hrvatski sabor

2339

Na temelju članka 88. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

O PROGLAŠENJU ZAKONA O SPRJEČAVANJU SUKOBA INTERESA U OBNAŠANJU JAVNIH DUŽNOSTI

Proglašavam Zakon o sprječavanju sukoba interesa u obnašanju javnih dužnosti, koji je donio Hrvatski sabor na sjednici 1. listopada 2003.

Broj: 01-081-03-3346/2
Zagreb, 7. listopada 2003.

Predsjednik
Republike Hrvatske
Stjepan Mesić, v. r.

ZAKON

O SPRJEČAVANJU SUKOBA INTERESA U OBNAŠANJU JAVNIH DUŽNOSTI

OpĆa odredba

Članak 1.

(1) Ovim se Zakonom uređuje sprječavanje sukoba između privatnog i javnog interesa u obnašanju javnih dužnosti.

(2) Sukob interesa je situacija u kojoj su privatni interesi dužnosnika u suprotnosti s javnim interesom ili kad privatni interes utječe ili može utjecati na nepristranost dužnosnika u obavljanju javne dužnosti.

(3) U obnašanju javne dužnosti dužnosnici ne smiju svoj privatni interes stavljati iznad javnog interesa.

Pojam duŽnosnika

Članak 2.

(1) Dužnosnici u smislu ovoga Zakona jesu:

– predsjednik i potpredsjednici Hrvatskoga sabora,

– zastupnici u Hrvatskom saboru,

– predsjednik i članovi Vlade Republike Hrvatske,

– predsjednik i suci Ustavnog suda Republike Hrvatske,

– guverner, zamjenik guvernera i viceguverner Hrvatske narodne banke,

– glavni državni revizor i njegovi zamjenici,

– pučki pravobranitelj i njegovi zamjenici,

– pravobranitelj za djecu i njegovi zamjenici,

– pravobranitelj za ravnopravnost spolova i njegov zamjenik,

– tajnik Hrvatskoga sabora,

– tajnik Vlade Republike Hrvatske,

– zamjenik tajnika Hrvatskoga sabora,

– zamjenik tajnika Vlade Republike Hrvatske,

– zamjenici ministara,

– pomoćnici ministara,

– tajnici ministarstava,

– ravnatelji, zamjenici i pomoćnici ravnatelja državnih upravnih organizacija,

– predsjednik i zamjenik predsjednika Hrvatskog fonda za privatizaciju,

– ravnatelj i pomoćnici ravnatelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje,

– direktor, zamjenik direktora i pomoćnici direktora Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje,

– rektori i prorektori sveučilišta,

– glavni državni rizničar,

– glavni inspektor Državnog inspektorata, njegov zamjenik i pomoćnici,

– predstojnici ureda, ravnatelji agencija i direkcija Vlade Republike Hrvatske, te ravnatelji zavoda koje imenuje Vlada Republike Hrvatske,

– dužnosnici u Uredu predsjednika Republike koje imenuje Predsjednik Republike Hrvatske sukladno odredbama posebnog zakona,

– načelnik i zamjenik načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske,

– glavni inspektor obrane i zamjenik glavnog inspektora obrane,

– zapovjednici i zamjenici zapovjednika grana Oružanih snaga Republike Hrvatske,

– zapovjednici korpusa Oružanih snaga Republike Hrvatske,

– načelnici i gradonačelnici.

(2) Dužnosnicima u smislu ovoga Zakona smatrat će se i drugi obnašatelji dužnosti koje imenuje ili potvrđuje Hrvatski sabor, Vlada Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vlada) ili Predsjednik Republike Hrvatske ako je to određeno aktom o izboru, potvrdi ili imenovanju.

(3) Odredbe stavka 2. ovoga članka ne odnose se na osobe koje imenuje Predsjednik Republike Hrvatske u skladu s odredbama Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske.

NaČela djelovanja

Članak 3.

(1) Dužnosnici u obnašanju javnih dužnosti moraju postupati časno, pošteno, savjesno, odgovorno i nepristrano čuvajući vlastitu vjerodostojnost i dostojanstvo povjerene im dužnosti te povjerenje građana.

(2) Dužnosnici su osobno odgovorni za svoje djelovanje u obnašanju javnih dužnosti na koje su imenovani, odnosno izabrani prema tijelu ili građanima koji su ih imenovali ili izabrali.

(3) Dužnosnici ne smiju koristiti javnu dužnost za osobni probitak ili probitak osobe koja je s njima povezana. Dužnosnici ne smiju biti ni u kakvom odnosu ovisnosti prema osobama koje bi mogle utjecati na njihovu objektivnost.

(4) Građani imaju pravo biti upoznati s ponašanjem dužnosnika kao javnih osoba.

Povezane osobe

Članak 4.

U smislu ovoga Zakona povezane osobe su bračni ili izvanbračni drug dužnosnika, njegovi srodnici po krvi u uspravnoj lozi, posvojitelj i posvojenik, srodnici u pobočnoj lozi do drugog stupnja i srodnik po tazbini do prvog stupnja, te ostale osobe koje se prema drugim osnovama i okolnostima opravdano mogu smatrati interesno povezanima s dužnosnikom.

Postupanje duŽnosnika u dvojbi o postojanju sukoba interesa

Članak 5.

(1) U slučaju dvojbe je li neko ponašanje u skladu s načelima javnih dužnosti, dužnosnici moraju zatražiti mišljenje Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo).

(2) Nakon izbora ili imenovanja na javnu dužnost dužnosnik je dužan urediti svoje privatne poslove kako bi se spriječio predvidljivi sukob interesa, a ako se takav sukob pojavi dužnosnik je dužan razriješiti ga tako da zaštiti javni interes. U slučaju dvojbe o mogućem sukobu interesa dužnosnik je dužan učiniti sve što je potrebno da odijeli privatni od javnog interesa.

Zabranjena djelovanja duŽnosnika

Članak 6.

Dužnosnicima je zabranjeno postupati na sljedeći način:

a) primiti ili zahtijevati korist ili obećanje koristi radi obavljanja dužnosti,

b) ostvariti ili dobiti pravo u slučaju da se krši načelo jednakosti pred zakonom,

c) zlouporabiti posebna prava dužnosnika koja proizlaze ili su potrebna za obavljanje dužnosti,

d) primiti dodatnu naknadu za poslove obnašanja javnih dužnosti,

e) tražiti, prihvatiti ili primiti vrijednost ili uslugu radi glasovanja o bilo kojoj stvari, ili utjecati na odluku nekog tijela ili osobe radi osobnog probitka ili probitka povezane osobe,

f) obećavati zaposlenje ili neko drugo pravo u zamjenu za dar ili obećanje dara,

g) utjecati na dobivanje poslova ili javnih nabavki,

h) koristiti povlaštene informacije o djelovanju državnih tijela radi osobnog probitka ili probitka povezane osobe,

i) na koji drugi način koristiti položaj dužnosnika utjecanjem na odluku zakonodavne, izvršne ili sudbene vlasti kako bi postigli osobni probitak ili probitak povezane osobe, neku povlasticu ili pravo, sklopili pravni posao ili na drugi način interesno pogodovali sebi ili drugoj povezanoj osobi.

ObavjeŠtavanje o imovinskom stanju duŽnosnika

Članak 7.

(1) Dužnosnici su obvezni u roku od 30 dana od dana stupanja na dužnost podnijeti izvješće s podacima o svojoj imovini, stalnim prihodima, te imovini svoga bračnog druga i malodobne djece, sa stanjem na taj dan, te izvješće po prestanku obnašanja javne dužnosti, a ako je tijekom obnašanja dužnosti došlo do bitne promjene istekom godine u kojoj je promjena nastupila.

(2) Dužnosnici su obvezni u izvješću iz stavka 1. ovoga članka podnijeti podatke i o novčanoj štednji ako ona premašuje jednogodišnji iznos neto prihoda dužnosnika.

(3) Prije nego što izvrši obveze iz stavka 1. ovoga članka dužnosnik ne može primiti plaću.

(4) Obrazac izvješća iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje Povjerenstvo.

(5) Obrazac izvješća obvezno sadrži podatke iz članka 10. i članka 11. ovoga Zakona.

(6) Podaci iz porezne kartice dužnosnika su javni.

Primanje darova

Članak 8.

(1) Darom u smislu ovoga Zakona smatra se novac, stvari bez obzira na njihovu vrijednost, prava i usluge dane bez naknade koje dužnosnika dovode ili mogu dovesti u odnos zavisnosti ili kod njega stvaraju obvezu prema darovatelju.

(2) Dar u vrijednosti do jedne trećine prosječne plaće isplaćene u Republici Hrvatskoj u prethodnoj godini dužnosnik može zadržati i ne treba ga prijaviti.

(3) Dar do iznosa prosječne plaće isplaćene u Republici Hrvatskoj, a koji se utvrđuje prema podacima Državnog zavoda za statistiku za prethodnu godinu, dužnosnik može zadržati ali ga mora prijaviti Povjerenstvu.

(4) Dar iznad vrijednosti iz stavka 3. ovoga članka dužnosnik ne smije zadržati, obvezan ga je prijaviti Povjerenstvu i on postaje vlasništvo Republike Hrvatske.

(5) Darom u smislu stavka 2., 3. i 4. ovoga članka smatra se i više darova istog darovatelja darovanih u razdoblju od jedne godine.

(6) Dužnosnik ne smije primiti novac bez obzira na iznos, drugu vrijednosnicu i dragocjenu kovinu, te ih je dužan prijaviti i oni postaju vlasništvo Republike Hrvatske.

(7) U slučaju sumnje o vrijednosti dara dužnosnik je dužan zatražiti račun od darovatelja ili odbiti dar.

(8) Vrijednost dara je njegova tržišna vrijednost.

(9) Primanje darova prema stavku 1.-8. ovoga članka odnosi se i na osobe koje bi primile dar u korist dužnosnika.

Naknade duŽnosnika

Članak 9.

Dužnosnici za vrijeme obnašanja javne dužnosti primaju plaću za dužnost koju obnašaju i ne smiju primati nikakvu drugu plaću ili naknadu, osim ako je to zakonom izričito propisano.

Obavljanje drugih poslova duŽnosnika

Članak 10.

(1) Za vrijeme obnašanja javne dužnosti dužnosnik smije prihvatiti drugu javnu dužnost samo uz suglasnost tijela koje ga je imenovalo, osim dužnosti u političkoj stranci.

(2) Za vrijeme obnašanja javne dužnosti dužnosnici mogu obavljati poslove znanstvene, nastavne i kulturne djelatnosti.

(3) Za vrijeme obavljanja dužnosti dužnosnici mogu stjecati prihode po osnovi autorskih, patentnih i sličnih prava intelektualnog i industrijskog vlasništva.

(4) Dužnosnici ne smiju obavljati poslove savjetnika pravnim ili fizičkim osobama.

Članstvo u trgovaČkim druŠtvima, upravama i nadzornim odborima trgovaČkih druŠtava

Članak 11.

(1) Dužnosnik koji ima 25% i više dionica, odnosno udjela u trgovačkom društvu za vrijeme obnašanja javne dužnosti prenijet će svoja upravljačka prava na temelju udjela u društvu na drugu osobu, osim na osobe iz članka 4. ovoga Zakona, ili posebno tijelo. Ta osoba, odnosno posebno tijelo (povjerenik) djelovat će glede ostvarivanja članskih prava i udjela u društvu u svoje ime, a za račun dužnosnika.

(2) Povjerenik se smatra s dužnosnikom povezanom osobom u smislu članka 4. ovoga Zakona.

(3) Ako povjerenik putem javnog natječaja ili na drugi način stupa u poslovni odnos s tijelima državne vlasti ili s jedinicama lokalne samouprave ili s trgovačkim društvima u kojima Republika Hrvatska ili jedinica lokalne samouprave ima više od 25% upravljačkih udjela, o takvom je poslovnom događaju dužan obavijestiti Povjerenstvo.

(4) Za vrijeme dok su njegova upravljačka prava u trgovačkim društvima prenesena na drugu osobu ili posebno tijelo, dužnosnik ne smije davati obavijesti, upute, naloge ili na drugi način biti u vezi s tom osobom ili tijelom te time utjecati na ostvarivanje prava i ispunjavanje obveza koji proizlaze iz članskih prava u tim društvima. Dužnosnik ima pravo da ga se jedanput godišnje obavještava o stanju trgovačkih društava u kojima ima udjele.

(5) Dužnosnici ne mogu biti članovi uprava ili nadzornih odbora trgovačkih društava.

(6) Iznimno, dužnosnici mogu biti članovi nadzornih odbora u trgovačkim društvima koja su u državnom vlasništvu ili u kojima država ima većinski udjel, a od posebnog su državnog interesa, ali bez prava na ikakvu naknadu ili primanje dara, osim prava na naknadu putnih i drugih troškova. Hrvatski sabor utvrđuje popis trgovačkih društava od posebnog državnog interesa, na prijedlog Vlade Republike Hrvatske.

(7) Dužnosnici smiju biti članovi upravljačkih ili nadzornih organa neprofitnih pravnih osoba kao što su zaklade, udruge i druge pravne osobe koje obavljaju znanstvenu, humanitarnu, kulturnu, sportsku i sličnu djelatnost, ali bez prava na naknadu ili primanje dara u toj ulozi, osim prava na naknadu putnih i drugih troškova.

(8) Dužnosnici koji obavljaju samostalnu djelatnost, obrt ili djelatnost obiteljskog gospodarstva, odnosno neku sličnu djelatnost obvezni su to prijaviti Povjerenstvu u roku iz članka 7. stavka 1. ovoga Zakona. Ako dužnosnik ostvaruje prihod koji je manji od plaće za dužnost koju obnaša, ima pravo na razliku naknade između plaće i prihoda koji ostvaruje navedenim djelatnostima.

Registracija naknada na koje duŽnosnici imaju pravo

Članak 12.

(1) Dužnosnici moraju, radi registriranja, prijaviti svaki prihod izvan redovite plaće na koji imaju pravo Povjerenstvu u roku od 15 dana računajući od dana primitka prihoda.

(2) Dužnosnici koji obavljaju znanstvenu, nastavnu i kulturnu djelatnost, obvezni su prijaviti prihod iz takve djelatnosti.

Drugi prihodi duŽnosnika

Članak 13.

Osim naknade troškova i prihoda iz članka 10. stavka 3. i članka 12. stavka 2. ovoga Zakona dužnosnici ne smiju od strane države, strane i međunarodne organizacije ili međunarodnog udruženja primiti drugu naknadu.

ObavjeŠtavanje o utjecaju na nepristranost duŽnosnika

Članak 14.

(1) Dužnosnici su dužni bez odlaganja izvijestiti tijelo koje ih je izabralo ili imenovalo i Povjerenstvo o svakom pritisku ili neprimjerenom utjecaju kojem su izloženi u obnašanju javne dužnosti.

(2) Dužnosnici kojima je suprotno odredbama ovoga Zakona, ponuđen dar ili kakva druga korist povezana s obnašanjem javne dužnosti dužni su:

1. odbiti takvu ponudu,

2. pokušati utvrditi identitet osobe koja je to ponudila,

3. ako se radi o daru koji s obzirom na okolnosti ne može biti vraćen, dužnosnik ga mora zadržati i to bez odlaganja prijaviti,

4. navesti svjedoke događaja ako je to moguće,

5. podnijeti u razumnom roku pisano izvješće o događaju nadležnoj osobi ili tijelu,

6. prijaviti slučaj nadležnim tijelima za vođenje postupka.

Trajanje obveza iz ovoga Zakona

Članak 15.

Obveze dužnosnika utvrđene člankom 6. i 7. i člankom 11. stavkom 5. ovoga Zakona počinju danom stupanja na dužnost i traju šest mjeseci od dana prestanka obnašanja dužnosti.

Povjerenstvo za odluČivanje o sukobu interesa

Članak 16.

(1) Radi provedbe ovoga Zakona osniva se Povjerenstvo iz članka 5. ovoga Zakona.

(2) Povjerenstvo se sastoji od 7 članova koji između sebe biraju predsjednika. Članove Povjerenstva imenuje Hrvatski sabor na prijedlog Odbora za izbor, imenovanja i upravne poslove Hrvatskoga sabora. U prijedlogu za člana Povjerenstva vodi se računa o njegovom radu i ugledu.

(3) Četiri člana Povjerenstva su iz redova zastupnika Hrvatskoga sabora, a ostali članovi su ugledni javni djelatnici, s time da dva člana Povjerenstva ne mogu biti iz iste političke stranke. Predsjednik Povjerenstva ne smije biti član stranke koja obnaša vlast.

(4) Članovi Povjerenstva imenuju se na vrijeme od sedam godina. Iznimno članovi Povjerenstva iz redova zastupnika Hrvatskoga sabora biraju se na vrijeme trajanja mandata u Hrvatskom saboru. Član povjerenstva može biti ponovno imenovan najviše jednom.

Temelj djelovanja i nadleŽnost Povjerenstva

Članak 17.

(1) Povjerenstvo djeluje na temelju ovoga Zakona, dobrih običaja, političke odgovornosti i vjerodostojnosti dužnosnika.

(2) Povjerenstvo, radi primjene odredaba ovoga Zakona, donosi upute, propisuje obrasce i ustroj registra. Povjerenstvo donosi Pravilnik o unutarnjem ustroju i postupku, kojim se propisuju pravila o vođenju registra, o obrascima, provedbena pravila o vođenju postupka i dostavljanju odluka te sastavljanju izvješća.

(3) Povjerenstvo donosi odluku o tome je li određeno djelovanje ili propust povreda odredbi ovoga Zakona. Odluka Povjerenstva mora biti obrazložena.

(4) Stručne, administrativne i tehničke poslove za potrebe Povjerenstva obavlja Ured Povjerenstva.

(5) Povjerenstvo podnosi izvješće o svome radu Hrvatskom saboru jednom godišnje.

(6) Povjerenstvo je dužno omogućiti uvid javnosti u podatke i dokumente u vezi s člankom 7. stavkom 1., člankom 8. stavkom 4. i 5. te člankom 11., 12. i 14. ovoga Zakona.

(7) Za provedbu ovoga Zakona sredstva će se osigurati u državnom proračunu.

Postupak pred Povjerenstvom

Članak 18.

(1) Postupak pred Povjerenstvom pokreće Povjerenstvo ili se postupak pokreće na zahtjev dužnosnika.

(2) Povjerenstvo može postupak pokrenuti i na temelju prijave neke druge osobe ili na temelju anonimne prijave.

(3) Povjerenstvo će o pokretanju postupka izvijestiti dužnosnika, te zatražiti njegovo očitovanje o navodima prijave.

(4) Povjerenstvo ima pravo utvrditi činjenice vlastitom istragom ili pribaviti činjenice i dokaze djelovanjem drugih tijela izvršne vlasti.

(5) Postupak pred Povjerenstvom zatvoren je za javnost. Povjerenstvo javno obznanjuje jedino konačne rezultate provedenog postupka.

(6) Povjerenstvo će u slučaju dvojbe o postojanju povrede obveze izvijestiti onog dužnosnika za kojeg postoje osnove sumnje da je prekršio pravila postupanja utvrđena ovim Zakonom tražeći očitovanje o navodima prijave. Prije izricanja sankcije Povjerenstvo mora pribaviti očitovanje dužnosnika na kojeg se sankcija odnosi.

(7) Povjerenstvo samostalno utvrđuje činjenice, a druga nadležna tijela su dužna bez odgode, na njegov zahtjev, dostaviti mu činjenice i dokaze.

Sankcije za krŠenje odredaba ovoga Zakona

Članak 19.

(1) Dužnosnici će dati pisanu izjavu koja sadrži privolu da se pod uvjetima iz ovoga Zakona provede postupak pred Povjerenstvom. Dužnosnici će dati izjavu da će na poziv Povjerenstva za najteže oblike kršenja ovoga Zakona ponuditi ostavku tijelu koje je dužnosnika imenovalo na funkciju.

(2) Sankcije koje Povjerenstvo može izreći dužnosniku jesu: obustava isplate dijela neto mjesečne plaće dužnosnika, opomena i javno objavljivanje odluke Povjerenstva na trošak dužnosnika.

(3) Dužnosniku koji u izvješću iz članka 7. ovoga Zakona navede neistinite podatke, Povjerenstvo može izreći sankciju obustave isplate neto mjesečne plaće u iznosu od 1.000,00 do 3.000,00 kuna.

(4) Sankciju iz stavka 2. ovoga članka Povjerenstvo može izreći dužnosniku koji prekrši odredbe ovoga Zakona o zabranjenim djelovanjima dužnosnika (članak 6.), primanju darova (članak 8.), naknadama dužnosnika (članak 9.), obavljanju drugih poslova dužnosnika (članak 10.), članstvu u trgovačkim društvima, upravama i nadzornim odborima trgovačkih društava (članak 11.), registraciji naknada na koje dužnosnici imaju pravo (članak 12.), drugim prihodima dužnosnika (članak 13.), obavještavanju o utjecaju na nepristranost dužnosnika (članak 14.) i trajanju obveza iz ovoga Zakona (članak 17.).

(5) Sankcija obustave isplate dijela neto mjesečne plaće dužnosnika ne može trajati dulje od tri mjeseca, a ukupni iznos obuhvaćen obustavom ne smije prelaziti 8.000,00 kuna.

(6) Ako utvrdi postojanje osobito olakotnih okolnosti, umjesto obustave isplate dijela neto mjesečno plaće, Povjerenstvo dužnosniku može izreći opomenu.

(7) Povjerenstvo može odrediti da se rješenje kojim se dužnosnik proglašava krivim javno objavi na trošak dužnosnika.

Prijelazne i zavrŠne odredbe

Članak 20.

(1) U roku od trideset dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, Odbor za izbor, imenovanja i upravne poslove Hrvatskoga sabora podnijet će prijedlog Hrvatskom saboru za imenovanje članova Povjerenstva.

(2) Hrvatski sabor imenovat će članove Povjerenstva u roku od dva mjeseca od dana podnošenja prijedloga Odbora za izbor, imenovanja i upravne poslove Hrvatskoga sabora.

(3) Povjerenstvo će u roku od trideset dana od dana imenovanja donijeti Pravilnik o svojem unutarnjem ustroju i radu Ureda povjerenstva.

(4) Vlada Republike Hrvatske će u roku od šezdeset dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona uredbom propisati uvjete, način evidentiranja, pohranjivanja, postupanja i raspolaganja predmetima iz članka 9. ovoga Zakona.

(5) Odredbe članaka 7., 8., 10., 11., i 14. ovoga Zakona primjenjivat će se po proteku roka od četiri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(6) Državna tijela iz članka 2. stavka 2. ovoga Zakona dužna su u roku od četiri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona dostaviti Povjerenstvu popis osoba koje podliježu imenovanju, izboru ili potvrdi.

Članak 21.

(1) Prava, obveze i odgovornosti utvrđene ovim Zakonom odnose se i na dužnosnika koji u vrijeme stupanja na snagu ovoga Zakona obnaša svoju dužnost.

(2) Dužnosnik iz stavka 1. ovoga članka Povjerenstvu podnosi izvješće u roku od trideset dana od dana donošenja pravilnika o radu Povjerenstva.

(3) Odredbe članka 3., 4., 5., 8.-11. i 14. ovoga Zakona na odgovarajući način primjenjivat će se na sve osobe koje obnašaju javne dužnosti.

(4) Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaju važiti odredbe članka 2.-10. Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika (»Narodne novine«, br. 101/98., 135/98., 105/99., 25/00., 73/00., 30/01., 59/01., 114/01. i 153/02.).

Članak 22.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 023-03/03-01/01

Zagreb, 1. listopada 2003.

HRVATSKI SABOR

Predsjednik
Hrvatskoga sabora
Zlatko Tomčić, v. r.