136
Na temelju članka 30. stavka 1. Zakona o sklapanju i izvršavanju međunarodnih ugovora (»Narodne novine«, broj 28/96), Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 30. listopada 2009. godine donijela
UREDBU
O OBJAVI DVOSTRANOG SPORAZUMA O PROJEKTU IZMEĐU VLADE REPUBLIKE HRVATSKE I KOMISIJE EUROPSKIH ZAJEDNICA VEZANO UZ SUFINANCIRANJE VELIKOG PROJEKTA: »SUSTAV SIGNALNO-
-SIGURNOSNIH UREĐAJA NA ZAGREBAČKOM GLAVNOM KOLODVORU«
Članak 1.
Objavljuje se Dvostrani sporazum o projektu između između Vlade Republike Hrvatske i Komisije Europskih zajednica vezano uz sufinanciranje velikog projekta: »Sustav signalno-sigurnosnih uređaja na zagrebačkom Glavnom kolodvoru«, potpisan u Bruxellesu, 2. travnja 2009. godine i u Zagrebu, 28. kolovoza 2009. godine, u izvorniku na engleskom jeziku.
Članak 2.
Tekst Dvostranog sporazuma iz članka 1. ove Uredbe, u izvorniku na engleskom jeziku i u prijevodu na hrvatski jeziku, glasi:
DVOSTRANI SPORAZUM O PROJEKTU IZMEĐU VLADE REPUBLIKE HRVATSKE I KOMISIJE EUROPSKIH ZAJEDNICA VEZANO UZ SUFINANCIRANJE VELIKOG PROJEKTA »SUSTAV SIGNALNO-SIGURNOSNIH UREĐAJA NA ZAGREBAČKOM GLAVNOM KOLODVORU« CCI BR.: 2008HR16IPR005 U OKVIRU INSTRUMENTA PRETPRISTUPNE POMOĆI (IPA)
IPA komponenta III – Regionalni razvoj
Operativni program
»PROMET«
CCI br.: 2007HR16IPO002
Naslov i br. prioritetne osi: Prioritetna os 1: |
»Unaprjeđenje željezničkoga sustava u Hrvatskoj« |
Naslov i mjera: Mjera 1.2: |
Povećanje sigurnosti i učinkovitosti željezničkog prometa |
Vlada Republike Hrvatske
i
Komisija Europskih zajednica
U daljnjem tekstu zajedno se spominju kao »Stranke« ili pojedinačno kao »Korisnik«, u slučaju Vlade Republike Hrvatske, ili kao »Komisija«, u slučaju Komisije Europskih zajednica,
Budući da
1) Dana 17. srpnja 2006., Vijeće Europske unije usvojilo je Uredbu (EZ) br. 1085/2006[1] kojom se uspostavlja Instrument pretpristupne pomoći (u daljem tekstu »IPA Okvirna uredba«).
2) Dana 12. lipnja 2007., Komisija je donijela Uredbu (EZ) br. 718/2007[2] o provedbi IPA Okvirne uredbe koja sadrži detaljna pravila o upravljanju i kontroli (u daljem tekstu »IPA Provedbena uredba«).
3) Dana 7. prosinca 2007., Komisija je donijela Odluku br. C (2007)6051 kojom se odobrava višegodišnji programa »Promet« za sufinanciranje u okviru Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA).
4) Dana 27. kolovoza 2007., Korisnik i Komisija sklopili su Okvirni sporazum kojim se propisuju pravila suradnje u odnosu na financijsku pomoć Europske zajednice iz Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA). Taj je Okvirni sporazum stupio na snagu 10. listopada 2007.
5) Dana 10. studenog 2008., Korisnik i Komisija sklopili su Sporazum o financiranju koji sadrži posebne odredbe za provedbu višegodišnjeg programa »Promet«. Taj je Sporazum o financiranju stupio na snagu 15. prosinca 2008.
6) U skladu s člankom 54. Sporazuma o financiranju, dana 20. lipnja 2008., Operativna je struktura predala Komisiji prijavu velikog projekta »Sustav signalno-sigurnosnih uređaja na zagrebačkom Glavnom kolodvoru« u kojem predviđa sufinanciranje iz Instrumenta pretpristupne pomoći u okviru prioritetne osi 1 – Unaprjeđenje sustava željezničkog prometa Republike Hrvatske u okviru višegodišnjeg operativnog programa »Promet». Na zahtjev Komisije, Operativna je struktura 19. prosinca 2008., predala dopunjenu prijavu projekta.
7) Dana 2. travnja 2009., Komisija je donijela Odluku br. C (2009)2239 kojom se odobrava sufinanciranje velikog projekta »Sustav signalno-sigurnosnih uređaja na zagrebačkom Glavnom kolodvoru« od strane Zajednice.
8) U skladu s člankom 54. Sporazuma o financiranju, Odlukom Komisije o odobrenju projekta, definiraju se fizički objekt i prihvatljivi javni izdaci na koje se primjenjuje stopa sufinanciranja za prioritetnu os, a nakon nje slijedi Dvostrani sporazum o projektu s Korisnikom.
SPORAZUMJELE SU SE KAKO SLIJEDI:
Članak 1.
PREDMET
1. Ovaj se Dvostrani sporazum o projektu sklapa između Korisnika i Komisije. Odnosi se na projekt pod nazivom »Sustav signalno-sigurnosnih uređaja na zagrebačkom Glavnom kolodvoru« koji je usvojen Odlukom Komisije br. C(2009)2239, kako je opisano u Dodatku I. Svi dokumenti i korespondencija vezani uz ovaj projekt moraju nositi oznaku CCI 2008HR16IPR005.
Članak 2.
FINANCIRANJE PROJEKTA
1. Prihvatljivi javni izdaci izračunati u skladu s člankom 150. Uredbe Komisije (EZ) 718/2007 iznose 18.700.000,00 €.
2. Na projekt se primjenjuje stopa sufinanciranja za prioritetnu os 1 – Unaprjeđenje sustava željezničkog prometa Republike Hrvatske – operativnog programa »Promet«. Maksimalni doprinos Zajednice ovome projektu iznosi 14.025.000,00 €.
3. Doprinos Zajednice za sufinanciranje projekta podliježe ispunjenju odredaba ovog Dvostranog sporazuma o projektu i obveza i uvjeta iz Okvirnog sporazumu, Sporazumu o financiranju, te zakonodavnog i ugovornog okvira koji se primjenjuje na pretpristupnu pomoć.
Članak 3.
RAZDOBLJE PRIHVATLJIVOSTI
1. Razdoblje prihvatljivosti propisano je u članku 11. stavak 3. članak 34. stavak 2. i članak 43. Sporazuma o financiranju.
Članak 4.
PRIHVATLJIVI IZDATAK
1. Izdaci nastali provedbom projekta prihvatljivi su za sufinanciranje Zajednice ako su:
a) stvarno nastali tijekom razdoblja prihvatljivosti iz gornjeg članka 3. i potkrijepljeni računima s potvrdom uplate ili računovodstvenim dokumentima jednake dokazne vrijednosti;
b) ugovori temeljem kojih su nastaju takvi izdaci u skladu s projektom, kako je doneseno Odlukom Komisije C (2009)2239 dana 2. travnja 2009;
c) nastali u skladu s načelima pravilnog financijskog upravljanja te, posebno načelima ekonomičnosti i efikasnosti, i
d) ako su u skladu s kriterijima prihvatljivosti propisanim u Poglavlju VI. Sporazuma o financiranju.
Članak 5.
SPORAZUM
1. Sporazum iz članka 51. st. 3. Sporazuma o financiranju mora biti potpisan prije početka bilo kojeg ugovora u okviru projekta. Osim toga, Sporazum mora definirati načine predaje projekta krajnjem primatelju nakon njegova dovršetka.
2. Potpisani primjerak sporazuma šalje se službama Komisije.
3. Bez obzira na gore navedeno, zahtjevi iz članka 27. Sporazuma o financiranju ostaju na snazi.
Članak 6.
PRAVILA I POSTUPCI JAVNE NABAVE
1. Pravila i postupci javne nabave propisani su člancima 44, 46. i 48. Sporazuma o financiranju. Osim toga, i ako je primjenjivo, primjenjuju se i pravila iz članka 20. Sporazuma o financiranju kojima se uređuje javna nabava Međunarodne financijske institucije.
2. p.m.
Članak 7.
PRAĆENJE
1. Praćenje se odnosi na korištenje sustava informiranja u cilju praćenja napretka postignutog u provedbi projekta. Praćenje uključuje primjenu financijskih i fizičkih pokazatelja koji omogućuju usporedbu stvarnog napretka ka završetku projekta s Interaktivnim rasporedom aktivnosti/Planom izdataka prikazanim u Dodatku I.
2. Provedba projekta prati se u skladu s odredbama XIII. poglavlja (Praćenje i procjena) Sporazuma o financiranju. To, između ostaloga, zahtijeva sljedeće:
a) Operativnu strukturu i, ako je potrebno, Ugovaratelja, koji će voditi aktivnosti nadzora projekta;
b) Sektorski nadzorni odbor koji preispituje napredak u provedbi;
c) pripremu evidencije o nadzoru koje osigurava Komisija. Te evidencije o nadzoru čine glavni dio sektorskog godišnjeg izvješća o provedbi u skladu s člancima 84. i 85. Sporazuma o financiranju;
d) posebna ili ad hoc izvješća o praćenju, ako ih operativne strukture ili službe Komisije smatraju potrebnima;
e) fizičke terenske provjere.
Članak 8.
PROCJENA
1. Procjena projekta može se izvršiti tijekom njegove provedbe na zahtjev Korisnika, ili na inicijativu Komisije, kako bi se ocijenilo napreduje li projekt ka završetku u skladu s ciljevima prvotno navedenima u Dodatku I. ovoga sporazuma te da bi se predložile prilagodbe s ciljem rješavanja problema nastalih tijekom provedbe.
2. Naknadnu procjenu učinka projekta može obaviti procjenitelj kojeg imenuje Korisnik ili Komisija nakon završetka projekta.
Članak 9.
IZMJENE PROJEKTA
1. Svaka izmjena odobrenog projekta zahtijeva odobrenje Komisije izmjenom odluke ili razmjenom pisama između Korisnika i službi Komisije.
2. Izdaci vezani uz fizički objekt uveden u projekt uslijed izmjena prihvatljivi su od datuma kada Komisija odobri izmjene.
3. Svaka izmjena projekta predstavljenog u Dodatku I. ovoga Sporazuma koja utječu na sadržaj operativnog programa zahtijeva ne samo izmjenu odluke Komisije koja se odnosi na projekt već i odluku o izmjeni operativnog programa. Prema tome, takvi zahtjevi za izmjenom projekta prihvaćaju se samo ako se predaju zajedno s nužnim zahtjevom za izmjenu operativnog programa.
4. Svaka veća izmjena projekta definiranog u Dodatku I. ovog Dvostranog sporazuma o projektu zahtijeva odobrenje Komisije izmjenom odluke. Takve izmjene moraju biti potkrijepljene pravilno motiviranim zahtjevom koji se predaje prije prestanka prihvatljivosti izdataka iz gornjeg članka 3.
Izmjena se smatra većom ako uključuje:
a) promjenu bilo kojeg elementa opisanog pod točkama 4 (Opis projekta) i 5 (Ciljevi) Dodatka I. ovoga Dvostranog sporazuma o projektu; ili
b) bilo koju promjenu iznosa doprinosa Zajednice dodijeljenog projektu; ili
c) promjenu prihvatljivih javnih izdataka projekta; ili
d) značajnu promjenu fizičkih značajki ili funkcionalne svrhe projekta, kojima se mijenjaju ciljevi projekta, uključujući dodatnu fizičku komponentu koja nije obuhvaćena prvotnom odlukom; ili
e) promjenu uvjeta vlasništva ili upravljanja projektom.
5. Bilo kakve manje izmjene projekta mogu se odobriti putem razmjene pisama između Korisnika i službi Komisije, na temelju valjano motiviranog zahtjeva koji se dostavlja prije isteka prihvatljivosti izdataka, kako je definiramo u prethodnom članku 3.
Izmjena se smatra manjom u svim slučajevima izuzev u onima navedenima u prethodnom stavku, posebice kada radi se o:
a) produljenju razdoblja provedbe prvotno predviđenog u prijavi projekta; ili
b) izmjenama i dopunama Indikativnog plana rada/Plana izdataka koje nisu obuhvaćene prethodnim stavkom 4. c); ili
c) promjeni fizičkih značajki ili funkcionalne svrhe projekta koje ne utječu na njegove opće ciljeve.
6. Sektorski Odbor za praćenje mora biti obaviješten o prijedlozima većih i manjih izmjena projekta.
7. Općenito, broj većih izmjena projekta koje od Komisije zahtijevaju donošenje odluke o izmjenama treba svesti na minimum.
8. Komisija pojedinačno razmatra svaki zahtjev za izmjenama, bez obzira bile one veće ili manje.
9. Komisija pridržava pravo odbacivanja zahtjeva za izmjenama projekta koje bi rezultirale izmjenama operativnog programa koje Komisija smatra neprihvatljivima.
Članak 10.
POSEBNI UVJETI
Ne postoje nikakvi posebni uvjeti vezani uz ovaj projekt.
Članak 11.
JEZIK
Ovaj Dvostrani sporazum o projektu sastavljan je u dva primjerka na engleskom jeziku.
Potpisuje, za i u ime Korisnika,
u Zagrebu, 28. kolovoza 2009.
Voditelj operativne strukture za Operativni program za promet, g. Zdravko Livaković
Potpisuje, za i u ime Komisije,
u Bruxellesu, 2. travnja 2009.
Glavni ravnatelj Opće uprave za regionalnu politiku, Dirk AHNER
u odsustvu Glavnog ravnatelja,
michele Pasca-Raymondo
Zamjenica Glavnog ravnatelja
DODATAK I
FIZIČKI OBJEKT GLAVNOG PROJEKTA
Operativni program
»PROMET«
CCI br.: 2007HR16IPO002
Projekt
»SUSTAV SIGNALNO-SIGURNOSNIH UREĐAJA NA ZAGREBAČKOM GLAVNOM KOLODVORU«
CCI br.: 2008HR16IPR005
Naslov i broj prioritetne osi: Prioritetna os br. 1: |
»Unaprjeđenje željezničkoga sustava u Hrvatskoj« |
Naslov i mjera: Mjera 1.2: |
Povećanje sigurnosti i učinkovitosti željezničkog prometa |
1. TIJELO NADLEŽNO ZA PRIMJENU
(OPERATIVNA STRUKTURA)
Naziv: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Adresa: Krležin Gvozd 1a, 10 000 ZAGREB
Osoba za kontakt: Mate Jurišić, pomoćnik ministra
Telefon: +385 1 378 3991
Faks: + 385 1 378 3901
E-pošta: mate.jurisic@mmpi.hr
1.B. KRAJNJI KORISNIK
(članak 15. Sporazuma o financiranju)
Naziv: HŽ Infrastruktura
Adresa: A. Mihanovića 12, 10 000 Zagreb
Osoba za kontakt: Zrinka Ivanović Kelemen
Telefon: + 385 1 455 1328
Faks: +385 1484 147
E-pošta: zrinka.ivanovic@hznet.hr
2. KRAJNJI PRIMATELJ POMOĆI
Naziv: HŽ Infrastruktura
Adresa: A. Mihanovića 12, 10 000 Zagreb
Osoba za kontakt: Zrinka Ivanović Kelemen
Telefon + 385 1 455 1328
Faks: +385 1 484 147
E-pošta: zrinka.ivanovic@hznet.hr
3. LOKACIJA PROJEKTA
3.1. Država korisnica: Republika Hrvatska
3.2. Županija/mjesto: Zagreb, Hrvatska
4. OPIS PROJEKTA
Projekt »Sustav signalno-sigurnosnih uređaja na zagrebačkom Glavnom kolodvoru« pripada prioritetnoj osi 1, pod nazivom »Unaprjeđenje željezničkoga sustava u Hrvatskoj« Operativnog programa »Promet«. Projekt je podvrgnut postupku odabira u sklopu Operativnog programa. U skladu je s kriterijima odabira utvrđenima u ovom Programu i uključen u priloženi indikativni popis glavnih projekata.
4.1. Opći opis komponenti projekta
Zagrebački Glavni kolodvor nalazi se na križanju koridora X Transeuropske mreže (TEN) (povezuje Sjevernu Europu, preko Salzburga, Zagreba i Beograda, sa Solunom u Grčkoj) i koridora Vb TEN (povezuje Budimpeštu preko Zagreba s jadranskim lukama u Rijeci i Splitu). Ta su dva željeznička koridora najznačajnija u Hrvatskoj, a trenutačno, zbog strogih ograničenja brzine, najproblematičnije usko grlo u slobodnom protoku međunarodnog željezničkog prometa na njima je zagrebački Glavni kolodvor kroz koji prolazi većina željezničkog prometa.
Signalno-sigurnosna oprema na zagrebačkom Glavnom kolodvoru potječe iz razdoblja od 1939 do 1941. Fizički je dotrajala te tehnički i tehnološki zastarjela. Sustav je nepouzdan i ne jamči suvremene standarde sigurnosti u prometu.
Zbog lošeg stanja sustava signalizacije, brzina je na zagrebačkom Glavnom kolodvoru ograničena na 30 km/h. To značajno smanjuje operativni kapacitet stanice i već ometa potencijalni rast, posebice u putničkom prijevozu.
Zbog lošeg stanja i dotrajalosti zamjena postojećeg sigurnosnog sustava mora prethoditi bilo kakvim radovima na rekonstrukciji pruga ili perona. To je stoga što bi bilo kakva veća oštećenja, kvarovi ili prekidi, koji su neizbježni tijekom građevinskih radova, zaustavila prometovanje vlakova na zagrebačkom Glavnom kolodvoru. Stoga se ovim projektom predlaže samo 1. faza rekonstrukcije zagrebačkog Glavnog kolodvora. Time će se omogućiti javni radovi na prugama, peronima i pothodnicima u 2. fazi. Iako točan opseg i vremenski okvir 2. faze radova još nisu definirani, pretpostavlja se da će radovi (u 2. fazi) započeti u razdoblju od 2012 do 2014.
Radovi u ovom projektu obuhvaćaju područje zagrebačkog Glavnog kolodvora i odvojka Trešnjevka te uključuju:
4.1.1 Elektronički sigurnosni sustav koji obuhvaća:
– sigurnosni sustav na zagrebačkom Glavnom kolodvoru;
– Automatski pružni blok (APB) između zagrebačkog Glavnog kolodvora i kolodvora Zagreb Borongaj;
– Sustav međustanične ovisnosti između zagrebačkog Glavnog kolodvora i zagrebačkog Zapadnog kolodvora;
– Sustav međustanične ovisnosti između zagrebačkog Zapadnog kolodvora i odvojka Trešnjevka;
4.1.2 Povezuje se sa:
– sigurnosnim sustavom kolodvora Zagreb Borongaj;
– sigurnosnim sustavom zagrebačkog Zapadnog kolodvora;
– APB-om između odvojka Trešnjevka i Hrvatskog Leskovca;
– APB-om između odvojka Trešnjevka i kolodvora Zagreb Klara;
4.1.3. Oprema uz prugu
• signali uz prugu, uključujući glavne signale, granične signale i skretničke signale;
• sustav detekcije vlaka (tračnički krugovi ili brojač osovina);
• sustav za automatsko zaustavljanje vlaka (balize);
• adaptacija skretnica i iskliznica;
• grijači skretnica;
• električne brave;
4.1.4. Sučelje čovjeka i stroja
Radne stanice za prometno osoblje koriste se za upravljanje željezničkim prometom;
4.1.5. Napajanje električnom energijom
Napajanje signalizacijske i sigurnosne opreme vršit će se iz novog neprekinutog izvora napajanja (UPS) uz posebne uvjete dostupnosti i pouzdanosti napajanja električnom energijom;
4.1.6. Telekomunikacijska oprema
• novi digitalni telekomunikacijski sustav;
• rekonstrukcija postojećih instalacijskih kanala za vodove i konstrukcija većeg broja novih, kablovi za nove signalizacijske i telekomunikacijske sustave;
• telefonski stupovi;
4.1.7. Rekonstrukcija kolodvorskih kolosijeka
• postavljanje dviju skretnica i dva kosokutna raskrižja;
4.1.8. Adaptacija/prilagodba zgrade za signalizaciju
• obnova i adaptacija prostorija u postojećoj zgradi za signalizaciju radi smještaja unutarnje signalizacijske, telekomunikacijske i električne opreme;
4.2. Detaljan opis komponenata projekta
OPĆENITO
Novi elektronički sigurnosni (EI) sustav kontrolirat će promet vlakova na području između ulaznih signala na kolodvoru Zagreb Klara, ulaznog signala na kolodvoru Hrvatski Leskovac, ulaznih signala na zagrebačkom Zapadnom kolodvoru te ulaznih signala na kolodvoru Zagreb Borongaj.
Na zagrebačkom Zapadnom kolodvoru postavit će se sučelje s postojećim sigurnosnim sustavom koje će spajati novi podsustav međustanične ovisnosti, omogućavajući dvosmjerni promet na obje tračnice između zagrebačkog Glavnog kolodvora i zagrebačkog Zapadnog kolodvora. Između zagrebačkog Glavnog kolodvora i zagrebačkog Zapadnog kolodvora nalazi se kabel s optičkim vlaknima koji se može upotrijebiti za prijenos informacija u novom sustavu signalizacije. Također, postavit će se sučelje na zagrebačkom Zapadnom kolodvoru koje će spajati novi podsustav međustanične ovisnosti za liniju između zagrebačkog Zapadnog kolodvora i odvojka Trešnjevka. Na zagrebačkom Zapadnom kolodvoru postavit će se jedan dodatni ulazni signal za drugu tračnicu koji će omogućiti dvosmjerni promet na obje tračnice između zagrebačkog Glavnog kolodvora i zagrebačkog Zapadnog kolodvora.
Automatska pružna signalizacija (APB) prema kolodvoru Zagreb Klara zapravo je APB na dionici pruge između odvojka Trešnjevka i kolodvora Zagreb Klara, jer je Rasputnica Delta dio signalizacijskog i sigurnosnog sustava kolodvora Zagreb Klara. Kolodvor Zagreb Klara opremljen je sigurnosnim sustavom i APB-om. APB koji obuhvaća dionicu između stanica povezat će se putem odgovarajućeg sučelja s novom sigurnosnom i opremom za elektroničku signalizaciju na zagrebačkom Glavnom kolodvoru.
APB između zagrebačkog Glavnog kolodvora i kolodvora Zagreb Borongaj sastoji se od dva jednotračna APB-a te će biti zamijenjen takozvanim središnjim automatskim blokom, što znači da će funkcije APB-a biti ugrađene u novu signalno-sigurnosnu opremu zagrebačkog Glavnog kolodvora.
Predlaže se korištenje brojača osovina za detekciju vlaka na otvorenoj pruzi, zbog problema s izolacijom između tračnica. Kolodvor Zagreb Borongaj povezan je kablom s optičkim vlaknima s novom zgradom za signalizaciju na zagrebačkom Glavnom kolodvoru te se može koristiti za povezivanje sučelja.
4.2.1 Oprema uz prugu
Oprema uz prugu za novi elektronički sigurnosni (EI) sustav obuhvaća sljedeće elemente: signale (uključujući glavne signale, granične signale i skretničke signale), sustav detekcije vlaka, sustav za automatsko zaustavljanje vlaka (poznat pod njemačkom kraticom PZB – Punktförmige Zugbeeinflussung), skretnice i iskliznice (projektom je predviđena samo adaptacija skretnica).
Signali
Svi novi signali postavljaju se umjesto postojećih signala na iste položaje te zadržavaju iste oznake. Postojeći signali montirani na signalne mostove zamijenit će se signalima montiranima na stupove postavljene lijevo i desno od tračnica, u skladu s hrvatskim zahtjevima vezanima uz signalizaciju. Na zagrebačkom Glavnom kolodvoru postavit će se 47 glavnih signala.
Granični signali će se instalirati na krajevima prve dionice podijeljenih tračnica, na granici između područja kolodvora i skladišta, a radi bolje vidljivosti signala postavit će se i na peronima gdje putnici mogu ometati pogled na standardne hrvatske skretničke signale, čija visina iznosi oko jedan metar. Granični signali su znatno viši. U skladu s glavnim projektom, na zagrebačkom Glavnom kolodvoru treba postaviti 25 graničnih signala.
Skretnički signali će se postaviti na mjestima gdje počinju i završavaju skretničke rute, osim ako skretnička ruta završava na mjestu graničnog signala, kod znaka koji označava kraj slijepog kolosijeka, ili znaka koji označava granicu ranžirnog kolodvora. Prema glavnom projektu, na zagrebačkom će se Glavnom kolodvoru postaviti 78 skretničkih signala. Pokraj skretnica će se postaviti pokazivači s električnim svjetlima.
Devet će iskliznica s centralnim upravljanjem imati osvijetljene pokazivače iskliznica. Dvije će iskliznice biti ručno postavljene te će nositi oznake iskliznica.
Sustav detekcije vlaka
Korištenje brojača osovina za praćenje zauzetosti predloženo je za liniju u sustavu međustanične ovisnosti između zagrebačkog Glavnog kolodvora (uključujući odvojak Trešnjevka) i zagrebačkog Zapadnog kolodvora, kao i u automatskom pružnom bloku između zagrebačkog Glavnog kolodvora i kolodvora Zagreb Borongaj. Brojači osovina također se mogu koristiti sa praćenje zauzetosti samog zagrebačkog Glavnog kolodvora.
Sučelja prijevodnica/iskliznica i grijači skretnica
Postavit će se odgovarajuće sučelje između novih signalno-sigurnosnih i prijevodničkih uređaja. Sve će skretnice biti opremljene električnim grijačima.
PZB balize (sustav za automatsko zaustavljanje vlaka)
Sustav za automatsko zaustavljanje vlaka koristit će sljedeće balize:
– postavit će se kombinirane balize od 1000/2000 Hz na položajima svih glavnih signala;
– postavit će se balize od 500 Hz na položajima ulaznih signala i znakova koji označavaju slijepi kolosijek;
4.2.2 Elektronička signalizacijska i sigurnosna oprema
Elektronička signalizacijska i sigurnosna oprema mora biti »otporna na kvarove«. To znači da u slučaju neispravnosti sustav automatski prelazi na siguran način rada.
Elektronički sigurnosni sustav mora imati 4. razinu nepovredivosti sigurnosti (SIL 4).
Hardverska rješenja moraju omogućiti čuvanje razine sigurnosti SIL tijekom postupaka održavanja, npr. signalni znak crvenog svjetla mora ostati i nakon uklanjanja modula signala iz sigurnosnog sustava.
U postavljanju vlaka ili skretničke rute, elektronička signalizacijska i sigurnosna oprema mora vršiti sljedeće funkcije:
– provjera provedivosti postavljene naredbe;
– određivanje pravca kretanja vlaka;
– nadzor pravca kretanja vlaka i blokiranje suprotstavljenih pravaca;
– postavljanje signalnog znaka za dopušteni pravac kretanja vlaka, sukladno knjizi signala;
Elektronički sigurnosni sustav vrši povremene provjere ispravnosti svih elemenata na pravcu kretanja vlaka i signalnih znakova.
Hardver i softver elektroničkog sigurnosnog uređaja proizvest će se u skladu s mjerodavnim europskim standardima uključujući, ali ne ograničavajući se na, tehničke specifikacije za interoperabilnost (TSI) i najnoviji temelj za oblikovanje uvjeta koji se odnose na projekt Euro-interlocking UIC-a.
Nova oprema će se pomoću sučelja povezati s postojećim susjednim sigurnosnim uređajima.
Elektronička jedinica sigurnosnog uređaja mora imati mogućnost spajanja s budućim centrom središnje kontrole prometa (SKP) u željezničkom čvoru Zagreb bez posebnog sučelja, s izuzetkom komunikacijske opreme.
Nadalje, elektronička signalna i sigurnosna oprema mora biti kompatibilna s Europskim sustavom vođenja vlakova (ETCS) te spremna na ugradbu u taj sustav.
4.2.3. Sučelje čovjeka i stroja
Operatori će upravljati željezničkim prometom pomoću sučelja čovjeka i stroja smještenom na radnim stanicama u pogonskoj prostoriji na drugom katu zgrade za signalizaciju. Uspostavit će se sljedeće radne stanice za kontrolu prometa:
– unutarnji prometni operator
– glavni prometni operator
– prometni operator za ranžirne operacije A (istok),
– prometni operator za ranžirne operacije B (zapad).
4.2.4 Jedinica napajanja električnom energijom
Napajanje signalizacijske i sigurnosne opreme vršit će se iz novog neprekinutog izvora napajanja (UPS) uz posebne uvjete dostupnosti i pouzdanosti napajanja električnom energijom.
Napajanje električnom energijom odredit će izvoditelj radova u skladu s potrebama izvoditeljeve sigurnosne opreme.
Glavni dio električne energije za napajanje elektroničkog sigurnosnog sustava osigurat će javna distribucijska mreža. Veza s javnom distribucijskom mrežom već postoji u zgradi za signalizaciju.
Izvoditelj radova će također osigurati pričuvno napajanje električnom energijom (BPS). BPS mora funkcionirati do trenutka kad glavni izvor napajanja ne postane ponovno dostupan.
4.2.5 Telekomunikacijska oprema
Zamjena postojeće signalno-sigurnosne opreme na zagrebačkom Glavnom kolodvoru novom bit će popraćena i odgovarajućom adaptacijom i zamjenom telekomunikacijske opreme. Ova zamjena uključuje sljedeće:
– rekonstrukciju postojećih instalacijskih kanala za vodove;
– novu digitalnu telekomunikacijsku opremu,
– nove telefonske stupove i
– nove lokalne kablove (bakrene kablove i kablove s optičkim vlaknima).
4.2.6. Rekonstrukcija kolodvorskih kolosijeka
Nova veza kolosijeka s dvije nove skretnice izgradit će se na zapadnoj strani kolodvora, iza perona br. 3A, u cilju boljeg korištenja kolodvorskih kolosijeka. Izgradit će se nove skretnice oznake 49E1-200-6°. U cilju izgradnje nove veze kolosijeka i skretnica bit će neophodno adaptirati peron.
U cilju omogućavanja bolje uporabe kolodvorskih kolosijeka i kretanja vlakova u novim smjerovima, dva kosokutna raskrižja smještena na istočnoj strani kolodvora zamijenit će se dvostrukim kosokutnim raskrižjem istih geometrijskih karakteristika (duljina, kut, vrsta pruge, pozicija).
4.2.7. Adaptacija/prilagodba zgrade za signalizaciju
Adaptacija postojeće zgrade za signalizaciju neophodna je kako bi se u nju moglo smjestiti signalnu opremu, kako bi se osiguralo prikladno okruženje za tu opremu i osoblje (osiguranje ispravne radne temperature, vlažnosti, itd.) i kako bi se u nju moglo smjestiti pričuvnu jedinicu napajanja električnom energijom.
5. CILJEVI
Ciljevi projekta sustava signalno-sigurnosnog uređaja zagrebačkog Glavnog kolodvora su sljedeći:
– uvesti tehničke standarde EU za željezničke koridore transeuropske mreže i interoperabilnost na pravcima koridora X u Republici Hrvatskoj;
– povećati kapacitet zagrebačkog glavnog kolodvora, tj. ukloniti usko grlo u koridoru X i Vb i na mreži Hrvatskih željeznica tijekom razdoblja od približno 15 godina;
– povećati operativni kapacitet zagrebačkog Glavnog kolodvora te time povećati brzinu vlakova prilikom ulaska i izlaska, tj. skratiti vrijeme koje će putnici utrošiti na putovanje;
– povećati pouzdanost, sigurnost i redovitost prometa na zagrebačkom Glavnom kolodvoru i na prilaznim željezničkim prugama korištenjem modernog signalnog sustava;
– smanjiti operativne troškove zagrebačkog Glavnog kolodvora koji se odnose na uobičajene troškove, investicijske troškove održavanja i troškove djelatnog osoblja kolodvora;
– omogućiti brži prijenos prometa s ceste na željeznicu i, sukladno tome, smanjiti eksterne troškove prijevoza budući da je dobro poznata činjenica da su eksterni troškovi željezničkog prometa nekoliko puta niži od cestovnog prometa.
Standardi interoperabilnosti, uvjeti i tehničke specifikacije transeuropskog sustava željeznica velikih brzina moraju se primijeniti na projekt. U Fazama I i II će se na različite podsustave intenzivno primjenjivati primjenjivi tehnički standardi.
Ovaj stadij projekta tiče se uglavnom podsustava nadzora i upravljanja te signalizacije. On ne uključuje ugradnju opreme ETCS sustava budući da obuhvaća područje od približno 3 km u promjeru, što je tek jedan manji dio hrvatske željezničke mreže. Budući da nijedna druga pruga na području zagrebačkog kolodvora u ovome trenutku nije opremljena ETCS sustavom, u ovom stadiju se dodatni investicijski troškovi koji bi proizašli iz ugradnje ETCS sustava smatraju neopravdanima u smislu omjera troška i koristi, jer se korist može postići jedino ako se sustav vođenja vlakova ugradi na većem dijelu pruge.
Stoga je cilj ovog projekta osigurati da signalno-sigurnosna oprema koja će se instalirati bude kompatibilna s ETCS sustavom prve razine i da postoji mogućnost poboljšanja u skladu s ETCS sustavom u drugom stadiju projekta. Tijekom ovog stadija svi instalacijski kanali za vodove koji će se izgraditi unutar novog sustava signalno-sigurnosnog uređaja bit će izrađeni na takav način da se mogu spojiti s budućim kablovima ETCS sustava uz minimalni dodatni trošak.
Zagrebački Glavni kolodvor bit će opremljen ETCS sustavom prve razine kad se izvrši sanacija i dogradnja susjednih pruga te se na taj način omogući postizanje potpune interoperabilnosti. Svi drugi aspekti interoperabilnosti koji se odnose na infrastrukturu podsustava, energiju, nadzor i upravljanje te signalizaciju, poput maksimalnog dopuštenog osovinskog opterećenja, utovarnog profila, širine kolosijeka, udaljenosti između kolosijeka i električnog napona već su usklađeni ili će biti u potpunosti provedeni tijekom Faze II.
6. INDIKATIVNI MATERIJALNI POKAZATELJI I/ILI POKAZATELJI USPJEŠNOSTI
Ako je potrebno, niže navedene pokazatelje moguće je ispraviti nakon završetka ugovaranja. U tom slučaju pokazatelji će se potvrditi u procesu razmjene pisama između Republike Hrvatske i Komisije.
Indikativni pokazatelji (doprinos projekta u odnosu na pokazatelje operativnog programa »Promet«) |
Prije (2004.) |
Poslije (2012.) |
Doprinos projekta |
1. Izgrađeni i operativni fiksirani sustav signalno-sigurnosnih uređaja |
0 |
1 |
1 |
2. Izgrađeni i operativni telekomunikacijski sustav |
0 |
1 |
1 |
3. Izgrađeni novi glavni signali i predsignali |
0 |
47 |
47 |
4. Izgrađeni novi ranžirni signali |
0 |
77 |
77 |
5. Izgrađeni novi granični signali |
0 |
25 |
25 |
Projekt će razmatrati sljedeće Direktive Europske unije u području prometa:
• Direktivu 91/440/EEZ o razvoju željeznica Zajednice
• Direktivu 2001/16/EZ o interoperabilnosti transeuropskog sustava željeznica velikih brzina,
• Direktivu 2008/57/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. lipnja 2008. o interoperabilnosti željezničkog sustava unutar Zajednice.
• Direktivu 85/337/EEZ o procjeni učinaka određenih javnih i privatnih projekata na okoliš.
7. INDIKATIVNI PLAN RADA / PLAN IZDATAKA
Opis ugovora |
Tip ugovora* radovi/nabava/usluge |
Procijenjena ugovorena vrijednost bez nepredviđenih izdataka (€) |
Početak nadmetanja mjesec/godina |
Dodjela ugovora mjesec/godina |
Zaključenje ugovora mjesec/godina |
|
1 |
Signalno-sigurnosni uređaj, telekomunikacije |
Radovi |
16.850.000,00 |
travanj 2009. |
listopad 2009. |
lipanj 2012. |
2 |
Skretnice i raskrižja |
Nabava PRAG |
250.000,00 |
svibanj 2009. |
studeni 2009. |
studeni 2010. |
3 |
Nadzor radova |
Usluge PRAG |
800.000,00 |
travanj 2009. |
listopad 2009. |
prosinac 2012. |
7.1 Nabava
Radovi će se izvršiti pomoću tri ugovora: ugovor o nacrtu i gradnji za radove na signalno-sigurnosnim i telekomunikacijskim uređajima, ugovor o nabavi za skretnice i raskrižja i ugovor o uslugama za nadzornog inženjera. Inženjer će vršiti nadzor ugovora o radovima u skladu s uvjetima ugovora FIDIC (i hrvatskim Zakonom o prostornom uređenju i gradnji), osigurat će da radovi udovoljavaju postavljenom standardu te da su dovršeni sukladno zahtjevima Ugovornog tijela.
8. SAŽETAK GLAVNIH REZULTATA GOSPODARSKE I SOCIJALNE ANALIZE TROŠKOVA I KORISTI
Temeljem analize troškova i koristi koju su izvršila hrvatska nadležna tijela, glavni pokazatelji gospodarske i socijalne analize omjera troškova i koristi su sljedeći:
• ekonomska neto sadašnja vrijednost (ENPV) projekta procijenjena je na € 21,0 milijuna pri čemu socijalna diskontna stopa iznosi 5,5 %;
• omjer koristi i troškova procijenjen je na 1,9;
• stopa prinosa u gospodarstvu procijenjena je na 14,7 %.
9. SAŽETAK FINANCIJSKE ANALIZE
Temeljem analize troškova i koristi koju su izvršila hrvatska nadležna tijela, glavni rezultati financijske analize su sljedeći:
• financijska neto sadašnja vrijednost (FNPV) projekta procijenjena je na € -21,9 milijun.
• financijska stopa povrata (FIRR) procijenjena je na -11. 4 %.
• prihvatljivi javni izdaci (jaz financiranja iznosi 100 %) obračunati su u skladu sa člancima 17. i 19. Sporazuma o financiranju te iznose € 18.700.000,00.
• ukupni doprinos Zajednice iznosi € 14.025.000,00 te se primjenjuje stopa sufinanciranja prema prioritetnoj osi programa.
10. FINANCIJSKA ODRŽIVOST I ISPLATIVOST
1. siječnja 2007., sukladno Zakonu o željeznicama i Zakonu o podjeli trgovačkog društva HŽ-Hrvatske Željeznice d.o.o, Hrvatske Željeznice d.o.o. podijeljene su na pet novih tvrtki: HŽ Infrastruktura, HŽ Putnički prijevoz, HŽ Cargo, HŽ Vuča vlakova i HŽ Holding. Prihodi su dotad dolazili od prodaje putničkih karata i troškova prijevoza. Tijekom prijelaznog razdoblja, koje će trajati nekoliko godina, postupno će se uvesti pristojbe za korištenje infrastrukture. Institut prometa i veza je u Zagrebu u ožujku 2006. proveo studiju s ciljem određivanja pristojbi za korištenje željezničke infrastrukture. Načela i podaci iz ove studije korišteni su prilikom vršenja analize troškova i koristi za sustav signalno-sigurnosnih uređaja na Glavnom kolodvoru u Zagrebu.
Iznos pristojbe za korištenje infrastrukture temelji se na:
– povećanim marginalnim troškovima, do one mjere do koje ih tržište može apsorbirati;
– stanju na tržištu; to jest, iznosu pristojbe koji omogućuje konkurentnost željezničkog prometa u odnosu na cestovni promet;
– proporcionalnošću s jedinicama rada (npr. voznim kilometrima, neto tonskim kilometrima (NTKM) i putničkim kilometrima (PKM);
– kategoriji željezničke pruge;
– kategoriji vlaka;
– razdvajanju pristojbi za osnovni (minimalni) paket usluga od pristojbi za dodatne usluge.
Treba razlikovati prihode generirane putem projekta i ukupne generirane prihode. Prihodi generirani putem projekta rezultat su povećanog kapaciteta zagrebačkog Glavnog kolodvora koji će naposljetku omogućiti intenzivniji prijevoz te veće prihode od pristojbi za korištenje infrastrukture. Prihodi od pristojbi za korištenje infrastrukture dodijeljeni zagrebačkom Glavnim kolodvoru nekoliko su puta manji od operativnih troškova, a ako se uključi i amortizacija, tada pokrivaju još i manji postotak troškova. Ukupna korist generirana projektom iznosi manje od operativnih troškova tijekom vrlo značajnog dijela referentnog razdoblja. Ako se uključi i amortizacija, pokriće je čak i manje. Nema diskriminacije među željezničkim operatorima, bez obzira na to jesu li javni ili privatni, domaći ili strani.
Trenutne visoke troškove održavanja i upravljanja zastarjelom i neučinkovitom infrastrukturom zagrebačkog Glavnog kolodvora u potpunosti pokriva HZ Željeznička infrastruktura. Treba napomenuti da će aktivnosti predložene ovim projektom značajno smanjiti ove troškove putem uvođenja tehničkih inovacija te će u isto vrijeme omogućiti porast prihoda do kojeg će doći zbog većeg manipulativnog kapaciteta kolodvora. Neto rezultat bit će značajno poboljšanje financijske učinkovitosti glede poslovanja zagrebačkog Glavnog kolodvora, kao i povećanje privlačnosti kolodvora korisnicima željezničkih usluga.
11. VOĐENJE I ODRŽAVANJE
Dovršenom infrastrukturom upravljat će upravitelj infrastrukture Hrvatskih željeznica, HŽ Infrastrukture d.o.o, društva s ograničenom odgovornošću koje je 100% u vlasništvu hrvatske države. Infrastruktura jest i ostat će javno vlasništvo, a sve buduće troškove rada i održavanja iste pokrit će tvrtka.
12. SAŽETAK GLAVNIH NALAZA PROCJENE
UTJECAJA NA OKOLIŠ
Hž Infrastruktura, koja je u ovom projektu bila odgovorna za provedbu i ugovaranje, obratila se Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva kako bi se razjasnili detalji postupka vezano uz procjenu utjecaja na okoliš. To je bilo nužno jer nacionalno zakonodavstvo o zaštiti okoliša u to vrijeme nije bilo usklađeno s pravnom stečevinom. U skladu sa zakonodavstvom važećim u ono vrijeme, ovakva vrsta projekta nije zahtijevala izvršenje procjene utjecaja na okoliš. Međutim, u cilju usklade s uvjetima Direktive 85/337/EEZ i 2003/35/EZ (uključujući amandmane), odlučeno je da će se izvršiti kompletna procjena utjecaja na okoliš. Prijava za procjenu utjecaja na okoliš podnesena je Ministarstvu 10. lipnja 2006. te je Ministarstvu dostavljena studija o procjeni utjecaja na okoliš. Budući da su javna savjetovanja trebali provesti organi lokalne samouprave, studija o procjeni utjecala na okoliš, nakon što ju je odobrio odbor izabran od strane Ministarstva, dostavljena je organima lokalne samouprave grada Zagreba 3. studenog 2008. Javna savjetovanja održavala su se između 17. studenog i 16. prosinca 2008. u Zagrebu, a završnu pozitivnu odluku izdalo je Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva 23. siječnja 2009.
U netehničkom sažetku procjene utjecaja na okoliš stoji da projekt pridonosi ekološkoj održivosti time što ubrzava promet i smanjuje potrošnju energije (te se proizvodi manje CO2) potrebne za vuču. Nadalje, projekt poštuje načelo preventivne radnje budući da novi sustav omogućava ubrzavanje prometa, što je rezultat tehničkih karakteristika elektroničkog sigurnosnog sustava.
Zamjena signalno-sigurnosne opreme na zagrebačkom Glavnom kolodvoru izvršit će se duž postojećih željezničkih pruga na širokom području od Borongaja do Zapadnog kolodvora (smjer istok – zapad) i od Glavnog i Zapadnog Kolodvora do Savskog mosta (smjer sjever – jug). U netehničkom sažetku procjene utjecaja na okoliš navodi se da iako dionica pruge na kojoj će se mijenjati signalno-sigurnosna oprema prolazi središtem grada, pa tako i pored mnogih popisanih kulturnih dobara, vrsta, opseg i dinamika predloženih radova neće izravno niti neizravno utjecati na navedenu kulturnu baštinu, ako se budu primjenjivale uobičajene sigurnosne mjere i tehničke mjere provedbe ovakve vrste poslova. Shodno tome, mjere za zaštitu okoliša koje treba poduzeti tijekom provedbe projekta odnose se većinom na prisutnost službenika za očuvanje povijesnih građevina čija odgovornost je držati radove unutar utvrđenog područja i poduzimati mjere koje se odnose na sigurno uklanjanje otpada.
13. TROŠAK I POMOĆ (u €)
A. Indikativna analiza troškova prema vrstama izdataka
Stavka |
Ukupni troškovi (procjena) (euro) |
Neprihvatljivi troškovi (procjena) (euro) |
Ukupni prihvatljivi troškovi (procjena) (euro) |
1. Naknade za planiranje/dizajniranje |
900.000,00 |
900.000,00 |
0 |
2. Kupnja zemljišta |
0 |
0 |
0 |
3. Graditeljstvo |
17.400.000,00 |
300.000,00 |
17.100.000,00 |
4. Postrojenja i strojevi |
0 |
0 |
0 |
5. Tehnička pomoć |
0 |
0 |
0 |
6. Promidžba |
0 |
0 |
0 |
7. Nadzor tijekom provedbe gradnje |
800.000,00 |
0 |
800.000,00 |
8. Trošak zaštite okoliša |
10.000,00 |
10.000,00 |
0 |
MEĐUZBROJ |
19.110.000,00 |
1.210.000,00 |
17.900.000,00 |
Nepredviđeni izdaci (10 % ukupnih investicijskih troškova bez nepredviđenih izdataka) |
800.000,00 |
0 |
800.000,00 |
UKUPNI IZNOS |
19.910.000,00 |
1.210.000,00 |
18.700.000,00 |
B. Očekivani financijski doprinos
Procjena ukupnog troška (€) |
Od čega neprihvatljivi troškovi iznose (€) |
Prihvatljivi javni izdaci (€) |
Od čega doprinos Zajednice iznosi (€) |
Javni doprinos (€) |
Od čega nacionalni doprinos iznosi (€) |
IFI (€) |
Ostalo (€) |
(1)=(4)+(5) |
(2) |
(3) |
(4)=(3x stopa sufinanciranja) |
(5)=(6)+(7)+(8) |
(6) |
(7) |
(8) |
19.910.000,00 |
1.210.000,00 |
18.700.000,00 |
14.025.000,00 |
5.885.000,00 |
5.885.000,00 |
0 |
0 |
Napomena: svi su podaci osim prihvatljivih javnih izdataka i doprinosa Zajednice indikativni. Neprihvatljivi izdaci uključeni su u javni doprinos.
14. UKLJUČENOST INSTITUCIJE IFI
Nijedna institucija IFI nije uključena u ovaj projekt.
15. MJERE PROMIDŽBE
Predviđene su sljedeće mjere promidžbe:
1. Letci, brošure, izjave za tisak, konferencije za novinare i posjeti priređivat će se s ciljem reklamiranja aktivnosti vezanih uz projekt tijekom pripremne faze i tijekom cijelog razdoblja provedbe projekta.
2. Izvoditelj će na gradilištu postaviti natpise s podacima i spomen-ploče. Natpisi s podacima bit će jasno istaknuti pored perona i pruga na zagrebačkom Glavnom kolodvoru tijekom razdoblja gradnje. Trajna spomen-ploča postavit će se kod ulaza ili u predvorju zgrade zagrebačkog Glavnog kolodvora.