MINISTARSTVO GOSPODARSTVA, RADA I PODUZETNIŠTVA

1353

Na temelju članka 5. Zakona o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjeni sukladnosti (»Narodne novine«, br.158/03 i 79/07) ministar gospodarstva, rada i poduzetništva donosi

PRAVILNIK

O SIROVINSKOM SASTAVU, NAZIVIMA I OZNAČAVANJU TEKSTILA

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Tekstilni proizvodi mogu se stavljati na tržište prije ili za vrijeme njihove industrijske prerade ili tijekom bilo kojeg stupnja distribucije samo ako zadovoljavaju odredbe ovoga Pravilnika.

Članak 2.

(1) Za potrebe ovoga Pravilnika »tekstilni proizvod« je svaka sirovina, poluproizvod ili gotovi proizvod, djelomično ili u cijelosti ručno izrađen proizvod, te djelomično ili potpuno izrađen konfekcijski proizvod koji se sastoji isključivo od tekstilnih vlakana, bez obzira na primijenjeni postupak miješanja ili sastavljanja.
(2) Za potrebe ovoga Pravilnika »tekstilno vlakno« je:
– jedinica tvari koja ima svojstvo savitljivosti, finoće i visokog odnosa dužine prema najvećoj poprečnoj dimenziji, što ga čini prikladnim za primjenu u tekstilijama,
– savitljive trake ili cijevi, čija primjetna širina ne prelazi 5 mm, uključujući i vrpčasta vlakna rezana od širih traka ili folija, proizvedene od sirovina koje se koriste u proizvodnji vlakana navedenih u točkama 19. do 46. Dodatka I koji je sastavni dio ovoga Pravilnika, i prikladne za primjenu u tekstilijama; primjetna širina je širina trake ili cijevi kada je namotana, izravnana, stiješnjena ili uvijena, ili prosječna vrijednost u slučaju kada širina nije jednolična.
(3) Sljedeći proizvodi smatraju se tekstilnim proizvodima i podložni su odredbama ovoga Pravilnika:
– proizvodi koji sadrže najmanje 80% masenog udjela tekstilnih vlakana
– tekstilije za namještaj, kišobrani, suncobrani i sjenila koja sadrže najmanje 80% masenog udjela tekstilnih vlakana
– kao i tekstilni dijelovi višeslojnih podnih obloga, madraca i opreme za kampiranje, te tople podstave obuće, rukavica i rukavice bez prstiju, pod uvjetom da ti dijelovi ili podstave čine najmanje 80% mase čitavog proizvoda
– tekstilije sadržane u drugim proizvodima čiji su nedjeljivi dio ukoliko je naveden njihov sastav.

UPORABA NAZIVA TEKSTILA

Članak 3.

(1) Nazivi i opisi vlakana iz članka 2. ovoga Pravilnika navedeni su u Dodatku I, koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.
(2) Nazivi navedeni u Dodatku I ovoga Pravilnika smiju se upotrebljavati samo za vlakna čija je vrsta opisana pod istim rednim brojem.
(3) Ni jedan od naziva iz Dodatka I ovoga Pravilnika ne smije se upotrebljavati za bilo koju drugu vrstu vlakana, ni kao zaseban naziv, ni u korijenu rIječi, niti kao pridjev, ni na kojem jeziku.
(4) Riječ »svila« ne smije se upotrebljavati kao oznaka oblika ili određenog izgleda tekstilnog vlakna kao filamentne pređe.

NAVOĐENJE SIROVINSKOG SASTAVA TEKSTILA

Članak 4.

(1) Tekstilni proizvodi smiju se opisivati sa »100%«, »čisto« ili »u cijelosti« ako se sastoje samo od jedne vrste vlakna. Ne smiju se upotrebljavati slični nazivi.
(2) Tekstilni proizvod može sadržavati do 2% masenog udjela drugih vrsta vlakana, pod uvjetom da se ta količina temelji na tehničkim razlozima i nije rezultat rutinskog dodavanja. Vrijednost dozvoljenog odstupanja može se povećati do 5% kada su tekstilni proizvodi dobiveni postupkom grebenanja.

Članak 5.

(1) Vuneni proizvod opisuje se kao »runska vuna« samo ako se sastoji isključivo od vunenih vlakana koja prethodno nisu bila sastavni dio nekog drugog gotovog proizvoda i koja nisu bila podvrgnuta drugim postupcima predenja i/ili valjanja (pustenja), osim onih koje zahtijeva proizvodnja samoga proizvoda i koji nisu oštećeni u preradi ili uporabi.
(2) Iznimno od odredbi stavka 1. ovoga članka, gore navedeni naziv može se upotrebljavati u opisima vune koja je sastavni dio mješavine vlakana kada:
a) vuna koju sadrži takva mješavina zadovoljava zahtjeve navedene u stavku 1. ovoga članka
b) vuna koja čini najmanje 25% ukupne mase mješavine
c) osim vune, u mješavini češljanih vlakana se nalazi još samo jedna vrsta drugog češljanog vlakna
U navedenim slučajevima mora se prikazivati puni sastav u postotcima.
(3) Dozvoljeno odstupanje koje se temelji na tehničkim razlozima vezanim uz proizvodnju ograničava se na 0,3% vlaknastih nečistoća kada su proizvodi koji se navode u stavcima 1. i 2. ovoga članka, uključujući vunene proizvode, dobiveni postupkom grebenanja.

Članak 6.

(1) Tekstilni proizvod sastavljen od dvije ili više vrsta vlakana, od kojih jedna čini najmanje 85% ukupne mase, označava se:
– nazivom te vrste vlakna i postotkom njegova masenog udjela, ili
– nazivom te vrste vlakna i riječima »najmanje 85%«, ili
– punim sastavom proizvoda u postotcima.
(2) Tekstilni proizvod sastavljen od dvije ili više vrsta vlakana, od kojih ni jedna ne čini 85% ukupne mase, označava se nazivom i postotkom masenih udjela najmanje dvije glavne vrste vlakana i nazivima drugih vrsta sadržanih vlakana, silaznim redoslijedom prema masenim udjelima, sa ili bez navođenja postotaka njihovih masenih udjela.
Pri tome vrijedi:
a) vlakna koja zasebno čine manje od 10% ukupne mase proizvoda mogu se zajednički označiti nazivom »ostala vlakna« i ukupnim postotkom masenog udjela;
b) kada se navodi naziv vlakna koje čini manje od 10% ukupne mase proizvoda mora se navesti potpuni sastav proizvoda u postotcima.
(3) Proizvodi čija je osnova iz čistog pamuka i potka iz čistog lana i kod kojih lan čini najmanje 40% ukupne mase neškrobljene tkanine mogu se nazivati »pamučno-lanena tkanina« pri čemu se dodaje opis sastava »čista pamučna osnova – čista lanena potka«.
(4) Ako su tekstilni proizvodi namijenjeni krajnjem potrošaču, u postotnim se sastavima navedenim u stavcima 1., 2., 3. i 5. ovoga članka:
a) dozvoljava količina stranih vlakana do 2% ukupne mase tekstilnog proizvoda pod uvjetom da se ta količina temelji na tehničkim razlozima i nije dodana kao dio rutinskog postupka; ovo se dozvoljeno odstupanje povećava na 5% kada su proizvodi dobiveni postupkom grebenanja, ne dovodeći u pitanje dozvoljeno odstupanje navedeno u članku 5., stavku 3. ovoga Pravilnika;
b) dozvoljava odstupanje koje zahtijeva proizvodni proces u visini od 3% između izraženih postotaka vlakana i postotaka dobivenih analizama, u odnosu na ukupnu masu vlakana prikazanih na etiketi; takvo se dozvoljeno odstupanje također primjenjuje na vlakna koja su, u skladu sa stavkom 2. ovoga članka, navedena silaznim redoslijedom po masi, bez podataka o njihovom postotnom udjelu. Ovo se odstupanje također primjenjuje na članak 5., stavak 2., točku b) ovoga Pravilnika.
Dozvoljena se odstupanja u analizama izračunavaju odvojeno; ukupna masa koju treba uzeti u obzir prilikom izračunavanja odstupanja navedenog pod točkom b) je masa vlakana gotovog proizvoda koja se umanjuje za masu stranih vlakana utvrđenih primjenom odstupanja navedenih pod točkom a).
Ukupno dozvoljena odstupanja navedena pod točkama a) i b) dopuštena su samo ako se bilo koja strana vlakna pronađena analizama, prilikom primjene odstupanja navedenih pod točkom a), pokažu jednakog kemijskog sastava kao jedna ili više vrsta vlakana navedenih na etiketi.
Iznimno, za proizvode za koje proizvodni proces zahtijeva dozvoljena odstupanja veća od onih koja se navode pod točkama a) i b), ista se mogu odobriti samo u posebnim slučajevima ako je sukladnost proizvoda provjerena prema odredbama članka 13. stavka 1. ovoga Pravilnika i kada proizvođač za to odstupanje da odgovarajuće obrazloženje.
(5) Naziv »mješavina vlakana« ili »neodređeni tekstilni sastav« može se upotrebljavati za bilo koji proizvod čiji se sastav ne može jednostavno utvrditi u vrijeme proizvodnje.

Članak 7.

Uz dozvoljena odstupanja navedena u članku 4. stavku 2., članku 5. stavku 3. te članku 6. stavku 4. ovoga Pravilnika, u sastavu vlakana navedenom u člancima 4. i 6. ovoga Pravilnika, ne treba navoditi uočljiva, samostalna vlakna koja su u potpunosti ukrasne prirode i ne prelaze 7% mase gotovog proizvoda; isto se odnosi na vlakna (primjerice metalna vlakna) koja se dodaju s namjerom postizanja anti statičkog efekta i koja ne prelaze više od 2% mase gotovog proizvoda. Za proizvode navedene u članku 6. stavku 3. ovoga Pravilnika postotci se ne izračunavaju u odnosu na ukupnu masu tkanine, nego posebno u odnosu na masu osnove i u odnosu na masu potke.

OZNAČAVANJE I OBILJEŽAVANJE TEKSTILNIH PROIZVODA

Članak 8.

(1)Tekstilni proizvodi iz članka 2. ovoga Pravilnika moraju se označiti uvijek kada se stavljaju na tržište, bilo u proizvodne ili komercijalne svrhe.
Kada ti proizvodi nisu namijenjeni prodaji krajnjem potrošaču ili kada se isporučuju prema narudžbi države ili neke druge javno pravne osobe, označavanje se može zamijeniti ili nadopuniti pratećim komercijalnim ispravama.
(2) a) Nazivi, opisi i pojedinosti o sastavu tekstilnih vlakana, na koje se odnose članci 3. do 6. i Dodatak I ovoga Pravilnika, moraju se jasno navesti u komercijalnim ispravama. Ne smiju se upotrebljavati kratice u prodajnim ugovorima, mjenicama i računima.
»Mehanizirani procesni kod« može se upotrebljavati ako se u istom dokumentu navede i objašnjenje.
b) Nazivi, opisi i pojedinosti o sastavu tekstilnih vlakana, na koje se odnose članci 3. do 6. i Dodatak I ovoga Pravilnika, moraju biti jasni, čitljivi i u jedinstvenom natpisu, kada se stavljaju na tržište ili prodaju potrošaču, te u katalozima i prodajnoj literaturi, na pakiranjima, etiketama i oznakama.
Pojedinosti i podaci koji nisu propisani ovim Pravilnikom moraju se zasebno navoditi. Ova se odredba ne odnosi na robne marke ili ime poduzeća koji mogu stajati neposredno ispred ili iza podataka danih skladno ovom Pravilniku.
Kada se tekstilni proizvod stavlja na tržište ili prodaje potrošaču, kako je to navedeno u točci 1. ovoga članka, robna marka ili ime poduzeća koje se navodi, sadrži u cijelosti ili kao pridjev ili u korijenu riječi neki od naziva navedenih u Dodatku I ovoga Pravilnika ili naziv koji se lako može s nekim od njih zamijeniti, tada robnoj marki ili imenu poduzeća moraju u obliku jasnog i čitljivog natpisa neposredno prethoditi ili za njim slijediti nazivi, opisi i pojedinosti o sastavu tekstilnih vlakana navedeni u člancima 3. do 6. i u Dodatku I ovoga Pravilnika.
c) Kada se tekstilni proizvodi stavljaju na tržište ili se prodaju krajnjem potrošaču na području Republike Hrvatske označavanje i obilježavanje mora biti i na hrvatskom jeziku.
Za sve vrste namotaka, vitica, klubaka ili neke druge male količine konca za šivanje, krpanje ili vezenje, a na koje se ne odnosi točka 18. Dodatka I, na skupnom pakiranju ili izlošku označavanje i obilježavanje mora biti također i na hrvatskom jeziku.
d) Kod opisa ili pojedinosti propisanih u člancima 3., 4. i 5. ovoga Pravilnika koji se odnose na značajke proizvoda, smiju se upotrijebiti i drugi opisi i pojedinosti ako su u skladu s praksom dobrih poslovnih običaja.

Članak 9.

(1) Svaki tekstilni proizvod načinjen od dva ili više sastavnih dijelova, koji imaju različite sadržaje vlakana, mora nositi oznaku s navedenim sastavom vlakana svakog dijela posebno. Takvo označavanje nije obavezno za one sastavne dijelove koji čine manje od 30% ukupne mase proizvoda, s izuzetkom glavnih podstava.
(2) Kada dva ili više tekstilnih proizvoda ima isti sastav vlakana i čine jedinstveni artikl, tada je potrebna samo jedna oznaka.
(3) Iznimno od odredaba članka 12. ovoga Pravilnika:
a) sirovinski sastav sljedećih artikala rublja označuje se navođenjem sastava cijelog proizvoda ili pojedinačnih dijelova dolje navedenih, bilo skupno ili pojedinačno:
– za grudnjake: vanjska i unutarnja tkanina košarica i stražnjeg dijela,
– za steznike: prednja, stražnja i bočna stranica,
– za steznike s grudnjakom: vanjska i unutarnja tkanina košarica, prednja, stražnja i bočna stranica.
Sirovinski sastav za artikle rublja koji nisu navedeni u prvoj točci, označuje se navođenjem sastava cijelog proizvoda ili skupno ili pojedinačno, sastava različitih dijelova. Takvo označivanje nije obavezno za sastavne dijelove koji čine manje od 10% ukupne mase proizvoda.
Zasebno označivanje različitih dijelova navedenih artikala rublja mora biti takvo da krajnji potrošač s lakoćom shvati na koji se dio proizvoda odnose pojedinosti navedene na etiketi;
b) sirovinski sastav tekstilnih proizvoda tiskanih postupkom jetkanja navodi se za proizvod u cjelini ili zasebnim navođenjem sastava osnovne tkanine i jetkanih dijelova, pri čemu se, pri navođenju sirovinskog sastava navodi na koji se sastavni dio proizvoda sirovinski sastav odnosi;
c) sirovinski sastav vezenih tekstilnih proizvoda navodi se za proizvod u cjelini ili zasebnim navođenjem sastava osnovne tkanine i pređe za vezenje, pri čemu se pri navođenju sirovinskog sastava navodi na koji se sastavni dio (osnovna tkanina ili pređa) proizvoda sirovinski sastav odnosi; ako količina vezenih udjela iznosi manje od 10% površine proizvoda, potrebno je navesti samo sastav osnovne tkanine;
d) sirovinski sastav pređa koje se sastoje od jezgre i omotača načinjenih od različitih vrsta vlakana, koji se kao takvi stavljaju na tržište, navodi se za proizvod u cjelini ili zasebnim jasnim navođenjem sastava jezgre i omotača;
e) sirovinski sastav baršunastih i plišanih tekstilnih i sličnih proizvoda navodi se za proizvod u cjelini ili pojedinačno, kada proizvod ima jasno odvojenu poleđinu i uporabnu stranu, sastavljene od različitih vrsta vlakana, pri čemu se kod označivanja sirovinskog sastava navodi na koji dio se sastav odnosi;
f) sirovinski sastav podnih obloga i sagova, kod kojih su poleđina i uporabna strana sastavljene od različitih vrsta vlakana, može se navesti samo za uporabnu stranu, pri čemu se navodi da se sirovinski sastav odnosi samo na tu površinu.

Članak 10.

(1) Iznimno od odredaba članaka 8. i 9. ovoga Pravilnika:
a) ne zahtijeva se označivanje naziva ili sirovinskog sastava ako su tekstilni proizvodi navedeni u Dodatku III ovoga Pravilnika, u jednom od stupnjeva obrade navedeni u članku 2. stavak 1. ovoga Pravilnika. Odredbe članaka 8. i 9. primjenjuju se kad takvi proizvodi nose etiketu ili oznaku s nazivom ili sastavom, ili robnu marku ili ime poduzeća koje sadrži u cijelosti ili kao pridjev ili u korijenu riječi neki od naziva navedenih u Dodatku I ovoga Pravilnika, ili naziv koji se lako može s nekim od njih zamijeniti;
b) kad su tekstilni proizvodi navedeni u Dodatku IV ovoga Pravilnika iste vrste i sastava, mogu se stavljati na tržište zajedno pod jednom skupnom etiketom, navodeći pojedinosti o sastavu određene ovim Pravilnikom;
c) sirovinski sastav tekstilnih proizvoda koji se prodaju na metre navodi se samo na komadu tkanine ili roli koja se prodaje.
(2) Proizvodi navedeni pod točkama b) i c) stavka 1. ovoga članka stavljaju se na tržište na način da se krajnji potrošač može u potpunosti upoznati sa sirovinskim sastavom tih proizvoda.

Članak 11.

Kod stavljanja tekstilnih proizvoda na tržište, zabranjeno je stavljati na proizvode nazive i podatke koji bi se mogli zamijeniti sa nazivima i pojedinostima propisanim ovim Pravilnikom.

Članak 12.

Odredbe o postotcima vlakana navedenih u člancima 4., 5. i 6. ovoga Pravilnika ne odnose se na sljedeće proizvode:
(1) za sve tekstilne proizvode:
netekstilni dijelovi, porubi, etikete i značke, rubne i završne trake koje ne čine nedjeljivi dio proizvoda, gumbi i kopče presvučeni tekstilnim materijalom, pomoćni dodaci, ukrasi, neelastične vrpce, elastični konci i trake dodani na određenim i ograničenim dijelovima proizvoda, te u skladu sa zahtjevima navedenim u članku 7. ovoga Pravilnika, uočljiva samostalna isključivo ukrasna vlakna i antistatička vlakna;
(2) a. podne obloge i sagovi: svi dijelovi osim uporabne površine;
b. tkanine za tapeciranje: osnove i potke materijala za povezivanje i punila koje
nisu dio uporabne površine; zastori i zavjese; osnove i potke materijala za povezivanje i punila koje nisu dio prave strane tkanine;
c. ostali tekstilni proizvodi: tkanine koje se koriste kao osnovni materijal ili kao podloga, učvršćenja i ojačanja, među slojevi i platnene poleđine, konci za šivanje i povezivanje, osim ako zamjenjuju osnovu i/ili potku tkanine, punila koja nemaju izolacijsku ulogu i podstave prema članku 10. stavak 1. ovoga Pravilnika.
Za potrebe ove odredbe:
– osnovni materijal ili podloga tekstilnih proizvoda koji služe kao poleđina za uporabnu površinu, posebno u dekama i dvostrukim tkaninama, kao i poleđine baršunastih ili plišanih materijala i srodnih proizvoda, ne uzimaju se kao poleđine koje se skidaju.
– »učvršćenja i ojačanja« su pređe ili materijali dodani na određenim i ograničenim dijelovima tekstilnih proizvoda da bi ih ojačali ili im dali krutost ili debljinu.
(3) Masne tvari, vezivna sredstva, sredstva za otežavanje, škrobna i zaštitna apreturna sredstva, proizvodi za impregniranje, pomoćna sredstva za bojanje i tiskanje i ostali proizvodi koji se upotrebljavaju za preradu tekstila ne smiju biti prisutni u količinama koje bi mogle obmanuti potrošača.

OCJENA SUKLADNOSTI I STAVLJANJE PROIZVODA NA TRŽIŠTE

Članak 13.

(1) Provjere sukladnosti sirovinskog sastava tekstilnih proizvoda s odredbama ovoga Pravilnika provode se metodama propisanim u posebnom propisu o metodama kvantitativne analize dvokomponentnih mješavina tekstilnih vlakana i propisu o metodama kvantitativne analize trokomponentnih mješavina tekstilnih vlakana.
Sastavi u postotcima sukladno članku 4., 5. i 6. ovoga Pravilnika određuju se uz primjenu odgovarajuće dozvoljene vrijednosti propisane u Dodatku II ovoga Pravilnika na suhu masu svakog vlakna, nakon uklanjanja dijelova navedenih u članku 12. stavak 1., 2. i 3. ovoga Pravilnika.
(2) Metode određivanje uzoraka i analiza koje će se primijeniti kod određivanja sirovinskog sastava proizvoda na koje se primjenjuje ovaj Pravilnik, propisane su u propisima navedenim u stavku 1. ovoga članka.

Članak 14.

(1) Ne smije se zabraniti ili spriječiti stavljanje na tržište tekstilnih proizvoda koji zadovoljavaju odredbe ovoga Pravilnika.
(2) Odredbe ovoga Pravilnika ne utječu na primjenu drugih važećih propisa koji se odnose na zaštitu industrijskog i komercijalnog vlasništva, na određivanje i oznaku podrijetla, te na sprječavanje nelojalnog tržišnog natjecanja.

Članak 15.

Odredbe ovoga Pravilnika ne primjenjuju se na tekstilne proizvode koji:
(1) su namijenjeni izvozu u treće zemlje;
(2) ulaze u državu pod carinskim nadzorom radi provoza
(3) su uvezeni iz trećih zemalja na doradu;
(4) su dani ugovorom u rad osobama koje rade u vlastitim kućanstvima ili samostalnim tvrtkama koje rade iz materijala dostavljenih bez prijenosa prava vlasništva.

Članak 16.

(1) Proizvođač ili njegov ovlašteni predstavnik registrirani u Republici Hrvatskoj odgovorni su da su tekstilni proizvodi iz članka 2. ovoga Pravilnika, koji se stavljaju na tržište, sukladni sa odredbama ovoga Pravilnika i odgovorni su za točnost navedenih podataka. Kada proizvođač ili njegov ovlašteni predstavnik nisu registrirani u Republici Hrvatskoj, za stavljanje tekstilnih proizvoda iz članka 2. ovoga Pravilnik na tržište i za točnost navedenih podataka odgovoran je uvoznik, odnosno osoba koja stavlja proizvod na tržište.
(2) Trgovac na malo odgovoran je da tekstilni proizvodi koje prodaje imaju propisane nazive, opise i pojedinosti o sastavu tekstilnih vlakana, sukladno odredbama ovoga Pravilnika.

Članak 17.

(1) Kada nadležno inspekcijsko tijelo utvrdi da tekstilni proizvodi iz članka 2. ovoga Pravilnika ne zadovoljavaju odredbama ovoga Pravilnika, proizvođač ili njegov ovlašteni predstavnik registrirani u Republici Hrvatskoj, odnosno uvoznik ili osoba koja stavlja proizvod na tržište, odnosno trgovac na malo, dužni su uskladiti proizvod s odredbama ovoga Pravilnika.
(2) Kada proizvođač ili njegov ovlašteni predstavnik registrirani u Republici Hrvatskoj, odnosno uvoznik ili osoba koja stavlja proizvod na tržište, odnosno trgovac na malo ne postupi na način kako je to propisano u stavku 1. ovoga članka, nadležno inspekcijsko tijelo mora poduzeti sve odgovarajuće mjere da spriječi stavljanje na tržište takvog proizvoda ili mora osigurati da se taj proizvod povuče s tržišta.

Članak 18.

Inspekcijski nadzor nad provođenjem ovoga Pravilnika u nadležnosti je inspekcijskih tijela, sukladno članku 142. Zakona o zaštiti potrošača (»Narodne novine« br. 79/07) i članku 14. Zakona o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjeni sukladnosti (»Narodne novine« br, 158/03 i 79/07), u skladu s njihovim djelokrugom.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 19.

Stupanjem na snagu ovoga Pravilnika prestaju važiti Pravilnik o primjeni hrvatskih normi pri obilježavanju, označivanju i pakiranju tekstilnih proizvoda te pri označavanju, deklariranju i pakiranju gotove kože, krzna i proizvoda od prirodne i umjetne kože (»Narodne novine« br. 31/97.) i Pravilnik o sirovinskom sastavu i nazivima tekstila (»Narodne novine« br. 135/05).

Članak 20.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu danom objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 011-01/08-01/65
Urbroj: 526-03-01/1-08-1
Zagreb, 31. ožujka 2008.

Potpredsjednik Vlade
Republike Hrvatske i ministar gospodarstva, rada i poduzetništva
Damir Polančec, dipl. ing, v. r.


DODATAK I

PREGLED TEKSTILNIH VLAKANA
 

Br. 

Naziv 

Opis vlakna 

Vuna1

Vlakno od ovčje ili janjeće vune (Ovis aries)

2

 

Alpaka, ljama, deva, kašmir, moher, angora, vikunja, jak, guanako, kašgora, dabar, vidra, popraćeno ili ne u nazivu riječju »vuna« ili »dlaka«1

Dlaka sljedećih vrsta životinja: alpake, ljame, deve, kašmirske koze, angorske koze, angorskog kunića, vikunje, jaka, guanaka, kašgora koze, dabra, vidre

3

 

Životinjska ili konjska dlaka, sa ili bez naznake vrste životinje (npr. kravlja dlaka, obična kozja dlaka, konjska dlaka)

Dlaka raznih vrsta životinja koje nisu navedene pod 1 ili 2

 

4

Svila

Vlakno dobiveno isključivo od kukaca koji izlučuju svilu

Pamuk

Vlakno dobiveno od sjemenskih čahura biljke pamuka (Gossypium)

6

Kapok

Vlakno dobiveno od unutrašnjosti ploda biljke kapok (Ceiba pentandra)

7

Lan

Vlakno dobiveno od lika biljke lana (Linum usitatissimum)

8

Kudelja

 

Vlakno dobiveno od lika biljke konoplje (Cannabis sativa)

9

 

Juta

 

Vlakno dobiveno od lika biljke Corchorus olitorius i Corchorus capsularis. Za potrebe ovog Pravilnika jutom se smatra likovo vlakno dobiveno od sljedećih vrsta biljaka: Hibiscus cannabinus, Hibiscus sabdariffa, Abultilon avicennae, Urena lobata, Urena sinuata

10

Abaka (Manila)

Vlakno dobiveno od lišća biljke Musa textilis

11 

Alfa

Vlakno dobiveno od lišća biljke Stipa tenacissima

12

 

Kokos

Vlakno dobiveno od ploda biljke Cocos nucifera

13

Žuka (Brnistra)

Vlakno dobiveno od lika biljke Cytisus scoparius i/ili Spartium Junceum 

14 

Ramija

Vlakno dobiveno od lika biljke Boehmeria nivea i Boehmeria tenacissima

15 

Sisal

Vlakno dobiveno od lišća biljke Agave sisalana

16

 

Bengalska ili bombajska konoplja (»Sunn« vlakno)

Vlakno dobiveno od lika biljke Crotalaria juncea

17 

Heneken

Vlakno dobiveno od lika biljke Agave Fourcroydes

18

Maguey

 

Vlakno dobiveno od lika biljke Agave Cantala

19

 

Acetatno vlakno

 

clulozno acetatno vlakno u kojemu je acetilirano manje od 92%, ali najmanje 74% hidroksilnih skupina

20

Alginatno vlakno

Vlakno dobiveno iz metalnih soli alginske kiseline

21

Bakarno vlakno

Regenerirano celulozno vlakno dobiveno bakro-amonijakalnim postupkom

22

 

Modalno vlakno

 

Regenerirano celulozno vlakno dobiveno po modificiranom viskoznom postupku sa visokom prekidnom silom i visokim mokrim modulom. Prekidna sila (Bc) u kondicioniranom stanju i sila (Bm) potrebna za 5%-tno istezanje u mokrom stanju je:
(Bc) (CN) ≥ 1,3 √T + 2T
(BM) (CN) ≥ 0,5 √T
gdje je T prosječna linearna gustoća u deciteksima (dtex)

23

 

Umjetno proteinsko vlakno

Vlakno dobiveno iz prirodnih proteinskih tvari regeneriranih i stabiliziranih djelovanjem kemijskih agensa

24

 

Triacetatno vlakno

 

Celulozno acetatno vlakno u kojemu je acetilirano najmanje 92% hidroksilnih skupina

25

Viskozno vlakno

Regenerirano celulozno vlakno dobiveno viskoznim postupkom

26

 

Akrilno vlakno

 

Vlakno sastavljeno od linearnih makromolekula koje u lancu sadrže najmanje 85% (po masi) akrilonitrilnih jedinica koje se ponavljaju

27

 

Klorno vlakno

 

Vlakno sastavljeno od linearnih makromolekula koje u svom lancu sadrže više od 50% (po masi) vinilkloridnih ili vinilidenkloridnih monomernih jedinica

28

 

Fluorno vlakno

 

Vlakno sastavljeno od linearnih makromolekula sastavljenih od alifatskih fluoriranih ugljikovodikovih monomera

29

 

Modakrilno vlakno

 

Vlakno sastavljeno od linearnih makromolekula koje u svom lancu sadrže više od 50% i manje od 85% (po masi) akrilonitrilnih jedinica koje se ponavljaju

30

 

Poliamidno vlakno ili Nylon

 

Vlakna sastavljena od sintetskih linearnih makromolekula koje u svom lancu sadrže ponavljajuće amidne veze od kojih je najmanje 85% vezano na alifatske ili cikloalifatske jedinice

31

 

Aramidno vlakno

 

Vlakno sastavljeno od sintetskih linearnih makromolekula koje su sastavljene od aromatskih skupina povezanih amidnim ili imidnim vezama od kojih je najmanje 85% neposredno vezano na dva aromatska prstena. Ako su prisutne i imidne veze njihov broj ne prelazi broj amidnih veza

32

 

Poliimidno vlakno

 

Vlakno sastavljeno od sintetskih linearnih makromolekula koje u lancu sadrže ponavljajuće imidne jedinice

33

 

Liocelno vlakno 2

 

regenerirano celulozno vlakno dobiveno otapanjem i predenjem u organskom otapalu bez stvaranja derivata – etilamin postupak

33a

 

Polilaktidno vlakno

 

Vlakno sastavljeno od linearnih makromolekula koje u svom lancu sadrže najmanje 85% (po masi) jedinica estera mliječne kiseline koja potječe iz prirodnog šećera I čije je talište kod najmanje 135oC

34

 

Poliestersko vlakno

 

Vlakno sastavljeno od linearnih makromolekula koje u svom lancu sadrže najmanje 85% (po masi) estera diola i tereftalne kiseline

35

 

Polietilensko vlakno

Vlakno sastavljeno od nesupstituiranih alifatskih zasićenih linearnih makromolekula ugljikovodika

36

 

Polipropilensko vlakno

 

Vlakno sastavljeno od alifatskih zasićenih linearnih makromolekula ugljikovodika, gdje svaki drugi ugljikov atom nisi metilnu skupinu u izotaktičnoj konfiguraciji

37

 

Polikarbamidno vlakno

 

Vlakno sastavljeno od linearnih makromolekula koje u lancu sadrže ponavljajuću ureilensku (NH-CO-NH) funkcionalnu skupinu

38

 

Poliuretansko vlakno

 

Vlakno sastavljeno od linearnih makromolekula koje u lancu sadrže ponavljajuću uretansku(NH-CO-O) funkcionalnu skupinu

39

 

Vinilalno vlakno

 

Vlakno sastavljeno od linearnih makromolekula čiji se lanac sastoji od polivinil alkohola s različitim stupnjevima acetiliranja

40

 

Trivinilno vlakno

 

Vlakno sastavljeno od trojnog polimera, poliakrilonitrila, kloriranog vinil monomera i trećeg vinil monomera, od kojih ni jedan ne predstavlja više do 50% ukupne mase

41

 

Elastodiensko vlakno

 

Elastomerno vlakno sastavljeno od prirodnog ili sintetskog poliizoprena, ili sastavljeno od jednog ili više diena polimeriziranih s jednim ili više vinil monomera, ili bez njih, koje se, rastegnuto na trostruku duljinu od svoje izvorne, nakon otpuštanja ubrzano i u velikoj mjeri vraća na svoju početnu duljinu

42

 

Elastansko vlakno

 

Elastomerno vlakno sastavljeno od najmanje 85% (po masi) segmentiranog poliuretana koje se, rastegnuto na trostruku duljinu od svoje izvorne, nakon otpuštanja ubrzano i u velikoj mjeri vraća na svoju početnu duljinu

43 

Stakleno vlakno

Vlakno oblikovano od stakla

44

 

Odgovarajući naziv prema materijalu od kojeg su sastavljena vlakna npr. metal (metalno, metalizirano), azbest, papir, popraćeno ili ne riječju »pređa« ili »vlakno«

Vlakna dobivena od miješanih ili novih materijala koja nisu gore navedena

 

45

 

Elastomultiestersko vlakno

 

Vlakno koje nastaje interakciojom dviju ili više kemijski različitih linearnih makromolekula u dvije ili više odvojenih faza(od kojih ni jedna ne prelazi 85% ukupne mase), koje sadrži esterske grupe kao dominantne funkcionalne grupe (najmanje 85%) i koje se nakon rastezanja na jednu i pol duljinu od svoje prvobitne duljine, nakon otpuštanja brzo i skoro potpuno vraća na početnu duljinu

46

 

Elastolefinsko vlakno

 

Vlakno sastavljeno od djelomično umreženih makromolekula sastavljenih iz etilena i bar još jednog drugog olefina i koje se nakon rastezanja na jednu i pol duljinu od svoje prvobitne duljine, nakon otpuštanja brzo i skoro potpuno vraća na svoju početnu duljinu


1 Naziv »vuna« u točki 1 ovog Dodatka može se također upotrebljavati za obilježavanje mješavine vlakana od ovčje ili janjeće vune i dlaka navedenih u trećem stupcu tablice pod točkom 2.
Ova se odredba primjenjuje na tekstilne proizvode navedene u člancima 4. i 5., kao i na one na koje se odnosi članak 6. pod uvjetom da su djelomično sastavljeni od vlakana navedenih pod točkama 1 i 2.
2 Pod organskim otapalom u osnovi se podrazumijeva mješavina organskih kemikalija i vode
 

DODATAK II

DOZVOLJENE VRIJEDNOSTI KOJE SE UPOTREBLJAVAJU ZA IZRAČUNAVANJE MASE VLAKANA SADRŽANE U TEKSTILNOM PROIZVODU

Vlakno br.

 

Vlakna

 

Postotci

 

1-2

 

 

 

3

 

 

 

 

 

 

 

4

 

5

 

 

 

6

 

7

 

8

 

9

 

10

Vuna i životinjska dlaka:

češljana vlakna

grebenana vlakna

 

Životinjska dlaka:

češljana vlakna

grebenana vlakna

 

Konjska dlaka:

češljana vlakna

grebenana vlakna

 

Svila

 

Pamuk:

nemercerizirana vlakna

mercerizirana vlakna

 

Kapok

 

Lan

 

Kudelja

 

Juta

 

Abaka (Manila)

 

18,25

 17,00

 

 

18,25

 17,001

 

 

16,00

15,00

 

11,00

 

 

 8,50

10,50

 

10,90

 

12,00

 

12,00

 

17,00

 

14,00

11

 

12

 

13

 

14

 

15

 

16

 

 

17

 

18

 

19

 

20

Alfa

 

Kokos

 

Žuka (Brnistra)

 

Ramija (izbijeljena vlakna)

 

Sisal

 

Bengalska ili bombajska konoplja (»Sunn« vlakna)

 

Heneken

 

Maguey

 

Acetatno vlakno

 

Alginatno vlakno

14,00

 

13,00

 

14,00

 

 8,50

 

14,00

 

12,00

 

 

14,00

 

14,00

 

19,00

 

20,00

21

 

22

 

23

 

24

 

25

 

26

 

27

 

28

Bakarno vlakno

 

Modalno vlakno

 

Umjetno proteinsko vlakno

 

Triacetatno vlakno

 

Viskozno vlakno

 

Akrilno vlakno

 

Klorno vlakno

 

Fluorno vlakno

13,00

 

13,00

 

17,00

 

 7,00

 

13,00

 

 2,00

 

 2,00

 

 0,00

29

 

30

 

 

 

31

 

32

 

33

 

33 a

 

34

 

 

 

35

 

36

 

37

 

38

 

 

39

 

40

 

41

 

42

 

43

 

 

 

44

 

 

 

 

 

 

 

45

 

46

Modakrilno vlakno

 

Polamidno vlakno ili Nylon

    vlasasta vlakna

    filamentna vlakna

 

Aramidno vlakno

   

Poliimidno vlakno

 

Liocelno vlakno

 

Polilaktidno vlakno

 

Poliestersko vlakno

    vlasasta vlakna

    filamentna vlakna

 

Polietilensko vlakno

    

Polipropilensko vlakno

 

Polikarbamidno vlakno

 

Poliuretansko vlakno

    vlasasta vlakna

    filamentna vlakna

Vinilalno vlakno

 

Trivinilno vlakno

 

Elastodiensko vlakno

 

Elastansko vlakno

 

Stakleno vlakno:

prosječnog promjera većeg od 5μm

prosječnog promjera od 5μm ili manjeg

 

Metalno vlakno

 

Metalizirano vlakno

 

Azbestno vlakno

 

Papirna pređa

 

Elastomultiestersko vlakno

 

Elastolefinsko vlakno

 2,00

 

 

 6,25

 5,75

 

 8,00

 

 3,50

 

13,00

 

 1,50

 

 

 1,50

 1,50

 

 1,50

 

 2,00

 

 2,00

 

 

 3,50

 3,00

 5,00

 

 3,00

 

 1,00

 

 1,50

 

 

 2,00

 3,00

 

 2,00

 

 2,00

 

 2,00

 

13,75

 

 1,50

 

 1,50

 

1 Dozvoljena vrijednost od 17% također se upotrebljava kada je nemoguće sa sigurnošću utvrditi da li je proizvod koji sadrži vunu i/ili životinjsku dlaku grebenan ili češljan.
 

DODATAK III.

PROIZVODI KOJI NE PODLIJEŽU OBAVEZNOM OBILJEŽAVANJU ILI OZNAČAVANJU
(Članak 10., stavak 1., točka a)

1. Manžete
2. Remenčići od tekstilnih materijala za ručne satove
3. Etikete i značke (našitci)
4. Podstavljeni držači posuđa od tekstilnih materijala
5. Prekrivači (grijači) posuda za kavu
6. Prekrivači (grijači) čajnika
7. Zaštitne navlake za rukave
8. Muf-štitnici za ruke osim onih od plišanih materijala
9. Umjetno cvijeće
10. Jastučići za igle
11. Oslikana platna
12. Tekstilni proizvodi za osnovne tkanine, podloge i ojačanja
13. Pust
14. Stari prepravljeni tekstilni proizvodi, kada je to izričito navedeno
15. Dokoljenice
16. Materijal za pakiranje, koji nije nov i kao takav se prodaje
17. Šeširi od pusta
18. Mekane kutije bez tvrdog dna i sedlarski pribor od tekstilnih materijala
19. Oprema za putovanja od tekstilnih materijala
20. Ručno vezene tapiserije, dovršene ili nedovršene i materijali za njihovu izradu, uključujući pređu za vez koja se prodaje odvojeno od platna i posebno je namijenjena upotrebi u takvim tapiserijama
21. Patentni zatvarači
22. Gumbi i kopče presvučeni tekstilnim materijalom
23. Korice (omoti) za knjige od tekstilnih materijala
24. Igračke
25. Tekstilni dijelovi obuće, osim toplih podstava
26. Stolnjaci od više sastavnih dijelova i površine od najviše 500 cm
27. Rukavice i hvataljke za hvatanje vrućeg posuđa
28. Grijači jaja
29. Torbice za šminku
30. Vrećice za duhan od tekstilnih materijala
31. Futrole za naočale, cigarete ili cigare, upaljače i češljeve od tekstilnih materijala
32. Zaštitna sportska oprema s izuzetkom rukavica
33. Toaletne torbice
34. Torbe za pribor za čišćenje cipela
35. Pogrebni predmeti
36. Proizvodi za jednokratnu upotrebu s izuzetkom vate
Tekstilni proizvodi namijenjeni samo za jednokratnu upotrebu ili s ograničenim vremenom upotrebe i oni čija uobičajena upotreba onemogućava bilo kakav postupak obnavljanja radi daljnje upotrebe s istom ili sličnom namjenom, smatraju se, sukladno ovom Pravilniku proizvodima za jednokratnu upotrebu.
37. Tekstilni proizvodi koji podliježu propisima o Farmakopei i obuhvaćeni su pozivanjem na te propise, zavoji za medicinsku i ortopedsku upotrebu koji nisu za jednokratnu upotrebu te ortopedski tekstilni proizvodi općenito
38. Tekstilni proizvodi uključujući užad, konopce i strune iz točke 12. Dodatka IV koji se uobičajeno upotrebljavaju:
a) kao dijelovi opreme u proizvodnji i preradi roba
b) za ugradnju u strojeve, instalacije (npr. za grijanje, klimatizacija ili rasvjeta), kućanske i drugi aparate, vozila i druga transportna sredstva, ili za njihov rad i održavanje, te ostala oprema izuzev nepromočivih prekrivača i tekstilne opreme za motorna vozila koja se prodaje odvojeno od vozila
39. Tekstilni proizvodi za zaštitne i sigurnosne svrhe kao što su sigurnosni pojasevi, padobrani, prsluci za spašavanje, tobogani-sustavi za evakuaciju u nuždi, vatrogasna oprema, neprobojni prsluci i specijalna zaštitna odjeća (npr. za zaštitu od vatre, kemikalija i ostalih opasnosti)
40. Zrakom podržavane konstrukcije (npr. sportske dvorane, izložbeni štandovi ili skladišni prostori) pod uvjetom da se dostave pojedinosti o radu i tehnički podaci tih proizvoda
41. Jedra
42. Odjeća za životinje
43. Zastave i stjegovi.

DODATAK IV.

PROIZVODI ZA KOJE JE OBAVEZNO SAMO SKUPNO OBILJEŽAVANJE ILI OZNAČAVANJE
(članak 10., stavak 1., točka b)

1. Krpe za pod
2. Krpe za čišćenje
3. Rubne i završne trake
4. Pozamanterija
5. Pojasevi
6. Naramenice
7. Podvezice i držači za nogavice
8. Vezice za cipele i čizme
9. Trake
10. Elastike
11. Novi materijal za pakiranje (ambalaža) koji se kao takav prodaje
12. Vrpce za pakiranje i poljoprivredu; uzice, užad i konopci izuzev onih iz točke 38. Dodatka III1
13. Stolnjaci
14. Rupčići
15. Mrežice za kosu
16. Kravate i leptir mašne, također i za djecu
17. Podbradci; rukavice za umivanje i ubrusi za lice
18. Konci (pređa) za šivanje, krpanje i vezenje za maloprodaju u malim količinama čija je neto masa 1 gram ili manja
19. Traka za zavjese, zastore i zamračivaće

_____
1 Za proizvode koji spadaju pod ovu točku i prodaju se rezani na određene oblike ili veličine, skupno obilježavanje je ono na kalemu. Užad i konopci koji spadaju pod ovu točku uključuju i one koji se upotrebljavaju u planinarenju i sportovima na vodi.