenja, odnosno ovjerene prijave iz stavka 1. ovog članka jer rješenje,
odnosno ovjerena prijava nije bila donijeta ili je postupak za njihovo
donošenje naknadno pokrenut u roku propisanom u članku 10. ovog Pravilnika,
može neostvarenu razliku prava iz osnovnog zdravstvenog osiguranja ostvariti
nakon donošenja tog rješenja, odnosno ovjerene prijave.
Osigurana osoba Zavoda pripadajuću razliku
prava u smislu stavka 2. ovog članka ostvaruje osnovom zahtjeva podnijetog
Zavodu u propisanom zastarnom roku dospijeća pripadajućeg prava, računajući taj
rok od dana primitka rješenja, odnosno ovjerene prijave iz stavka 1. ovog
članka.
Članak
19.
Izabrani doktor medicine primarne zdravstvene
zaštite obvezan je na osnovi rješenja, odnosno ovjerene prijave Zavoda iz
članka 14. ovog Pravilnika, na tiskanicama Zavoda propisanim za ostvarivanje
prava iz osnovnog zdravstvenog osiguranja (izvješće o bolovanju, uputnica za
korištenje zdravstvene zaštite i dr.), na propisani način označiti da se odnosno
pravo ostvaruje po osnovi ozljede na radu, odnosno profesionalne bolesti, uz
obvezno navođenje i evidencijskog broja priznate ozljede na radu, odnosno
profesionalne bolesti, s naznakom kalendarske godine donošenja rješenja,
odnosno ovjeravanja prijave i to na način: Br.OR --/--g., odnosno Br.PB --/--g.
Na način propisan stavkom 1. ovog članka, a
prema članku 17. stavku 1. ovog Pravilnika, izabrani doktor medicine primarne
zdravstvene zaštite postupit će i onda kad i bez ponovljenog pribavljanja
nalaza, ocjene i mišljenja liječničkog povjerenstva Zavoda utvrdi da je
korištenje zdravstvene zaštite posljedica već od prije priznate ozljede na
radu, odnosno profesionalne bolesti.
III. Prijelazne i zavrŠne odredbe
Članak 20.
Prijave o
ozljedi na radu, odnosno profesionalnoj bolesti čije je rješavanje u tijeku, a
koje neće biti završeno do dana početka primjene ovog Pravilnika, riješit će se
prema njegovim odredbama.
Članak 21.
Osigurane
osobe Zavoda koje su osnovom priznate ozljede na radu, odnosno profesionalne
bolesti nastale u vrijeme važenja članka 51. Zakona o zdravstvenom osiguranju
(»Narodne novine« broj 75/93., 55/96., 1/97. – pročišćeni tekst, 109/97.,
13/98., 88/98., 10/99., 34/99., 69/00., 59/01. i 82/01. – u daljnjem tekstu:
ranije važeći Zakon o zdravstvenom osiguranju), ostvarile prava iz osnovnog
zdravstvenog osiguranja na teret svog poslodavca, odnosno njegovog
osiguravatelja, ostvaruju ta prava i nadalje na njihov teret, za sve vrijeme
dok traju posljedice te ozljede, odnosno bolesti.
Iznimno od
stavke 1. ovog članka osigurane osobe Zavoda koje su prava iz osnovnog
zdravstvenog osiguranja osnovom ozljede na radu, odnosno profesionalne bolesti,
zbog stečaja svog poslodavca, kao i u slučaju njegove likvidacije, prema
odredbama ranije važećeg Zakona o zdravstvenom osiguranju ostvarile na teret
sredstava Zavoda, zadržavaju to pravo i nadalje za sve vrijeme trajanja
posljedica te ozljede, odnosno bolesti.
Članak 22.
Tiskanice
prijava o ozljedi na radu, odnosno profesionalnoj bolesti, koje su objavljene
uz ovaj Pravilnik i njegov su sastavni dio, počinju se primjenjivati od 1.
travnja 2003. godine.
Do roka iz
stavka 1. ovog članka prijave o ozljedi na radu, odnosno profesionalnoj bolesti
podnosit će se na tiskanicama propisanim ranije važećim propisima o zaštiti na
radu.
Članak 23.
Ovaj
Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
Klasa: 025-04/03-01/27
Urbroj: 338-01-05-03-1
Zagreb, 19. veljače 2003.
Predsjednik
Upravnog vijeća Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje
doc. dr. sc. Nikica Gabrić, v. r.
|
|
|
|
|
|||||
|
|
|
|
|
|||||
